Hrvatska pozdravlja tekst zaključaka danskog predsjedništva o proširenju u kojem se ističe važnost poštovanja ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije te se poziva Bosnu i Hercegovinu da provede ograničenu ustavnu i izbornu reformu.
Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica, nisu mogli usvojiti zaključke zbog nedostatka konsenzusa jer se Mađarska protivi dijelu teksta koji govori o Ukrajini. Stoga je prijedlog usvojen u obliku zaključaka predsjedništva koje podržava 26 članica.
“Nama je posebno važno što se u zaključcima ukazuje na važnost dobrosusjedskih odnosa i rješavanja svih pitanja vezanih uz prošlost te nam je drago što se u tekstu spominje sporazum o sukcesiji koji obvezuje sve države sljednice bivše države”, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.
Jačanje integriteta izbornog procesa i provedbe odluka Ustavnog suda BiH
Istaknula je da su zaključci o Bosni i Hercegovini znatno ojačani. “S obzirom na predstojeće izbore 2026. na nekoliko je mjesta ukazano na potrebu jačanja integriteta izbornog procesa i provedbe, između ostaloga i odluka Ustavnog suda BiH”, dodala je.
Ustavni sud je 2016. u predmetu “Ljubić” naveo da je načelo konstitutivnosti u BiH natkrovljujuće i da ono podrazumijeva da u Domu naroda moraju sjediti legitimni predstavnici konstitutivnih naroda. U više navrata u zastupnički klub Hrvata birani su izaslanici koji nisu birani voljom hrvatskog naroda.
“U zaključcima se poziva Bosna i Hercegovina da što prije pristupi ograničenoj izbornoj i ustavnoj reformi. Posebno se ističe da ta izborna reforma trebala ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti.Također se spominje da odluke Ustavnog suda BiH nisu do kraja provedene, a ono što mi smatramo posebno važnim jest da se BiH poziva da u razdoblju do promjene izbornog zakona ne poduzima radnje koje bi na bilo koji način onemogućila ili otežala kasnije provedbu tih odluka Ustavnog suda”, kaže Metelko.
Europska komisija i poziv na izbornu reformu
Demokratska fronta, stranka Željka Komšića koji je četiri puta biran u predsjedništvo većinski bošnjačkim glasovima, predložila je za hrvatskog člana predsjedništva Slavena Kovačevića, Komšićeva savjetnika.
Kovačević je izgubio spor pred Europskim sudom za ljudska prava pred kojim je tužio BiH jer ga navodno diskriminira, budući da mu kao pripadniku “ostalih” ne omogućava da glasa za člana predsjedništva iz reda srpskog naroda ni da bude delegat u Državnom domu naroda. Kovačević se prije toga izjašnjavao kao Hrvat u razdoblju od 2012. do 2016. kada je bio izabran u Gradsko vijeće Sarajeva.
Metelko Zgombić je rekla da je i Europska komisija priložila svoju izjavu, koja nije javni dokument, u kojoj se poziva BiH da pristupi izbornoj reformi kako bi se osiguralo da “svaka osoba ima mogućnost jasno izraziti svoje političko stajalište i izabrati onog koga ta osoba zaista želi.”
Ad hoc radna skupina za izradu pristupnog ugovora s Crnom Gorom
U zaključcima se također kaže da će se osnovati ad hoc radna skupina za izradu pristupnog ugovora s Crnom Gorom, a prije toga će trebati definirati ključna načela za sve buduće pristupne sporazume.
Statistike i temporalni kontekst
Bosna i Hercegovina je od 2014. godine u procesu pristupanja Europskoj uniji, a izborna reforma je jedan od ključnih preduvjeta za daljnje napredovanje. Ustavni sud BiH je u nekoliko navrata donio odluke koje su izazvale kontroverze i koje su zahtijevale daljnje reforme. Na primjer, u predmetu “Ljubić” Ustavni sud je naveo da je načelo konstitutivnosti u BiH natkrovljujuće, što je izazvalo kritike zbog mogućih diskriminacija prema hrvatskom narodu.
Izborna reforma je također tema brojnih rasprava i analiza, s obzirom na to da je izborni proces u BiH često bio predmetom kritika zbog nedostatka transparentnosti i poštovanja rezultata. U posljednjih nekoliko godina, BiH je donijela nekoliko zakona i amandmana koji su trebali poboljšati izborni proces, ali mnogi stručnjaci smatraju da je još uvijek potrebno napraviti značajne promjene.
Pros i cons izborne reforme
Jedna od najvećih prednosti izborne reforme bi bila povećanje transparentnosti i poštovanja rezultata izbora. To bi moglo povećati povjerenje građana u izborni proces i potaknuti veću političku stabilnost. Također, reforma bi mogla ukloniti diskriminacije i nejednakosti koje postoje u trenutnom izbornom sustavu.
Međutim, izborna reforma također može imati i svoje mane. Jedan od glavnih izazova je mogućnost da se reforme koriste kao izgovor za političke manipulacije i da se na taj način smanji demokratski prostor. Također, reforma može biti skupa i zahtijevati značajne resurse, što može biti problem za zemlje poput BiH koje već imaju ograničene financijske mogućnosti.
Zaključak
Zaključci danskog predsjedništva o proširenju Europske unije i poziv na izbornu i ustavnu reformu u Bosni i Hercegovini predstavljaju važan korak prema jačanju demokratskih institucija i rješavanju starih problema. Hrvatska, kao jedna od država članica, poziva BiH da što prije pristupi potrebnim reformama kako bi se osiguralo da sve građane ima mogućnost izraziti svoje političko stajalište i izabrati onog koga zaista žele.
Izborna reforma je ključan preduvjet za daljnje napredovanje BiH u procesu pristupanja EU, a njena provedba može značajno utjecati na političku stabilnost i demokratski razvoj zemlje. Hrvatska, kroz svoju diplomaciju, nastavlja podržavati BiH u ovom procesu i poziva na suradnju i zajednički napor kako bi se postigli traženi ciljevi.
FAQ
Zašto je izborna reforma tako važna za BiH?
Izborna reforma je ključna za povećanje transparentnosti i poštovanja rezultata izbora, što može povećati povjerenje građana u izborni proces i potaknuti političku stabilnost. Također, reforma može ukloniti diskriminacije i nejednakosti koje postoje u trenutnom izbornom sustavu.
Koje su glavne prepreke za provedbu izborne reforme u BiH?
Glavne prepreke uključuju političke manipulacije, nedostatak resursa i mogućnost da se reforme koriste kao izgovor za smanjenje demokratskog prostora.
Kako će ad hoc radna skupina za izradu pristupnog ugovora s Crnom Gorom utjecati na BiH?
Osnivanje ad hoc radne skupine će omogućiti definiranje ključnih načela za sve buduće pristupne sporazume, što može olakšati proces pristupanja Crnoj Gori EU i potencijalno povećati međunarodnu podršku za BiH.
Koja je uloga Europske komisije u ovom procesu?
Europska komisija pruža podršku i savjete BiH-u u procesu izborne reforme, ističući važnost transparentnosti i poštovanja rezultata izbora.
Kako Hrvatska podržava BiH u ovom procesu?
Hrvatska podržava BiH kroz svoju diplomaciju, pozivajući na suradnju i zajednički napor kako bi se postigli ciljevi izborne i ustavne reforme.
Leave a Comment