Metode rušenja Vjesnikovog nebodera: Što je u ponudama?

Ministarstvo je zaprimilo ponude od ukupno 34 gospodarska subjekta, od kojih je 18 dostavilo konkretne prijedloge za rušenje. Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva, Tonči Glavinić, potvrdio je da se ponude dijele na one koje predlažu strojno uklanjanje i one koje se temelje na miniranju. Među predloženim metodama strojnoga rušenja su uklanjanje zgrade bagerom od vrha prema dnu, precizno rezanje dijamantnim rezom te korištenje takozvanog “letećeg bagera”.

Što podrazumijeva metoda “letećeg bagera”?

Statičar Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pojasnio je što zapravo znači metoda “letećeg bagera”. “To su metode uklanjanja izvana, kada bager ne može pristupiti zgradi izravno. U tom slučaju, bager ili stroj se podiže kranovima, osiguravajući da u slučaju urušavanja nitko ne bude ozlijeđen ili ugrožen. Dakle, nema ljudi na konstrukciji u trenutku rušenja”, objasnio je Uroš. Ova metoda se smatra relativno sigurnom, ali zahtijeva preciznu koordinaciju i opremu.

Kontrolirano miniranje: Prijedlog koji izaziva polemike

Zagrebački Rudarsko-geološko-naftni fakultet predlaže kontrolirano miniranje kao metodu rušenja Vjesnikovog nebodera. Profesor Mario Dobrilović smatra da bi se neboder trebao srušiti u smjeru Savske ceste. “Naša ideja je da Vjesnikov neboder rotira u smjeru zapada, koristeći kombiniranu metodu koja uključuje urušavanje u tlocrt i rotaciju”, izjavio je Dobrilović. Međutim, ovaj prijedlog izazvao je burne reakcije u stručnoj javnosti.

Protivljenje miniranju: Razlozi stručnjaka

Žarko Željko, sudski vještak za graditeljstvo, oštro se protivi ideji miniranja. “U javnosti se spekulira o miniranju, ali smatram da to nije prihvatljivo. Položaj zgrade je specifičan, blizu pothodnika i drugih zgrada, što čini miniranje preopasnim i nemogućim”, upozorio je Željko. Njegova zabrinutost proizlazi iz potencijalnih vibracija i oštećenja okolnih građevina, kao i opasnosti za prolaznike.

Argumenti za sigurnost miniranja

S druge strane, na fakultetu uvjeravaju da je predložena metoda sigurna. Profesor Dobrilović tvrdi da bi materijal srušenog nebodera trebao ostati unutar ograde Vjesnika, bez izazivanja invazivnih udara i vibracija na tlo. “Očekujemo da se materijal osloni prilikom pada, bez ugrožavanja okoline”, dodao je Dobrilović. Ipak, ostaje otvoreno pitanje o potencijalnim rizicima i potrebi za detaljnom analizom utjecaja na okoliš.

Alternativa miniranju: Rušenje kat po kat

Sudski vještak Željko smatra da bi najsigurnija, iako sporija, metoda bila rušenje kat po kat. “Išlo bi se s malim bagerima i strojevima koji bi se upravljali precizno. Rušio bi se kat po kat, što je duža metoda, ali puno sigurnija. Postoji i problem prašine, pa bi bilo potrebno zaštititi okolinu i povremeno zalijevati”, pojasnio je Željko. Ova metoda zahtijeva više vremena i resursa, ali smanjuje rizik od oštećenja okolnih zgrada i ozljeda.

Analiza ponuda i kriteriji odabira

Sve pristigle ponude bit će detaljno analizirane do kraja tjedna. Iz Ministarstva graditeljstva poručuju da će glavni kriteriji za odabir biti brzina izvođenja radova, cijena i kvaliteta. Zanimljivo je da su neke tvrtke u svojim ponudama navele potrebu za pomoćnim radovima iz inozemstva, što ukazuje na složenost projekta i nedostatak specijalizirane radne snage u Hrvatskoj. Rušenje Vjesnikovog nebodera je kompleksan pothvat koji zahtijeva pažnu procjenu svih rizika i prednosti.

Prednosti i nedostaci pojedinih metoda rušenja

Svaka od predloženih metoda rušenja ima svoje prednosti i nedostatke:

• Miniranje: Brzo, ali potencijalno opasno i štetno za okolinu.
• “Leteći bager”: Relativno sigurno, ali zahtijeva preciznu koordinaciju i opremu.
• Rušenje kat po kat: Najsigurnije, ali najsporije i najskuplje.
• Dijamantno rezanje: Precizno, ali sporo i skupo, pogodno za manje strukture.

Zaključak

Odabir metode rušenja Vjesnikovog nebodera je ključna odluka koja će utjecati na sigurnost, okoliš i troškove. Ministarstvo graditeljstva mora pažljivo procijeniti sve ponude i odabrati rješenje koje će osigurati sigurno i učinkovito uklanjanje ove ikoničke građevine. Rušenje Vjesnika je više od običnog građevinskog projekta; to je simboličan čin koji zahtijeva odgovoran pristup i transparentnost.

FAQ – Često postavljena pitanja

1. Zašto se ruši Vjesnikov neboder? Zgrada je oštećena i predstavlja sigurnosni rizik.
2. Kada će početi rušenje? Rušenje se ne očekuje ove godine, jer se trenutno analiziraju ponude.
3. Hoće li miniranje ugroziti okolne zgrade? Postoje zabrinutosti o potencijalnim vibracijama i oštećenjima, ali fakultet tvrdi da je metoda sigurna.
4. Koliko će koštati rušenje? Troškovi rušenja ovisit će o odabranoj metodi i složenosti projekta.
5. Što će se dogoditi s lokacijom nakon rušenja? Planovi za buduću upotrebu lokacije još nisu poznati.
6. Postoji li mogućnost da se zgrada obnovi umjesto da se sruši? Obnova zgrade je bila razmatrana, ali je procijenjena kao preskupa i nepraktična.

Ključne riječi: rušenje Vjesnika, Vjesnikov neboder, miniranje, leteći bager, graditeljstvo, Zagreb, rušenje zgrada, metode rušenja, sigurnost rušenja, Ministarstvo graditeljstva, kontrolirano miniranje, statika.

Semantičke ključne riječi: Vjesnik, neboder, rušenje, miniranje, bager, gradnja, Zagreb, sigurnost, inženjerstvo, graditeljstvo, okoliš, stručnjaci.