—
Pogledajte kako su se u 2025. promijenili mediji u Hrvatskoj – od požara Vjesnikova nebodera do novih koncesija i europskih zakona koji su trebali spasiti slobodu medija. Ali je sve to dovoljno?
—
Europski akt o slobodi medija (EMFA): Hrvatska se prilagođava, ali kritike ostaju
U kolovozu 2025. stupio je na snagu Europski akt o slobodi medija (EMFA), najambiciozniji europski zakon za zaštitu medijske slobode ikad. Hrvatska, kao članica EU, morala je brzo prilagoditi vlastito zakonodavstvo – i to je uspjela, ali ne bez kontroverzi.
Što je EMFA zapravo?
EMFA je uredba koja ima tri glavna cilja:
1. Transparentnost vlasništva – svaki medij mora jasno navesti svoje vlasnike i financijere.
2. Zaštita uredničke neovisnosti – urednici ne smiju biti pod utjecajem političara ili velikih korporacija.
3. Sprečavanje političkog utjecaja – regulatorna tijela ne smiju biti pod kontrolom vlade ili oporbe.
Hrvatska je zakon o provedbi EMFA donijela u studenom 2025., ali većina stručnjaka i novinara smatra da nije dovoljno.
—
Nova Agencija za medije: više moći, ali i više sumnji
Najznačajnija promjena? Ukinuta je Agencija za elektroničke medije (AEM), a na njenom mjestu nastala je Agencija za medije, koja sada nadgleda sve medije – od novina do televizije.
Što je promijenjeno?
✅ Jedinstveni regulator – sada postoji samo jedno tijelo koje nadzire sve medije, a ne dva odvojena (jedno za tiskane, jedno za elektroničke).
✅ Jačanje nadzora nad javnim medijima – Agencija sada može kontrolirati imenovanje upravljačkih tijela HRT-a i Hine, što je do sada bilo u rukama Saboru.
✅ Sprečavanje koncentracije medija – zabranjeno je da jedna osoba ili korporacija vlasništvo nad više medija ako bi to ugrozilo pluralizam.
Ali i tu su problemi:
❌ Politički utjecaj ostaje – iako se Agencija za medije pokušava učiniti neovisnom, imenovanje njezinih članova i dalje je u rukama Saboru, što znači da političari mogu utjecati na odluke.
❌ Novinari ne vjeruju u promjene – Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) su podnijeli 144 primjedbe na prijedlog zakona, navodeći da EMFA ne rješava korijen problema – prikriveno vlasništvo medija i državno oglašavanje.
“Zakon predviđa parcijalna rješenja, ali stanje na terenu ostaje isto loše. Država i dalje ne rješava pitanje da se mediji financiraju preko državnog oglašavanja, što je direktan utjecaj na sadržaj”, kaže Ivica Kostović, predsjednik HND-a.
—
Država subvencionira distribuciju novina: ali je li to dovoljno?
Tisak plus, najveći distributer novina u Hrvatskoj, prestao je s radom u 2025. Bez njega, prodaja novina je gotovo nestala – samo u 2024. prodaja tiskovine padala je za 18% godišnje.
Vlada je hitno morala pronaći rješenje, pa je u travnju raspisala natječaj za novog distributera. Pobjednica je postala Hrvatska pošta, koja će u idućih pet godina distribuiraju novine za 140 milijuna eura – država će platiti 27,68 milijuna eura godišnje (bez PDV-a).
Zašto je to važno?
✔ Sprečava propadanje novina – bez distribucije, većina novinskih kuća ne bi preživjela.
✔ Podržava lokalne medije – Styria, Hanza mediji i drugi dobivaju sigurnost da će im novine doći do čitatelja.
❌ Ali je li to dovoljno? – Neke novine i dalje gube čitatelje, a državno financiranje može biti problem ako se mediji previše oslanjaju na državne subvencije.
“Ovo je korak naprijed, ali ne rješava osnovno pitanje: zašto ljudi više ne čitaju novine? Bez kvalitetnog sadržaja, ni jedna subvencija neće spasiti medije”, kaže Dinko Mihaljević, novinar i analitičar.
—
Požar Vjesnikova nebodera: simbol medijske krize?
23. ožujka 2025. – Vjesnikov neboder u Zagrebu izgorio je do temelja. Požar je trajao pet sati, a šteta procijenjena na oko 20 milijuna eura.
Što je to značilo za Vjesnik?
🔥 Sedište novina je uništeno, a radnici su morali preseliti u privremena uredišta.
💰 Osiguranje će pokriti dio štete, ali oporavak će koštati milijune.
📰 Vjesnik je nastavio izlaziti, ali smanjenjem broja stranica i manjim timom.
Zašto je to važno?
– Vjesnik je jedan od najstarijih i najutjecajnijih medija u Hrvatskoj – njegov pad bi mogao biti simbol propadanja tiskane novine.
– Požar je pokazao koliko su mediji ranjivi – bez sigurnih uredišta, bez financijske sigurnosti, bez čitatelja.
“Ovaj požar nije samo šteta na imanju, nego i simbol medijske krize. Ako Vjesnik ne može preživjeti, što će biti s ostalim novinama?”, pitaje Josip Šimunić, novinar i bivši urednik Vjesnika.
—
Nova TV i RTL 2 dobivaju nove koncesije: ali je li to sigurno?
Nova TV i RTL 2, dva najveća komercijalna televizijska kanala u Hrvatskoj, dobili su nove koncesije za 20 godina.
Zašto je to važno?
✔ Sigurnost posla – bez koncesije, televizije ne bi smjele emitirati.
✔ Novi pravci – Agencija za medije je zahtijevala da se poveća udio hrvatskog sadržaja i smanji udio stranih serija.
❌ Ali je li to dovoljno? – Kritičari kažu da koncesije nisu dovoljno stroge i da politika i dalje može utjecati na odluke.
“Koncesije su produljene, ali pitanje ostaje: što će se dogoditi kada isteknu? Vlada će li ih ponovno dodijeliti istim kanalom ili će doći do promjena?”, razmišlja Luka Šimunović, medijski analitičar.
—
HRT i dalje gubi zaposlenike, ali ne mijenja program
Hrvatska radiotelevizija (HRT) ove godine nastavila je sa svojim planom restrukturiranja – smanjivanjem broja zaposlenika i smanjenjem budžeta.
📉 U 2025. HRT je otpustio oko 50 zaposlenika, a plan je smanjiti broj radnika za još 100 do 2027.
📺 Programski sadržaj ostaje isti – HRT i dalje emitira uglavnom domaće serije i informativne programe, ali kritičari kažu da nedostaje inovacija.
“HRT gubi zaposlenike, ali ne mijenja program. To znači da se radi samo na smanjenju troškova, a ne na poboljšanju kvalitete”, kaže Ana Vučković, novinarka i stručnjakinja za javne medije.
—
Zaključak: 2025. – godina promjena, ali i sumnji
2025. je bila godina velikih promjena u hrvatskim medijima:
✅ EMFA zakon je stupio na snagu – ali kritičari kažu da nije dovoljno.
✅ Nova Agencija za medije – jači regulator, ali politički utjecaj ostaje.
✅ Država subvencionira distribuciju novina – ali je li to dovoljno za spas novina?
✅ Požar Vjesnikova nebodera – simbol medijske krize.
✅ Nova TV i RTL 2 dobivaju nove koncesije – ali je li to sigurno?
✅ HRT gubi zaposlenike, ali ne mijenja program – kvaliteta ostaje isti.
Ali pitanje ostaje: što će se dogoditi slijedeće godine?
– Čitavli će propasti?
– Država će li povećati subvencije?
– Politika će li i dalje utjecati na medije?
Jedno je sigurno: medijski krajolik u Hrvatskoj se brzo mijenja, a 2026. možda donijeti još više promjena.
—
FAQ: Najčešća pitanja o hrvatskim medijima 2025.
1. Zašto je EMFA zakon tako važan za Hrvatsku?
EMFA zakon je najstroži europski zakon za zaštitu medijske slobode. Hrvatska ga je morala primijeniti kako bi se uklopila u EU, ali kritičari kažu da zakon ne rješava osnovna pitanja – kao što su prikriveno vlasništvo medija i državno oglašavanje.
2. Što će se dogoditi s Vjesnikom nakon požara?
Vjesnik nastavlja izlaziti, ali smanjenim timom i manje stranica. Osiguranje će pokriti dio štete, ali oporavak će koštati milijune. Pitanje je ćemo li vidjeti Vjesnik kao ranije ili će se promijeniti u nešto novo.
3. Zašto država subvencionira distribuciju novina?
Prodaja tiskovine padala je za 18% godišnje, a Tisak plus je prestao s distribucijom. Bez države, većina novina bi propala. Subvencije su hitno rješenje, ali kritičari kažu da je problem u samom modelu novina – čitatelji više ne čitaju tiskovinu.
4. Zašto su Nova TV i RTL 2 dobili nove koncesije?
Koncesije su produljene za 20 godina jer su Agencija za medije i Vlada odlučile da se ne mijenja status quo. Ali je li to dobro? – Kritičari kažu da bi trebalo biti više konkurencije i jači nadzor.
5. Zašto HRT gubi zaposlenike?
HRT gubi zaposlenike zbog restrukturiranja – smanjuje troškove i pokušava postati efikasniji. Ali pitanje je: što će se dogoditi s kvalitetom programa? – Ako se smanjuje broj zaposlenika, može doći i do smanjenja kvalitete.
6. Što će se dogoditi s hrvatskim medijima u 2026.?
Nijedan stručnjak ne može točno predvidjeti, ali očekuje se da će:
– Država možda povećati subvencije za medije.
– Politika će i dalje utjecati na medije – imenovanja u HRT-u i Agenciji za medije.
– Može doći do novih zakona – EMFA će se morati provoditi strože.
– Čitavli mogu propasti – ako se ne promijeni model financiranja.
Jedno je sigurno: medijski krajolik u Hrvatskoj se brzo mijenja, a 2026. možda donijeti još više promjena.
Leave a Comment