Obiteljska drame nerijetko završavaju na sudu, ali rijetko vidimo situaciju u kojoj se 78-godišnja umirovljenica nađe iza rešetaka nakon što je majci prekipjelo pa promijenila bravu, sin tvrdi: ‘Plaćamo sve, ali ona piše čudne poruke po zidovima!‘ Ovaj slučaj, koji je odjeknuo u Velikoj Gorici, otvara pitanja o ekonomskoj pravednosti, pravnoj zaštiti starijih osoba i granicama roditeljske odluke kad u igri stoji stambeni prostor obitelji.
Pozadina sukoba: Majci prekipjelo pa promijenila bravu, sin tvrdi: ‘Plaćamo sve, ali ona piše čudne poruke po zidovima!‘
1. Naslijeđe, imovina i neočekivane napetosti
Obiteljska kuća s potkrovljem dugo je bila mjesto suživota tri generacije. Nakon smrti oca, sinovi su prema dogovoru naslijedili potkrovlje, a majka prizemlje. Ugovorena je prodaja, no tržište nekretnina usporeno je pandemijskim posljedicama, pa je realizacija štucala. Sin i snaha uredno su plaćali režije – struju, plin i komunalije – zbog čega im se činilo nepravednim kad je majka jednostavno promijenila bravu.
2. Ključni datum: 11. kolovoza 2025.
U popodnevnim satima 11. kolovoza sin sa suprugom vratio se s mora. Naišli su na zaključana vrata, a ključ je iznutra ostao zabijen u bravu. Zvonili su, dozivali, listali dokumente odvjetnice koja ih je opominjala da se isele, no majka nije otvorila. Umjesto toga, od zgrade je odbijala zaprimiti njihove pozive.
3. Poruke po zidovima: umjetnička eskapada ili znak poremećaja?
Dok su sin i njegova obitelj živjeli u potkrovlju, majka je po unutrašnjosti kuće ostavljala bilješke – nerazumljive rečenice ispisane kemijskom olovkom. „Ovdje smo svi lutke“, „Neka svjedoči zid“ i slične poruke zabrinule su ih. Pitanje je hoće li sud takve grafite tumačiti kao dokaz ekonomske ucjene, psihičkog nasilja ili pak znak pogoršanog mentalnog stanja.
Pravni aspekti spora
Ekonomsko nasilje u obitelji prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji
Prema članku 10. stavcima 1. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ekonomsko nasilje obuhvaća sprječavanje druge osobe u stjecanju ili raspolaganju materijalnim dobrima te uskraćivanje osnovnih životnih potreba. Sin je majku prijavio upravo zbog zaključavanja vrata, smatrajući to oblicima kontrole i zanemarivanja njegovih prava na potkrovlje.
Prijava policiji i optužni prijedlog
Policijska intervencija uslijedila je po dojavi sina. Umirovljenicu su uhitili, ispitali, a Općinskom državnom odvjetništvu predali optužni prijedlog. Sud je postupak ubrzao, a svjedoci – snaha, djeca i odvjetnica – dali iskaze o trajnom sporu oko režija i pristupa kući.
Sudska odluka: novčana kazna i uhićenje
Općinski sud u Velikoj Gorici proglasio je umirovljenicu krivom te joj izrekao novčanu kaznu od 150 eura. Karena dana uhićenja izričaj je smanjen za 39,82 eura, pa je konačni iznos 110,18 eura. Sudskih troškova oslobođena je jer nema imovine ni prihoda iznad zakonskog cenzusa.
Socijalni i psihološki kontekst
Izolacija starijih osoba i rizik od pogoršanja mentalnog zdravlja
Starije osobe, osobito samci, izloženi su riziku socijalne izolacije. Statistike pokazuju da više od 30% građana starijih od 65 godina živi samo. Dugotrajna samoća može izazvati depresiju, tjeskobu i paranoidne misli. U ovom slučaju, oštećenje međugeneracijske komunikacije dodatno je potaknulo majčin otpor.
Simptomi psihičkog nasilja i posljedice na obitelj
Poruke na zidovima mogu ukazivati na oblik psihičkog nasilja kad služe zastrašivanju ili manipulaciji. Međutim, ponekad istovremeno svjedoče i o porastu mentalne nestabilnosti – šifre koje vanjska strana ne razumije često su rezultat unutarnjih dijaloških procesa žrtve ili počinitelja.
Širi kontekst – statistike i trendovi
Statistike obiteljskog nasilja u Hrvatskoj
- Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova za 2024., prijavljeno je više od 7.000 slučajeva nasilja u obitelji.
- Ekonomskim nasiljem obuhvaćeno je oko 15% prijava.
- U 60% slučajeva žrtve su žene starije od 60 godina.
Usporedba s EU prosjekom
U zemljama Europske unije, oko 22% odraslih izjavljuje da je pretrpjelo psihičko nasilje, a 13% ekonomsko nasilje. Hrvatska se nalazi na donjem dijelu ljestvice, no to može biti rezultat manje prijave ili kulturnih barijera u priznavanju problema.
Prednosti i nedostaci sudskih postupaka
Zaštita žrtve nasuprot očuvanju obiteljskog mira
Prijava i sudski postupak donose hitnu zaštitu – zabranu približavanja, policijski nadzor i novčane kazne. Međutim, isto tako mogu trajno narušiti odnose koje je teško ili nemoguće povratiti. U medijskim priopćenjima često se navodi da obitelji nakon takvih sporova ostaju u trajnom konfliktu.
Financijski i emocionalni troškovi
- Troškovi sudskog postupka (advokati, sudske pristojbe) mogu premašiti izrečenu kaznu.
- Psihološki stres i tjeskoba nastali zbog izloženosti javnosti.
- Potencijalna stigmatizacija starije osobe u zajednici.
Preporuke i preventivni savjeti za mirno rješavanje sukoba
Otvoreni dijalog i medijacija
Prije nego što situacija eskalira do prijave policiji, obitelji mogu angažirati stručnjake za obiteljsko savjetovanje ili medijatora. Neutralna treća strana pomaže u iznošenju argumenata i pronalasku kompromisa, primjerice plaćanje režija na zajednički račun ili izrada pisanog ugovora o zajedničkom boravku.
Uloga stručnjaka i institucija
- Centri za socijalnu skrb mogu procijeniti je li riječ o zanemarivanju starije osobe.
- Psiholozi i psihijatri otkrivaju eventualne poremećaje raspoloženja ili kognitivne smetnje.
- Pravni savjetnici pomažu u izradi valjanih ugovora o najmu ili službenih promjena vlasničkih listova.
Zaključak
Priča o tome kako je majci prekipjelo pa promijenila bravu i razbjesnila sina koji tvrdi da uredno plaćaju režije, ali je zbunjen čudnim porukama po zidovima, ilustrira složenost obiteljskih odnosa. S jedne strane, svaka osoba ima pravo zaštititi svoju imovinu; s druge, pravni instrumenti za sprječavanje ekonomske zloupotrebe trebaju biti primijenjeni pažljivo kako ne bi narušili međugeneracijske veze. Ključno je prije svakog sudskog koraka isprobati dijalog, medijaciju i stručnu podršku. Ako već dođe do prijave, valja se informirati o mogućnostima obrane, medicinskoj procjeni mentalnog stanja i pravnim posljedicama predlaganja postupka.
Česta pitanja (FAQ)
1. Kako prepoznati ekonomsko nasilje u obitelji?
Ekonomsko nasilje uključuje uskraćivanje sredstava za život, zabranu pristupa zajedničkom domu ili blokiranje plaćanja režija. Ako netko kontrolira financije i sprječava samostalno raspolaganje imovinom, to je oblik ekonomskog nasilja.
2. Što učiniti ako roditelj zaključava svoje dijete na njegovom dijelu kuće?
Prvo pokušajte razgovor i mirnu medijaciju. Ako to ne uspije, obratite se centru za socijalnu skrb ili policiji. Policijska prijava može pokrenuti postupak zaštite od nasilja u obitelji.
3. Može li majka sama promijeniti bravu ako je kuća i njezina i sinova?
Tehnički može, no takav čin može biti kvalificiran kao ekonomsko nasilje ako sprječava djecu u korištenju zajedničkog stambenog prostora. Pravni rizik ovisi o tome postoji li ugovor ili sudska odluka o načinu korištenja.
4. Postoje li troškovi sudskog postupka koje treba unaprijed platiti?
Da. Postoje sudske pristojbe i potencijalni troškovi odvjetnika. Žrtve nasilja često mogu tražiti oslobođenje od naknade ako nemaju dovoljno prihoda.
5. Kako izbeći pogoršanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi?
Redoviti kontakti s prijateljima i obitelji, uključivanje u lokalne udruge, savjetovanje s psihologom i sudjelovanje u grupama podrške smanjuju rizik od depresije i izolacije.
6. Što je medijacija i koliko je efikasna u obiteljskim sporovima?
Medijacija je postupak u kojem neutralna osoba (medijator) pomaže stranama da postignu sporazum. U obiteljskim sporovima efikasna je u 60–70% slučajeva jer potiče suradnju i očuvanje međusobnog povjerenja.
7. Gdje potražiti stručnu pomoć u slučaju nasilja u obitelji?
- Centri za socijalnu skrb
- Udruge za zaštitu žrtava nasilja (npr. Sigurna kuća)
- Psiholozi i psihijatri
- Pravni centri i besplatne pravne klinike
Svakom stranom u obiteljskom sporu preporučujemo da dobro prouči svoje zakonske mogućnosti, bude otvorena za dijalog i uključi stručnjake prije nego što se problem pretvori u trajan pravosudni proces.
Leave a Comment