U posljednja dva mjeseca, hrvatski stočari suočavaju se s izazovom koji podsjeća na najcrnje scenarije iz veterinarskih udžbenika. Kuga malih preživača, opasna virusna bolest, proširila se s područja Splitsko-dalmatinske na Zadarsku županiju, uzrokujući značajne gubitke u stočarskim gospodarstvima i izazivajući zabrinutost među lokalnim stanovništvom. Dana 15. studenog 2023., u malom naselju Glogov nedaleko Zadra, veterinarima je prislilo eutanazirati 59 ovaca, 10 janjadi i 6 koza kako bi spriječili daljnje širenje bolesti. Ovaj incident predstavlja prvi potvrđeni slučaj kuge malih preživača u Zadarskoj županiji, nakon što je ranije dijagnosticirana u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji, točnije u naselju Bogdanovići.
Prema službenim izjavama Gordana Jerbića, načelnika Sektora za veterinarski nadzor Državnog inspektorata, do sada su utvrđena četiri slučaja zaraze, no neke nevladine izvore, poput RTL-a, navode kako je zabilježen i peti slučaj, što će rezultirati usmrćivanjem dodatnih 11 životinja u narednim danima. Ova situacija izazvala je val straha među lokalnim stočarima, posebno onima koji ovčarstvo i kozarstvo doživljavaju kao primarni izvor prihoda, uz mirovinu ili drugu djelatnost.
Što je kuga malih preživača i kako se širi?
Kuga malih preživača (PPR) je visoko zarazna virusna bolest koja pogađa isključivo male preživače – ovce i koze. Uzročnik je virus iz porodice Paramyxoviridae, sličan onome koji uzrokuje kugu goveda, no specifičan je za ove vrste. Bolest se karakterizira visokom stopom smrtnosti, posebno među mladunčadi, a simptomi uključuju visoku temperaturu, erozije u ustima, teške dijareje, upalu pluća i opću slabost. Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), stopa smrtnosti u nezahvaćenim populacijama može doseći i do 90%, što čini njeno širenje izuzetno opasnim za stočarsku proizvodnju.
Prijenos bolesti odvija se izravnim kontaktom između zaraženih i zdravih životinja, putem izlučevina kao što su slina, suze ili izmet. Zbog toga, najčešći način širenja je kroz zajedničku ispašu, trgovinu živim životinjama ili korištenje zajedničke opreme. Virus može preživjeti u okolišu nekoliko dana, ovisno o uvjetima, što dodatno otežava kontrolu. U Hrvatskoj, prema Zakonu o zaštiti životinja, obvezno je prijavljivanje svakog slučaja sumnje na kugu malih preživača, a zatim provođenje hitnih mjera uklanjanja zaraženih životinja i dezinfekcije.
Epidemiološka situacija u Hrvatskoj 2023.
Prvi slučaj kuge malih preživača u Hrvatskoj zabilježen je u listopadu 2023. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji, točnije u selu Bogdanovići. Do studenog, bolest se proširila na susjedna područja, uključujući Zadarsku županiju, gdje je u Glogovu zabilježena masovna eutanazija životinja. Prema podacima Državnog inspektorata, do sada je ukupno eutanazirano preko 80 životinja, a procjenjuje se kako će se broj povećati kako se nadzor intenzivira.
Statistički gledano, Hrvatska se suočava s relativno niskom incidencijom u usporedbi s nekim zemljama Azije i Afrike, gdje je bolest endemska, no ovo je prva veća epidemija u povijesti zemlje. Za usporedbu, prema FAO-ovim izvješćima, u Nigeriji je samo u 2022. godini zabilježeno preko 500.000 slučajeva, što je uzrokovalo ogromne ekonomske gubitke. U Hrvatskoj, trenutna situacija zahtijeva stroge karantenske mjere unutar radijusa od 10 kilometara od zaraženih gospodarstava, što uključuje zabranu kretanja životinja i pojačanu dezinfekciju.
Uzroci širenja zaraze u Dalmaciji
Jedan od glavnih sumnjivih uzroka širenja kuge malih preživača u dalmatinskom zaleđu je ilegalni uvoz životinja, posebno ovnova za rasplod. Prema nekim izjavama lokalnih stočara, uvezeni ovan koji je korišten za oplodnju mogao je biti nositelj virusa, iako ovo još nije službeno potvrđeno. Naime, ilegalna trgovina životinjama predstavlja globalni problem, jer zaobiđe standardne veterinarske kontrole i kvarentenske postupke, što povećava rizik od unosa egzotičnih bolesti.
Dodatno, pretpostavlja se kako je stado iz Glogova bilo na ispaši u području Splitsko-dalmatinske županije tijekom ljetnih mjeseci, što je omogućilo prijenos virusa s jednog na drugo područje. Ovo naglašava važnost nadzora kretanja životinja, posebno u regijama gdje je tradicionalna ispaša uobičajena praksa. Iako neki lokalci, poput Jele Bašić iz sela Bašića, osporavaju teoriju o uvezenom ovnu, navodeći kako su uvijek razmjenjivali životinje unutar lokalne zajednice bez incidenata, veterinarske vlasti istražuju sve moguće putove širenja.
Utjecaj na lokalne stočare i ekonomske posljedice
Za mnoge stanovnike dalmatinskog zaleđa, stočarstvo predstavlja kĺjučni izvor prihoda, često u kombinaciji s mirovinom ili sezonskim poslovima. Gubitak stada može imati katastrofalne ekonomske posljedice, kako kratkoročne tako i dugoročne. Na primjer, Mara Bogić iz Divojevića, koja drži 15-ak ovaca, procjenjuje kako bi gubitak njezinog stada predstavljao financijski gubitak od 2000 do 3000 eura, što je iznos koji teško može nadoknaditi. Ovo nije samo novčani gubitak, već i gubitak života koji su gradili godinama, uz emocionalnu patnju povezanu s gubitkom životinja.
Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je naknade štete za vlasnike čije su životinje eutanazirane, pod uvjetom da su poštivali sve propise o zdravstvu životinja. No, postupak isplate može biti spor, a za neke stočare, posebno starije, administrativni zahtjevi mogu predstavljati prepreku. Osim toga, postoji i strah od stigmatizacije – neki vlasnici, kao što su oni iz Glogova, odbijaju javno govoriti o svojoj situaciji, zabrinuti za budućnost svog poslovanja.
Mjere zaštite i prevencije
Kĺjučne mjere za sprječavanje širenja kuge malih preživača uključuju strogi nadzor kretanja životinja, redovito cijepljenje (gdje je dostupno), te hitno uklanjanje zaraženih jedinki. U Hrvatskoj, trenutno se primjenjuju sljedeće mjere:
- Zabrana kretanja ovaca i koza unutar radijusa od 10 km od zaraženih gospodarstava.
- Obvezna dezinfekcija vozila, opreme i obuće pri ulasku i izlasku s gospodarstava.
- Redovito nadziranje zdravstvenog stanja životinja od strane veterinara.
- Edukacija stočara o prepoznavanju simptoma i hitnim postupcima.
Unatoč tome, cjepivo protiv kuge malih preživača trenutno nije široko dostupno u Hrvatskoj, jer bolest nije bila prisutna do sada. Svjetska organizacija za zdravlje životinja preporučuje masovno cijepljenje u endemskim područjima, no u Hrvatskoj se fokus stavlja na karantenske mjere i nadzor. Za budućnost, razvoj nacionalnog programa cijepljenja mogao bi biti od ključne važnosti kako bi se spriječile slične epidemije.
Je li kuga malih preživača opasna za ljude?
Važno je naglasiti kako kuga malih preživača nije opasna za ljude niti za druge vrste životinja, poput goveda ili svinja. Kao što je istaknuo Gordan Jerbić, virus je specifičan isključivo za male preživače, što znači da meso i proizvodi od ovaca i koza koji ne dolaze iz zaraženih područja potpuno su sigurni za konzumaciju. Ovo je ključna informacija za smirivanja javnosti, posebno u regijama gdje se ovčji i kozji sirovi tradicionalno konzumiraju.
Ipak, iako nema direktne opasnosti po ljude, ekonomski i socijalni utjecaj bolesti može biti značajan, kako za pojedince tako i za cijelu zajednicu. Stoga, nadležne instituce, poput Državnog inspektorata i veterinarskih stanica, nastoje educirati stanovništvo kako bi se izbjegla nepotrebna panika.
Zaključak: Što sljedeće za hrvatske stočare?
Trenutna epidemija kuge malih preživača u Dalmaciji predstavlja ozbiljan izazov za hrvatsku poljoprivredu, posebno za male obiteljske gospodarstva koja se oslanjaju na stočarstvo. Unatoč tome što bolest nije opasna za ljude, njen ekonomski i emocionalni utjecaj može biti razoran, kako smo vidjeli na primjerima iz Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Ključno je da nadležne institucije nastave s intenzivnim nadzorom, istragom uzroka širenja, te pružanjem podrške pogodenim stočarima.
Za budućnost, Hrvatska bi trebala razmotriti jačanje preventivnih mjera, poput boljeg nadzora granica kako bi se spriječio ilegalni uvoz životinja, te razvoj strategije cijepljenja za slučaj većih epidemija. Osim toga, edukacija stočara o bi-sigurnosti i prepoznavanju bolesti može pomoći u ranom otkrivanju i smanjenju širenja. Kroz zajedničke napore, lokalne zajednice i vlasti mogu ublažiti utjecaj ovakvih krizia i osigurati održivost stočarskog sektora.
Često postavljana pitanja o kugi malih preživača
Je li kuga malih preživača opasna za ljude?
Ne, kuga malih preživača je specifična isključivo za ovce i koze, te nije prenosiva na ljude, druge životinje ili veća grla. Meso i mliječni proizvodi iz nezaraženih područja sigurni su za konzumaciju.
Kako se prenosi ova bolest?
Bolest se prenosi izravnim kontaktom između zaraženih i zdravih životinja, putem tjelesnih tekućina poput sline ili izmeta. Zajednička ispaša, trgovina životinjama i korištenje kontaminirane opreme glavni su načini širenja.
Koje su mjere zaštite trenutno na snazi u Hrvatskoj?
Trenutne mjere uključuju karantenu unutar 10 km od zaraženih gospodarstava, zabranu kretanja životinja, obveznu dezinfekciju, te nadzor veterinara. Eutanazija zaraženih životinja obvezna je kako bi se spriječilo daljnje širenje.
Imaju li vlasnici pravo na naknadu štete?
Da, vlasnici čije su životinje eutanazirane imaju pravo na naknadu štete ako su poštivali sve propise o zdravstvu životinja. Postupak zahtijeva prijavu nadležnim institucijama i provjeru ispunjenosti uvjeta.
Može li se kuga malih preživača liječiti?
Ne postoji specifičan lijek za ovu bolest, a liječenje je uglavnom simptomatsko. Zbog visoke stope smrtnosti, najučinkovitija mjera je prevencija kroz cijepljenje (gdje je dostupno) i hitno uklanjanje zaraženih životinja.
Koliko je rasprostranjena ova bolest u svijetu?
Kuga malih preživača endemska je u dijelovima Afrike, Azije i Bliskog istoka, gdje uzrokuje značajne gubitake. U Europi, slučajevi su rijetki, a Hrvatska se suočava s prvom većom epidemijom u povijesti.
Leave a Comment