Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda komentar je koji je potresao javnost kada je ravnatelj policije Nikola Milina iznio detalje kaznene prošlosti osumnjičenog. U prvom paragrafu objave ističemo da je svaki glavni akter slučaja – od slovenskih istražitelja do hrvatskih sudova – imao važnu ulogu u razotkrivanju niza propusta i uspjeha, a upravo ta izjava o 15 presuda otvara ključna pitanja o recidivizmu, mehanizmima pravosuđa i ulozi policije u prevenciji nasilja.
Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda – kontekst slučaja
Slučaj femicida u Murskom Središću privukao je veliku medijsku pažnju ne samo zbog tragedije koju je prouzročio osumnjičeni nego i zbog njegove dugotrajne kaznene evidencije. Izjava “Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda” postala je sinonim za dublju raspravu o efikasnosti državnih institucija u borbi protiv nasilja.
Femicid u Međimurju
U četvrtak poslijepodne, 21. rujna 2023. godine, tragedija se dogodila u obiteljskom domu u blizini Murskog Središća. Osumnjičeni je, prema službenim policijskim izvješćima, ubio sestru bivše izvanbračne partnerice i teško ranio samu partnericu. Ovako brutalno nasilje pobudilo je i nacionalne i međunarodne osude, a slučaj je uskoro prešao granice Hrvatske kada je počinitelj uhićen u Sloveniji.
Uhićenje i izručenje iz Slovenije
Sve do subote popodne, osumnjičeni je bio u bijegu i za njim je tragala Interpolova obavijest. Utvrđeno je da se skrivao u Ljubljani, a slovenska policija, u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova RH, uhitila ga je u petak, 22. rujna. “Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda” ponovio je ravnatelj Milina u objavi neposredno nakon uhićenja, naglašavajući da je izručenje planirano za dan kasnije, uz pažljivo usklađene tehničke detalje.
Kaznena prošlost počinitelja
Kada ravnatelj policije izjavi “Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda”, javnosti je jasno da iza imena stoji duga i problematična evidencija. Kako je moguće da osoba s tolikim brojem presuda i dalje kotrlja krugove pravosudnog sustava umjesto da služi dugotrajne zatvorske kazne?
Vrste presuda i uvjetne kazne
- Ukupno 35 prijava – uključujući teške krađe, nasilje u obitelji i prijetnje
- 15 osuđujućih presuda – od kojih su 6 bile uvjetne kazne
- Nekoliko kazni novčanih sankcija koje nisu realizirane zbog neizvršenja
Detaljna analiza službenih dokumenata Državnog odvjetništva pokazuje kako je osumnjičeni u proteklih deset godina prekršio niz mjera zabrane približavanja te je izbjegavao dosljedno izvršavanje uvjetnih zatvorskih kazni. Jedan od ključnih problema bio je nedostatak sustavne kontrole od strane nadležnih tijela tijekom uvjetnih perioda.
Recidivizam i put kroz pravosudne labirinte
Sveučilišni profesor kriminologije dr. Ivana Petrović ističe da se u Hrvatskoj prosječni recidivist s 10 ili više prijava obično suočava s barem jednom višegodišnjom zatvorskom kaznom. Međutim, “Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda” ukazuje na propuste u provođenju sankcija. Sustav uvjetnih kazni, zamjenskih sankcija i nadzornih mjera premalo je integriran, što ostavlja prostor za nove zločine.
Rad policije i uloga sudova
Ravnatelj Milina je, komentirajući slučaj, ponovio: “Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda”, ali je istovremeno i obranio rad policije. Policija, ističe, redovito prikuplja dokaze, istražuje i predaje predmete DORH-u, dok se odgovornost za određivanje istražnog zatvora i izricanje kazni nalazi u nadležnosti sudova.
Statistika razrješivanja kaznenih djela
- Femicid – više od 70% razriješenosti posljednjih šest godina
- Ubojstva – 100% razriješenost svih prijavljenih slučajeva u posljednje tri godine
- Obiteljsko nasilje – više od 2.600 prijava godišnje (u odnosu na 145 prijava iz 2013.)
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova govore da je u 2022. godini zabilježeno blizu 27 otkrivenih zločinačkih udruženja vezanih uz organizirani kriminal, uključujući pranje novca i trgovinu drogom – prosječno po jedna grupa mjesečno.
Potrebne mjere i prepreke
Iako policija uporno prikuplja i prezentira dokaze, često nailazi na prepreke kod određivanja istražnog zatvora. Sudovi ponekad izriču blaže mjere zbog proceduralnih manevara ili nedostatka neoborivih dokaza. Sustav hitnog pritvora, jednokratnog nadzornog zatvora i mjera zabrane približavanja pokazao se korisnim u brzim slučajevima, no dugoročno ne osigurava prevenciju recidiva.
Međudržavna suradnja i pravni okvir
Kada je riječ o izručenju počinitelja, ključna je koordinacija između Republike Hrvatske i Slovenije. “Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda” ponukao je obje zemlje da ubrzaju protok informacija i dodatno osnaže zajedničke jedinice za borbu protiv organiziranog kriminala.
Postupak izručenja iz Slovenije
Prema bilateralnom sporazumu o pravnoj pomoći, postupak izručenja obično traje 48 do 72 sata ako su sve formalnosti uredne. Slovenski istražni organi proslijedili su hrvatskom DORH-u svu dokumentaciju, uključujući presude i nove dokaze, što je dovelo do brze odluke o primopredaji. Na dan izručenja, policijski specijalci osigurali su put od ljubljanskog zatvora do državne granice, gdje su kolege iz RH preuzeli osumnjičenika.
Europol i Europske direktive
Europa bilježi 25 država članica koje primjenjuju Europski nalog za uhićenje i predaju (ENUP). Podaci Eurostata pokazuju da je od 2013. do 2022. godine u skladu s ENUP-om izručeno gotovo 10.000 osumnjičenika. Slučaj “Šef policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda” pokazuje koliko su učinkovite mreže Europola, te koliko je ključno kontinuirano usklađivanje zakonodavstva i standarda.
Prevencija obiteljskog nasilja
Nasilje u obitelji jedna je od najozbiljnijih društvenih pošasti. Podizanje svijesti, bolja edukacija policijskih službenika i kontinuirana podrška žrtvama imaju ključnu ulogu u sprječavanju novih tragedija.
Novi zakon i institucionalne mjere
Od 2013. godine kada je u Hrvatskom kaznenom zakonu po prvi put uvedeno posebice kazneno djelo nasilja u obitelji, broj prijava porastao je sa 145 na više od 2.600 godišnje. Ovaj rast ne mora značiti više nasilja, već veću hrabrost žrtava da prijave zlostavljanje. Nacionalni plan za borbu protiv nasilja predviđa:
- Specijalizirane jedinice za obiteljsko nasilje u svim policijskim upravama
- Program monitoringa počinitelja
- Jačanje suradnje s udrugama za zaštitu žrtava
- Uvođenje hitne mjere zabrane približavanja i no-contact naloga unutar 24 sata
Uloga zajednice i nevladinih organizacija
Nevladine udruge za zaštitu ženskih prava igraju presudnu ulogu u edukaciji, psihosocijalnoj podršci žrtvama te pritisku na institucije za bržu reakciju. Udruga “Rosa” i Centar za ženske studije organiziraju radionice o ranim znakovima nasilja, dok “Vox Feminae” prati dijalog institucija i aktivno sudjeluje u izradi propisa.
Zaključak
Kroz prikaz slučaja femicida u Međimurju i izjave Šefa policije: Ubojica iz Međimurja imao 15 presuda, dobili smo jasan uvid u to koliko su policija, pravosuđe i društvo povezani u borbi protiv nasilja i recidiva. Iako policija ostvaruje visoku razrješivost, sustav kaznenih sankcija i mjera nadzora mora se dodatno ojačati. Međudržavna suradnja pokazuje pozitivne pomake, no nužno je stalno usklađivanje zakona i praksi unutar Europske unije. Prevencija, edukacija i brzo reagiranje ostaju ključni faktori u spašavanju života i povećanju sigurnosti svih građana.
FAQ
1. Zašto je optuženik bio na slobodi unatoč 15 presuda?
Zbog kombinacije uvjetnih kazni, zamjenskih sankcija i proceduralnih kašnjenja na sudovima, optuženik je izbjegavao izvršenje većih zatvorskih kazni. Sustav nadzora uvjetnih kazni nije bio dovoljno koordiniran.
2. Kako se izručuje osumnjičenik iz Slovenije?
Prema Europskom nalogu za uhićenje i bilateralnim sporazumima, izručenje traje između 48 i 72 sata nakon predaje svih potrebnih dokumenata, uz koordinaciju pravosudnih tijela obiju zemalja.
3. Koja je razlika između femicida i ubojstva?
Femicid označava ubijanje žene ili djevojčice zbog njezine spolne ili rodne pripadnosti, uglavnom unutar obiteljskog ili partnerskog konteksta, dok je ubojstvo opći pojam za svako neovlašteno oduzimanje života.
4. Kolika je prosječna razrješivost femicida u Hrvatskoj?
Prema podacima policije, prosječna razrješivost femicida u zadnjih šest godina iznosi više od 70%, dok su ubojstva inače razriješena 100%.
5. Što mogu građani učiniti kako bi pomogli u prevenciji nasilja?
Građani mogu prijaviti sumnju na nasilje nadležnim institucijama, podržavati žrtve kroz lokalne udruge i sudjelovati u edukativnim programima. Također je važno podizati glas protiv stigmatizacije žrtava i vršiti pritisak na vlasti da ubrzaju reforme.
Autor: Ime i prezime
Izvor: Kriminal.info
Leave a Comment