U jednom od najresonantnijih financijskih skandala posljednjih godina, HANFA je izrekla javno upozorenje Martini Dalić, predsjednici Uprave Podravke, zbog nezakonitog trgovanja dionicama kompanije u zabranjenom razdoblju. Iako je službeno priznata “pogreška”, ovaj incident otvara brojna pitanja o insajderskom trgovanju, regulatornoj efikasnosti i etičkim standardima u hrvatskom korporativnom okruženju. U ovom članku ćemo detaljno istražiti sve aspekte slučaja, od trenutka transakcije do širih implikacija za tržište kapitala.
Što se točno dogodilo u slučaju Dalić i Podravke?
Prema službenim dokumentima, Martina Dalić je 16. listopada 2025. godine kupila 350 dionica Podravke po cijeni od 155,5 eura pojedinačno, ukupne vrijednosti 54.425 eura. Ova transakcija obavljena je 14 dana prije zakazane objave financijskih izvještaja Podravke, što je izričito zabranjeno Zakonom o tržištu kapitala. Zabranjeno razdoblje za članove uprave traje 30 dana prije objave izvještaja, u ovom slučaju od 30. rujna do 30. listopada 2025.
Regulatorni okvir i prekršaj
HANFA je u svom obrazloženju naglasila da je Dalić kršila članak 19. stavak 11. Uredbe o zlouporabi tržišta. Iako nisu utvrđeni dokazi o namjernoj zlouporabi, činjenica je da je došlo do kršenja pravila. Dalić je primila automatsku obavijest e-mailom posljednjeg dana rujna, što dodatno komplicira njeno opravdanje o “slučajnoj pogrešci”.
Reakcija tržišta i cijena dionica
Nakon što je Index objavio vijest o kupnji 21. listopada, dionica Podravke je doživjela značajan porast, dosegnuvši 168 eura do 23. listopada – najvišu razinu u 18 mjeseci. Intenzivno trgovanje trajalo je desetak dana, a nakon objave financijskih rezultata (koji nisu bili impresivni), cijena se stabilizirala na oko 158 eura. Ovo kretanje pokazuje koliko tržište može reagirati na insajderske aktivnosti, čak i kada su navodno nenamjerne.
Detaljan tijek događaja i Dalićina objašnjenja
Dalić je odmah priznala krivnju, izjavivši kako je riječ o nesporazumu i da nije imala namjeru ostvariti financijsku korist. Najavila je da će zaradu donirati u humanitarne svrhe, a brokerima je naložila da prodaju dionice čim zabrana istekne. Ipak, njeni postupci nisu u potpunosti odgovarali njezinim izjavama.
Donacija i njen povrat
Nakon isteka zabrane, Dalić je prodala dionice po prosječnoj cijeni od 155,97 eura, ostvarivši simboličnu zaradu. Sredstva je pokušala donirati Autonomnoj ženskoj kući u Zagrebu, ali su vraćena uz obrazloženje da organizacija ne prihvaća “kontaminirana” sredstva. Ovaj detalj dodatno je narušio kredibilitet njezinih namjera.
Javni iskazi i društveni odjek
Na društvenim mrežama, Dalić se izvinjavala, tvrdeći da je “vjeru iskazala u pogrešnom trenutku”. Međutim, mnogi analitičari i javnost su skeptično primili njezine izjave, posebno u svjetlu činjenice da je trgovanje obavljeno toliko blizu objave izvještaja – što je klasičan znak insajderskih aktivnosti.
Šire implikacije za tržište kapitala i korporativno upravljanje
Ovaj slučaj nije samo izolirani incident, već ima značajne implikacije za cijeli financijski sektor u Hrvatskoj. HANFA je istaknula da je javno upozorenje važno za “prevenciju sličnih postupaka u budućnosti”, ali postavlja se pitanje jesu li kazne dovoljno stroge da odvrate moćne igrave.
Usporedbe s drugim slučajevima insajderskog trgovanja
U Europskoj uniji, insajdersko trgovanje se kažnjava znatno strože – novčane kazne mogu ići do milijun eura, a u teškim slučajevima slijede i zatvorske kazne. Na primjer, u Njemačkoj je 2023. direktor jedne tehnološke tvrtke osuđen na dvije godine zatvora zbog sličnog prekršaja. Hrvatska regulativa, iako usklađena s EU standardima, često se suočava s kritikama o blagim sankcijama za visoke dužnosnike.
Utjecaj na povjerenje investitora
Iako HANFA nije utvrdila direktnu povezanost između Dalićine transakcije i kretanja cijena, činjenica je da je dionica porasla nakon njezine kupnje. Ovo može potaknuti sumnju među malim investitorima o fer tržištu, što dugoročno može naštetiti likvidnosti i povjerenju u hrvatske dionice.
Zaključak: Pouke za budućnost
Slučaj Martine Dalić i Podravke služi kao podsjetnik na važnost provođenja etičkih standarda u korporativnom upravljanju. Iako je kazna bila blaža nego što je moguće, publicitet incidenta možda će imati veći odramni učinak od same novčane kazne. Za HANFA-u, ovo je prilika da pooštri nadzor, a za kompanije – da educiraju svoje rukovoditelje o zakonskim obvezama. Na kraju, transparentnost i odgovornost ostaju ključni za zdravije tržište kapitala.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je insajdersko trgovanje?
Insajdersko trgovanje je kupnja ili prodaja dionica od strane osoba koje imaju pristup povlaštenim, neobjavljenim informacijama o kompaniji, što može utjecati na cijenu dionica.
Koja kazna prijeti za nezakonito trgovanje u Hrvatskoj?
Prema Zakonu o tržištu kapitala, novčana kazna može iznositi do 500.000 eura, a u teškim slučajevima moguća je i zatvorska kazna.
Zašto je HANFA izrekla samo javno upozorenje u ovom slučaju?
HANFA je obrazložila da nisu utvrđeni dokazi o namjeri ili drugim nepravilnostima, te da je transakcija obavljena u relativno malom obimu.
Kako je tržište reagiralo na ovaj skandal?
Dionica Podravke je nakon objave vijesti porasla za oko 8% u roku od nekoliko dana, što ukazuje na osjetljivost tržišta na insajderske aktivnosti.
Što se dogodilo s donacijom Autonomnoj ženskoj kući?
Organizacija je odbila donaciju, vrativši sredstva uz obrazloženje da ne prihvaća novac koji smatra etički upitnim.
Za više informacija o slučaju ili prijavu grešaka, posjetite našu početnu stranicu ili kontaktirajte uredništvo.
Leave a Comment