Radi točnog i objektivnog informiranja javnosti, potrebno je precizno rekonstruirati okolnosti okruglog stola o korupciji, gdje je izrečeno više tvrdnji i obrazloženja različitih institucija. Tema je izazvala oštre reakcije političkih oporbenih i saborskih klubova, ali i pitanja o transparentnosti poziva, sudjelovanju pravosuđa u javnim raspravama te o tome kako se kriminalističko gospodarstvo i pravosudni sustav građanima predstavljaju putem medija. U ovom pregledu analiziramo kronologiju događaja, reakcije DORH-a i USKOK-a, pravne i etičke implikacije, kao i širi kontekst koji oblikuje percepciju korupcije u Hrvatskoj. Poseban naglasak stavljen je na pojašnjenje pojma LAKO DOKAZIVE NEISTINE i na to kako se takve tvrdnje mogu brižljivo provoditi u javnu raspravu, bez narušavanja povjerenja u institucije. U nastavku se osvrtamo na dosadašnje navode, pokušavamo razlučiti činjenice od interpretacija te predlažemo mogućnosti jačanja kredibiliteta pravosudnih tijela u medijskoj komunikaciji. LAKO DOKAZIVE NEISTINE, iako često upotrebljavane u retorici političkih debata, zahtijevaju posebnu pažnju kada se koriste u kontekstu javnih događanja gdje sudjeluju institucije od temeljne važnosti za demokratski nadzor i vladavinu prava.
LAKO DOKAZIVE NEISTINE — kontekst događaja i tko je bio pozvan
U utorak je iz DORH-a i USKOK-a stigla jasna poruka: u organizaciji zastupnice SDP-a Mirele Ahmetović navodno nije bilo službenog poziva za okrugli stol, a ni pozvani iz pravosuđa nisu bili upoznati s događajem. Ova jednostavna formulacija otvorila je širok dijalog o pravilima slanja poziva, kanalima komunikacije između sabora i državnih institucija te o tome tko ima ovlast da sudjeluje u javnim raspravama koje se tiču borbe protiv korupcije. U nastavku ćemo razložiti svaki aspekt, od jezgre pitanja poziva do šire političke interpretacije i reakcija stručne zajednice.
Priča o pozivu: što je navodno poslužilo kao okidač
Prema navodima iz DORH-a, nadležna tijela nisu zaprimila nikakav službeni mail ili dokument koji bi ukazivao na poziv za sudjelovanje na okruglom stolu. U toj su priči naglasili da ni Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nije potvrdilo primitak poziva, niti je pošiljatelj, na njihovo traženje, dokazao da je takav poziv ikada poslan. Ovakav podatak postavlja temelj za pitanje gdje je došlo do proboja komunikacije i koliko su kanali formalnosti u tom procesu osigurani. Istovremeno, saborska platforma, odnosno Klub zastupnika SDP-a, odgovorila je da je poziv upućen 2. prosinca 2025. godine, ali da službene potvrde o njegovom slanju nema na adresama DORH-a i USKOK-a. Ova dvosmjerna neusklađenost otvara prostor za različite interpretacije—od tehničkih problema s mrežnim adresama do profesionalnog pritiska na pravosuđe da se odazove na politički projekt.
Izjava koje su u međuvremenu kružile kroz javnost
Sa službenog stajališta, DORH naglašava da je priznavanje eventualnog poziva neiskoristivo ako poziv nije dostavljen i ako nije dokazan njegov pravni put. U odgovoru se dodaje da je provjereno da mail adrese DORH-a, USKOK-a i nadležnog ministarstva ne ukazuju na to da je poziv zaprimljen, te da pošiljatelj nije dostavio nikakav dokaz o poslanaju. Ovi detalji su ključni jer ukazuju na sigurnosni i administrativni sloj koji često ostaje izvan očiju javnosti, a koji može imati značajan utjecaj na to je li neki događaj „legitimno“ prikazan kao potpun ili djelomično nedovršen.
U nastavku se osvrćemo na ono što je rečeno o etičnosti poziva i o mogućem hodu prema ambijentu u kojem bi neutralna, nepristrana institucija morala reagirati. DORH naglašava da je upućivanje poziva jednoj političkoj opciji, a ne nekomu od nezavisnih institucija, neprihvatljivo i da bi eventualno sudjelovanje u javnoj raspravi trebalo biti razmotreno tek kada bi se osigurao pristanak na transparentan i provjerljiv način. Takav okvir, prema njihovom stavu, mora biti temelj za svaki daljnji korak.
Reakcije i reakcijski okvir: DORH, USKOK i akademska zajednica
Prema izjavama glavnog državnog odvjetnika Ivana Turdića, DORH ostaje pri stavu da je poziv, ukoliko postoji, pravno i administrativno neosiguran. Turudić je poručio da se ne može odazvati na događaj koji nije službeno potvrđen ili utvrđen kao legitimno upućen DORH-u ili USKOK-u. Ova rečenica, iako tehnički neutralna, ima jasnu političku dimenziju jer upućuje na rizik da bi se politika mogla koristiti kao kanal za javnu propagandu, a ne za suštinsku raspravu o korupciji.
„Stoga navode iznesene na okruglom stolu, o neodazivanju navodno pozvanog glavnog državnog odvjetnika RH i predstavnika USKOK-a kojima pozivi nisu bili ni dostavljeni, smatramo krajnje nekorektnim, pristranim i tendencioznim te, iako se radi o postupanju političke stranke, i neprihvatljivo pristranim, nevjerodostojnim te neetičnim te u najmanju ruku zaslužuju ispriku.“
Ove riječi naglašavaju značaj etičke distanciranosti i profesionalnosti u javnim događanjima koja imaju političku kolorit. U daljnjoj raspravi, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandar Maršavelski istaknuo je da nedolazak predstavnika DORH-a i USKOK-a nije nužno znak nezainteresiranosti za temu korupcije, već da je bitno uzeti u obzir da je osnovna nadležnost USKOK-a progon počinitelja koruptivnih kaznenih djela—ali to ne znači da DORH ne može doprinositi sučeljavanju na drugim razinama. Takav komentar, iako izaziva kontroverze, otvara prostor za analizu gdje se nalazi granica teme, tko ima legitimitet i kakav se doprinos očekuje kada se govori o borbi protiv korupcije.
Iz pravosudnih krovova stigao je i komentar prema kojemu se tvrdnje poput „šamar svim poštenim građanima“ odnose na uklonjene ili lako dokazive neistine. Takve izjave, naglašavaju, mogu narušiti povjerenje u sustav ako se njima manipulira ili preuveličava, a to je uvijek izazov kada se javno diskutira o složenim pitanjima koja uključuju pravosuđe i politiku. U ovom kontekstu, akademska zajednica često upozorava na opasnosti pojednostavljivanja kompleksnih procesa, kao što su istrage i sudska rješenja, koja zahtijevaju temeljit pristup i provjere.
Analiza tvrdnji: činjenice, percepcija i implikacije za javnost
Kako razumjeti navodnu neodazivost i njezin realni značaj
Prvo, važno je jasno odrediti koji su točno elementi bili predmet okruglog stola i tko može imati legitimitet sudjelovanja. Ako je poziv navodno upućen, ali nije potvrđen službenim sredstvima, to postavlja pitanje prema kojemu standardu se javnost informira. Drugo, čak i kada bi se poziv poslao, treba razriješiti pitanje jesu li komunikacijski kanali provjerljivi, jesu li adrese točne, te postoji li rizik da poruka završila u digitalnom čišćenju spama ili nije dostavljena zahvaljujući tehničkim problemima. Ova razina tehničke točnosti često ostaje izvan očiju javnosti, ali je presudna jer bez nje bilo kakva tvrdnja o „nedolasku“ gubi na vjerodostojnosti.
Kada se govori o „lako dokazivim neistinama“, važno je razlikovati dvije razine: službeni protokol i politički narativ. Službeni protokol traži točne bilješke, potvrde i dokumentaciju; politički narativ često traži jasne poruke i emocionalne reakcije. U ovom slučaju, ti dijelovi nisu uvijek usklađeni, što stvara nestrukturiranu sliku koja privlači različite čitatelje i gledatelje. Usporedno, treba razmotriti i koliko mediji i javnost očekuju da pravosudne institucije budu vidljive i aktivne u javnim raspravama te koliko je to u skladu s etičkim standardima službenog komuniciranja.
Reakcije institucija: kredibilnost i etička niša
Odgovor DORH-a i USKOK-a usmjeren je na zaštitu integriteta institucija te na očuvanje stava da se zahtjev za sudjelovanjem ne može proći bez jasnih i provjerljivih dokaza o pozivu. Takav pristup jača filozofiju transparentnosti i odgovornosti: ako postoji sumnja u legitimnost procesa, tada se treba tražiti dodatna jasnoća prije nego što se iznese zaključak o krivim ili izmišljenim tvrdnjama. U javnosti takva jasna pozicija može biti i kontraproduktivna ako se doživljava kao zaklon od otvorene rasprave, ali u isto vrijeme predstavlja etički standard koji štiti povjerenje građana u institucije.
S druge strane, akademska zajednica i pravni stručnjaci često naglašavaju da bi povjerenje u pravosuđe trebalo biti izgrađeno kroz dosljednost, transparentnost i dosljednu primjenu pravnih procedura, a ne kroz retoriku ili pritužbe o pristranosti. U tom okviru, krucijalna je uloga medija u preuzimanju uloge provjeravatelja činjenica: ne samo da prenose izjave, nego i kontekstualiziraju ih, razdvajaju spekulacije od činjenica i nude analize koje pomažu građanima da razumiju složenost teme.
Temporalni kontekst, statistike i razlozi zašto su ovakvi okršaji važni
Smisao ovog slučaja nije samo da se razjasne tehničke digresije o pozivima, nego i da se razradi kako demokratski sustavi reagiraju na teme koje povezuju pravosuđe i politiku. U kontekstu Dana borbe protiv korupcije, ovakvi događaji služe kao test transparentnosti i otvorenosti institucija prema građanima. U mnogim europskim zemljama, javne rasprave o borbi protiv korupcije redovito su praćene od strane profesionalnih tijela koja nadziru kako se pozivi i sudjelovanje provode u skladu s pravilima. Ti procesi su važni jer odražavaju sposobnost sustava da se suoči s vlastitim pogreškama i da pruži jasne odgovore kada dođe do pogrešnog razumijevanja.
Statistički gledano, istraživanja javnog mnijenja često pokazuju da percepcija korupcije nije uvijek usklađena sa stvarnim obimom kaznenih djela. U mnogim slučajevima, to je rezultat nejasnih komunikacijskih lanaca, različitih prioriteta medija i političkih poruka. Zato je važnost jasne i provjerljive komunikacije od ključne važnosti: građani očekuju točne podatke, točnu terminologiju i kontekst koji kreira sliku o tome što se događa unutar pravosuđa. Osim toga, kada se pojave optužbe za pristranost ili lažne tvrdnje, nema alternative nego za institucije da odmah i transparentno odgovore.
U području prednosti i mana ovog pristupa možemo identificirati nekoliko ključnih točaka: prednosti uključuju povećanje transparentnosti, mogućnost korigiranja pogrešnih interpretacija i doprinos reputaciji poštenog i odgovornog pravosuđa. S druge strane, mana može biti kvarenje ritmova javne komunikacije i rizik da se pojedine institucije doživljavaju kao barem eventualno politički opterećene, što može narušiti povjerenje ako se ne ponudi jasan i dosljedan objašnjeni put do informiranja javnosti.
Pravosudne institucije i javna rasprava: kako izgraditi povjerenje
Uloga DORH-a i USKOK-a u otvorenoj komunikaciji
Za povjerenje građana presudna je jasna komunikacija, neovisna procjena činjenica i transparentna razmatranja. Kada institucije poput DORH-a i USKOK-a sudjeluju u dijalogu s parlamentom ili medijima, to treba biti pokazatelj kapaciteta sustava da suoči se s izazovima i da ponudi konkretne informacije. Istovremeno, važno je da komunikacija ostane neutralna, da ne teži političkim porukama nego jasnom objašnjenju procesa i odluka. U praksi to znači da svaka izjava treba biti potkrijepljena dokumentacijom i da se jasno razobrani koje su mogućnosti i ograničenja same institucije.
Uloga saborske administracije i političke odgovornosti
Saborska administracija ima zadatak osigurati transparentno i pravilno informiranje javnosti. Kada dođe do situacije u kojoj postoje sumnje u pozive ili formalne kanale komunikacije, Parlament treba dijeliti prave informacije, ne samo kroz izjave zastupnika, nego i kroz službene dokumente i zapisnike. To bi pojačalo povjerenje građana i ojačalo legitimnost rasprave koju hrvatsko društvo vodi u borbi protiv korupcije.
Zaključak: put prema transparentnosti i odgovornosti
Ovaj slučaj pokazuje koliko je važna dosljedna i provjerljiva komunikacija između pravosudnih institucija, parlamenta i javnosti. LAKO DOKAZIVE NEISTINE, koliko god su one postale dio političkih diskusija, služe kao upozorenje da formulacije i konteksti mogu značajno utjecati na percepciju javnosti. Pravo na transparentnost i profesionalnu neutralnost mora biti temelj svakog javnog nastupa kada se govori o korupciji i vladavini prava. U tom smislu, DORH i USKOK, uz podršku Sabora i medija, imaju zadatak opredijeliti se za otvorenu i provjerljivu komunikaciju, osiguravajući da svaki budući poziv ili javna rasprava budu upravljani na način koji jača povjerenje građana, umjesto da stvara dodatne zastoje i sumnje.
U svijetu u kojem digitalna razmjena informacija preuzima sve značajniju ulogu, integritet informacija mora biti prioritet. Uloga stručnjaka, pravnika i novinara nije samo da napišu ili prenesu vijest, nego i da analiziraju, provjere i objasne. Takav pristup čini razliku između LAKO DOKAZIVE NEISTINE i činjeničnog, nepristranog izvještavanja koje građani trebaju kako bi mogli donositi informirane odluke.
Najčešća pitanja (FAQ)
- Što se točno dogodilo oko poziva na okrugli stol?
Prema objavljenim informacijama, DORH i USKOK nisu primili službeni poziv niti su dobili dokaz o slanju, dok je Saborski klub SDP-a naveo da je poziv poslan 2. prosinca 2025. Bez službenog potvrđivanja, događaj nije mogao biti realiziran na način koji bi zadovoljavao formalne standarde. - Jesu li DORH i USKOK bili pozvani? Zašto se to nije moglo potvrditi?
Prema njihovim izjavama, nema dokaza o primitku poziva, a pošiljatelj nije dostavio dokaz. Ovo ukazuje na tehničke i administrativne aspekte komunikacije koji su presudni u ovakvim situacijama. - Kako ovo utječe na povjerenje građana u pravosuđe?
Ukoliko se pojave optužbe za nepravodobno ili politički motivirano sudjelovanje, povjerenje može biti uzdrmano. Međutim, jasna i provjerljiva komunikacija te korektno razjašnjavanje procesa imaju mogućnost vratiti i ojačati povjerenje građana. - Koje su realne posljedice za buduće javne rasprave o korupciji?
Zdrava rasprava zahtijeva jasnu transparenciju, dokumentaciju i provjeru. Institucije koje se bave korupcijom moraju biti spremne sudjelovati u otvorenim debatama, ali samo uz uvjete koji osiguravaju točne informacije i neutralan stav. - Koje lekcije crpimo za budućnost?
Prva lekcija je potreba za jasnom potvrdom svih poziva i kanala komunikacije. Druga je važnost neutralnog, dokazanog i transparentnog pristupa u javnim razgovorima. Treća je kontinuirano jačanje etičkih standarda unutar pravosudnih institucija i medijske kulture kako bi se izbjeglo širenje lažnih interpretacija.
Ključne riječi i semantički kontekst
- korupcija
- DORH
- USKOK
- Hrvatski sabor
- okružni stol
- pravosuđe
- transparentnost
- etika
- politička komunikacija
- javnost
- povjerenje
- neovisnost institucija
Napomena: Tekst je prilagodba i proširenje informacije iz izvornog članka uz zadržavanje temeljnih činjenica i citata. Cilj je pružiti širi kontekst, veće razumijevanje procesa i jačanje E-E-A-T stila, uz fokus na točne činjenice i odgovornu javnu komunikaciju. Uključene su temporalne reference i okvirni statistički kontekst kako bi čitatelju omogućili dublje razumijevanje dinamičnosti tema borbe protiv korupcije u modernoj Hrvatskoj.
Leave a Comment