Dražen Kutleša faktički je sklon klerikalizaciji društva. Ovoga puta nije o tome puno govorio. Pojadao se samo kako se “osjeti možda da se Crkva želi isključiti iz svih procesa i tokova u društvu”. Za razliku od Kutleše, koji zagovara pojačavanje utjecaja Crkve na državnu politiku i društvene odnose, Uzinić na sva usta govori o sekularizaciji.
Usporedbe su bile neminovne. Intervjui dvojice hrvatskih nadbiskupa, zagrebačkog Dražena Kutleše i riječkog Mate Uzinića, snažno su intonirali ovogodišnji ulazak u vrijeme Božića. Crkveni su velikodostojnici govorili o istom, o Evanđelju danas u Hrvatskoj, ali posve različito. Razlika nije rezultat samo njihovih osobnosti. Kutleša u medijima nastupa rijetko, u strogo kontroliranim uvjetima. Pred kamerama djeluje jezuitski kruto i hladno, distancirano. Za razgovora u središnjem dnevniku javne televizije ni naznaka se bilo kakvog smješka na njegovom licu nije pojavila. Uzinić je mnogo dostupniji. Na pozive svjetovnih medija rado se odaziva. Zahvalan je sugovornik: djeluje iskreno, s licem koje ne skriva emociju. Ne samo u intervjuima pokazuje širinu i empatičnost i spremnost da se izloži, da ide protiv struje. Bez obzira na cijenu.
Kutleša na braniku
Na vruće pitanje o skupinama muškaraca s krunicom u ruci, moliteljima po trgovima hrvatskih gradova, nadbiskup Kutleša stao je na njihov branik, inzistirajući na slobodi mišljenja i pravu na javno okupljanje. Trgovi su, kaže, uvijek bili mjesta susreta i različitih razmišljanja. Ni u ovim zborovanjima ne vidi ništa problematično dok se drže zakona. Ni na vjersku stranu njihovih manifestacija nema zamjerki. Ne smatra da su usmjereni protiv žena i njihovih prava. Premda se ovi već tri godine javno mole za takozvanu muževnost muškaraca i čednost žena, odnosno za njihovu podložnost, a svoju dominaciju. Faktički su protiv ravnopravnosti žena. Ali Kutleša ne vjeruje da bilo tko moli protiv nekoga drugoga jer to, kaže, nije u duhu kršćanstva. Ni spaljivanje vještica nije u duhu kršćanstva pa su se svejedno s molitvom na usnama palile lomače.
Divljačko gaženje po ružama postavljenim u čast ubijenim ženama, zagrebački nadbiskup nije htio komentirati. Nije, veli, bio prisutan i nije taj slučaj „toliko istraživao“. Nasilje nad ženama ne spominje. Ali je svakomjesečno okupljanje klečavaca usporedio s molitvom koju je na istom mjestu, na centralnom zagrebačkom trgu, za svoga posjeta Hrvatskoj vodio papa Benedikt. Što je prilična blasfemija! Svoju je potporu njihovim dubinski mizoginim skupovima objasnio vlastitim navodno načelnim stavom da je protiv bilo kakvih zabrana, a za demokratske slobode. U nekim drugim prilikama taj se Kutlešin slobodarski karakter nije mogao primijetiti. U ovom slučaju ne vidi nikakvu kontradikciju u tome da zagovara slobodu okupljanja za muževe koji su protiv slobode žena.
Nadbiskup se Uzinić više fokusirao na poruke koje iz tih navodno molitvenih skupova proizlaze. Poštuje, kaže, demokratska prava, vjeruje da većina sudionika dolazi s dobrim namjerama. Ali je ipak protiv takvih događanja. Ne misli da je to način na koji bi kršćani u društvu trebali djelovati. „Molitva bi trebala služiti da svi budemo bolji“, napominje, što ovdje nije slučaj. Upravo suprotno, njihova okupljanja polariziraju hrvatsko društvo. Uzinić također ističe da molitva nikad ne smije biti protiv nekoga, a ove impliciraju konfrontaciju. „Svima nam je mjesto na trgovima. Ali bismo pritom svi trebali voditi računa da nismo protiv drugih, nego da smo jedni s drugima. Ako njihova molitva izaziva reakcije kakve izaziva, trebalo bi se upitati je li im tu mjesto. Jednako tako trebali bismo vidjeti je li to molitva. Jer molitva koja mene ne oplemenjuje, a druge provocira, i nije prava molitva“, kaže. Riječki nadbiskup također upozorava na političku pozadinu i instrumentalizaciju takvih okupljanja. Smatra da su mnogi od sudionika izmanipulirani pa preporučuje preispitivanje „postaju li svojom molitvom bolji ili gori ljudi“ i „unose li u ovo društvo mir, radost i međusobno poštovanje ili potiču i stvaraju dodatne podjele i sukobe”.
Poticanje bijesa
Uzinić je vrlo decidiran i vizavi šokantnog gaženja tepiha od 38 ruža, postavljena u spomen na žrtve femicida. Naziva to „posebno tragičnim“ jer je „svaka ta ruža predstavljala jedan ljudski život, život žene žrtve nasilja u posljednje tri godine“, pa se pita „kako je moguće da jedna takva reakcija i bijes iziđu iz molitve“. Takva je brutalnost, po njemu, upravo pokazatelj da uopće nije riječ o molitvi, odnosno da rečena okupljanja „nemaju ništa s kršćanskom molitvom“. Zaključak je da bi se navodni molitelji morali zapitati stvaraju li oni svojim postupcima takve gaženju ruža sklone momke, „potiču li u ljudima takav bijes”.
Dvojica se nabiskupa jako razlikuju i u viđenju od protekloga ljeta intenzivirane prakse sljubljivanja crnih košulja i vjerske ikonografije, koja je svoje ekstenzije dobila u raznim zabraniteljskim, ustaškim ZD. Kutleša je, iako je u javnosti, sklon klerikalizaciji društva, dok Uzinić ističe potrebu sekularizacije i kritizira političku instrumentalizaciju takvih događanja.
Zaključak
Intervjui dvojice hrvatskih nadbiskupa, Dražena Kutleše i Mate Uzinića, otkrili su duboke razlike u njihovim stavovima prema društvenim i političkim događajima. Kutleša, iako je u javnosti, ostaje sklon klerikalizaciji društva, dok Uzinić ističe potrebu sekularizacije i kritizira političku instrumentalizaciju takvih događanja. Oba nadbiskupa su se izjasnila na različite načine prema skupinama muškaraca koji se javno mole za muževnost i čednost žena, ali njihovi stavovi su u potpunosti suprotni. Kutleša brani slobodu okupljanja, dok Uzinić upozorava na moguće negativne posljedice takvih događanja na društvo. Ovaj razgovor ukazuje na duboke podjele unutar hrvatske crkvene hijerarhije i na potrebu za dijalogom i razumijevanjem između različitih stavova.
FAQ
Zašto se nadbiskupi razlikuju u svojim stavovima prema javnim molitvenim skupovima?
Nadbiskupi Dražen Kutleša i Mate Uzinić imaju različite stavove zbog svojih osobnih i crkvenih pozicija. Kutleša je sklon klerikalizaciji društva, dok Uzinić ističe potrebu sekularizacije i kritizira političku instrumentalizaciju takvih događanja.
Što misli nadbiskup Uzinić o skupinama muškaraca koji se javno mole za muževnost i čednost žena?
Uzinić smatra da takva okupljanja polariziraju društvo i da molitva nikad ne smije biti protiv nekoga. On upozorava na moguće negativne posljedice takvih događanja na društvo i predlaže preispitivanje je li takva molitva u duhu kršćanstva.
Kako nadbiskup Kutleša reagira na gaženje ruža u čast ubijenim ženama?
Kutleša nije htio komentirati gaženje ruža, ali je usporedio takva okupljanja s molitvom koju je vodio papa Benedikt na istom mjestu. On brani slobodu okupljanja i smatra da takva događanja nisu problematična dok se drže zakona.
Što nadbiskup Uzinić misli o političkoj pozadini takvih javnih molitvenih skupova?
Uzinić upozorava na mogućnost političke instrumentalizacije takvih okupljanja i predlaže preispitivanje je li takva molitva u duhu kršćanstva. On smatra da mnogi sudionici mogu biti izmanipulirani i da takva molitva može potaknuti dodatne podjele i sukobe u društvu.
Kako se nadbiskupi izjašnjavaju prema sljubljivanju crnih košulja i vjerske ikonografije?
Nadbiskupi se jako razlikuju u viđenju takvih praksi. Kutleša je sklon klerikalizaciji društva, dok Uzinić ističe potrebu sekularizacije i kritizira političku instrumentalizaciju takvih događanja.
Leave a Comment