Posljednjih tjedana, glavna tema razgovora bila je regulacija dvojnog rada liječnika putem novog pravilnika. Međutim, umjesto pravilnika, Ministarstvo zdravstva odlučilo je donijeti upute koje će stupiti na snagu početkom iduće godine. Ove upute imaju za cilj smanjiti liste čekanja i urediti rad liječnika koji rade i u javnom i u privatnom sektoru.
Ove promjene dolaze kao odgovor na sve veći pritisak javnosti i pacijenata, koji se sve češće suočavaju s dugim listama čekanja i poteškoćama u pristupu zdravstvenoj skrbi. Novi model ima za cilj osigurati transparentnost i učinkovitost u radu liječnika, te spriječiti eventualne zlouporabe sustava. Iako se radi o uputama, a ne o pravilniku, očekuje se da će imati značajan utjecaj na organizaciju rada u zdravstvenim ustanovama.
Što donose nove upute za dvojni rad liječnika?
Nove upute, koje će zamijeniti najavljeni pravilnik, donose nekoliko ključnih promjena u regulaciji dvojnog rada liječnika. Cilj je, kako navode iz Ministarstva zdravstva, smanjiti liste čekanja i osigurati bolju dostupnost zdravstvene skrbi građanima. Detalji uputa bit će predstavljeni ravnateljima bolnica, a glavne odrednice su sljedeće:
Ograničenje rada u privatnim ustanovama
Liječnici će moći dobiti dozvolu za rad samo u jednoj privatnoj ustanovi. Ovo je značajno ograničenje, s obzirom na to da su neki liječnici do sada radili u više privatnih praksi istovremeno. Cilj je spriječiti preopterećenost liječnika i osigurati da posvete dovoljno vremena pacijentima u javnom zdravstvenom sustavu. Primjerice, liječnik koji radi puno radno vrijeme u bolnici, a zatim obavlja preglede u tri različite privatne ordinacije, potencijalno ne može pružiti optimalnu skrb pacijentima u oba sustava.
Kriterij liste čekanja
Još jedna važna promjena je kriterij liste čekanja. Liječnici koji imaju liste čekanja dulje od 150 dana neće moći dobiti dozvolu za rad u privatnom sektoru. Ovaj kriterij je uveden kako bi se liječnici motivirali da smanje liste čekanja u javnim bolnicama i domovima zdravlja. Duge liste čekanja predstavljaju veliki problem u hrvatskom zdravstvenom sustavu, a ova mjera ima za cilj potaknuti liječnike da se aktivnije uključe u rješavanje tog problema. Zamislite pacijenta koji čeka mjesecima na pregled kod specijaliste u bolnici, dok isti taj specijalist obavlja preglede u privatnoj praksi bez čekanja. Ovakva situacija stvara nepovjerenje u sustav i potiče pacijente da traže zdravstvenu skrb u privatnom sektoru, što dodatno opterećuje njihov kućni budžet.
Praćenje izvršenja i lista čekanja
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je da će se kontinuirano pratiti dva osnovna mjerila: lista čekanja za pretragu ili pregled za koji se traži suglasnost, te izvršenje u tom postupku. To znači da će Ministarstvo imati uvid u to koliko liječnik čeka s obavljanjem pregleda i koliko ih stvarno obavi. Na temelju tih podataka, donosit će se odluke o izdavanju dozvola za rad u privatnom sektoru. Ako se primijeti da se uvođenjem ovih pravila pogoršava lista čekanja, kriteriji za neizdavanje dozvola će se smanjiti. To znači da će se sustav fleksibilno prilagođavati situaciji na terenu, kako bi se osigurala najbolja moguća zdravstvena skrb za građane.
Reakcije na nove upute
Uvođenje novih uputa izazvalo je različite reakcije u zdravstvenoj zajednici. Dok iz Ministarstva zdravstva naglašavaju da je cilj smanjiti liste čekanja i osigurati bolju dostupnost zdravstvene skrbi, predstavnici liječničkih organizacija izražavaju oprez i zabrinutost.
Stav Hrvatskog liječničkog sindikata
U Hrvatskom liječničkom sindikatu ističu da se, prije nego što se govori o pravima liječnika, moraju jasno definirati njihove obveze. Dr. Kristijan Ćupurdija, tajnik sindikata, naglašava da je trenutna obveza liječnika samo doći na posao i biti osam sati, ali da nedostaju vremensko-kadrovski normativi koji bi definirali što liječnik mora napraviti u svom radnom vremenu. On ističe da liječnici žele red i žele pružiti kvalitetnu uslugu pacijentima, ali da reda trenutno nema. Sindikat pozdravlja najavu revidiranja vremensko-kadrovskih normativa, ali smatra da je potrebno jasno definirati obveze liječnika kako bi se osigurala kvaliteta zdravstvene skrbi.
Stav Hrvatske liječničke komore
U Hrvatskoj liječničkoj komori nisu za promjene i smatraju da je postojeći pravilnik o dvojnom radu liječnika adekvatan. Predsjednik Komore, dr. Krešimir Luetić, ističe da su zakon i pravilnik koji definiraju dvojni rad liječnika na snazi već devet godina i da na primjeren način reguliraju rad u javnom i privatnom sustavu. On smatra da se u postojećem pravilniku nalaze svi alati za nadzor i sprječavanje zlouporaba. Iz Komore poručuju da bi se umjesto uvođenja novih uputa, trebalo fokusirati na primjenu postojećeg pravilnika i njegovo učinkovito provođenje.
Zašto umjesto pravilnika – upute?
Postavlja se pitanje zašto je Ministarstvo zdravstva odlučilo donijeti upute umjesto pravilnika. Prema riječima ministrice Hrstić, cilj je izbjeći probleme na terenu i osigurati fleksibilnost u primjeni novih mjera. Upute se lakše mijenjaju i korigiraju, što omogućuje brzu prilagodbu sustava ako se primijeti da neke mjere ne daju željene rezultate. Osim toga, upute su manje formalan pravni akt od pravilnika, što omogućuje Ministarstvu da brže reagira na promjene u zdravstvenom sustavu.
Iako je cilj uvođenja uputa smanjenje lista čekanja i osiguravanje boljeg zdravstvenog sustava, potrebno je pratiti kako će se ove mjere provoditi u praksi. Ključno je da se osigura transparentnost i pravednost u dodjeli dozvola za rad u privatnom sektoru, te da se kontinuirano prati utjecaj novih mjera na liste čekanja i dostupnost zdravstvene skrbi. Također, važno je uključiti sve relevantne dionike u proces donošenja odluka, kako bi se osiguralo da su nove mjere usklađene s potrebama pacijenata i liječnika.
Statistike i brojke o dvojnom radu liječnika
Prema dostupnim podacima, od ukupno 9968 liječnika zaposlenih u bolnicama, najmanje njih 1133 radi i u privatnim ustanovama. To znači da više od 11% liječnika u bolnicama obavlja i privatnu praksu. Važno je napomenuti da se radi o minimalnom broju, jer nije uvijek lako dobiti precizne podatke o tome koji liječnici rade i u privatnom sektoru. Trend dvojnog rada liječnika je u porastu, što je dijelom posljedica niskih plaća u javnom sektoru i mogućnosti zarade u privatnom sektoru.
Dvojni rad liječnika ima svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, omogućuje liječnicima da dodatno zarade i usavršavaju svoje vještine, a pacijentima pruža veću mogućnost izbora i brži pristup zdravstvenoj skrbi. S druge strane, može dovesti do preopterećenosti liječnika, smanjenja kvalitete zdravstvene skrbi u javnom sektoru i stvaranja nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi.
Zaključak
Uvođenje uputa umjesto pravilnika za dvojni rad liječnika predstavlja novi pokušaj regulacije rada liječnika u javnom i privatnom sektoru. Cilj je smanjiti liste čekanja, osigurati bolju dostupnost zdravstvene skrbi i spriječiti eventualne zlouporabe sustava. Iako je cilj plemenit, potrebno je pratiti kako će se ove mjere provoditi u praksi i osigurati da ne dođe do negativnih posljedica za pacijente i liječnike. Ključno je da se osigura transparentnost, pravednost i fleksibilnost u primjeni novih mjera, te da se kontinuirano prati utjecaj na liste čekanja i kvalitetu zdravstvene skrbi. Samo na taj način se može osigurati da novi model donese željene rezultate i poboljša zdravstveni sustav u Hrvatskoj.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je dvojni rad liječnika?
Dvojni rad liječnika odnosi se na situaciju kada liječnik radi u javnom zdravstvenom sustavu (npr. u bolnici ili domu zdravlja) i istovremeno obavlja privatnu praksu (npr. u privatnoj klinici ili ordinaciji). Cilj novih uputa je regulirati taj rad kako bi se smanjile liste čekanja i osigurala bolja dostupnost zdravstvene skrbi.
Zašto se uvode upute umjesto pravilnika?
Upute su fleksibilnije od pravilnika i lakše se mijenjaju i korigiraju. To omogućuje Ministarstvu zdravstva da brže reagira na promjene u zdravstvenom sustavu i prilagodi mjere ako se primijeti da ne daju željene rezultate.
Tko će moći raditi u privatnom sektoru?
Dozvolu za rad u privatnom sektoru moći će dobiti samo liječnici koji nemaju liste čekanja dulje od 150 dana. Osim toga, liječnici će moći raditi samo u jednoj privatnoj ustanovi.
Što ako se liste čekanja pogoršaju?
Ako se primijeti da se uvođenjem novih pravila pogoršava lista čekanja, kriteriji za neizdavanje dozvola će se smanjiti. To znači da će se sustav fleksibilno prilagođavati situaciji na terenu.
Kada stupaju na snagu nove upute?
Nove upute stupaju na snagu početkom iduće godine (2025. godine).
Kako će se pratiti rad liječnika?
Ministarstvo zdravstva će kontinuirano pratiti dva osnovna mjerila: lista čekanja za pretragu ili pregled za koji se traži suglasnost, te izvršenje u tom postupku.
Leave a Comment