Među napadačima na strane radnike često se pojavljuju mladi na pragu punoljetnosti ili u ranim dvadesetima, a nedostatak prilika za konstruktivno suočavanje s društvenim promjenama, kao i prilika za susret s osobama iz različitih kultura, jedno je od objašnjenja nasilničkog ponašanja. U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja studenoga ove godine izdano malo više od 160.000 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. Radne se dozvole najviše daju za područja turizma i ugostiteljstva, graditeljstva, industrije te prometa i veza.
Utrostručen broj napada na strance
Strani radnici već neko vrijeme prisutni su na domaćem tržištu rada, no osim niskih plaća i neadekvatnih uvjeta rada, problem im predstavljaju i fizički napadi na njih koji su, naročito kod dostavljača hrane, popraćeni krađom novca. Prema statističkom pregledu MUP-a, u 2024. se godini broj stranaca među žrtvama razbojništva gotovo utrostručio u odnosu na godinu prije – s 47 na 138 osoba, što čini oko 13 posto svih žrtava razbojništava. Slično se bilježi i kod teških tjelesnih ozljeda, a broj stranih državljana kojima su one nanesene porastao je sa 77 na 104, odnosno na više od 10 posto ukupnog broja žrtava. Počinitelji ovih kaznenih djela različitih su životnih dobi, uključujući i mlade između 16 i 24 godine.
Nedostaje građanski odgoj
Napadi na strane radnike ozbiljan su društveni problem koji zahtijeva pažljivo i odgovorno sagledavanje uzroka, poručuju iz Mreže mladih Hrvatske (MMH). “Istraživanja pokazuju da mladi vrlo jasno prepoznaju ključne društvene probleme, poput nezaposlenosti, gospodarske nesigurnosti i korupcije, ali da često nemaju dovoljno prilika za kvalitetno građansko obrazovanje, razvoj kritičkog mišljenja i konstruktivno suočavanje s društvenim promjenama, te kvalitetnih prilika za susret i suradnju s osobama iz različitih kulturnih i radnih konteksta. Upravo taj nedostatak kontakta i vođenog dijaloga dugoročno povećava rizik od društvenih napetosti”, rekla je za Hinu članica Upravnog odbora MMH Mihaela Špiljak.
Zamijenili domaće radnike stranima
Podaci iz publikacije “Teorija i praksa rada s mladima – Prilog razumijevanju rada s mladima u RH 2.0” ukazuju da je u razdoblju pandemije covida-19 svaka šesta mlada osoba izgubila posao, a značajan dio mladih radio je u sektorima koji su kasnije postali ovisni o uvozu strane radne snage. “Dolazak većeg broja stranih radnika u takvom kontekstu događa se brzo i bez dovoljno razvijenih politika njihove društvene inkluzije. Kada novi radnici ostaju izvan lokalnih zajednica, bez prilika za upoznavanje, dijalog i sudjelovanje u društvenom životu, povećava se prostor za nepovjerenje, dezinformacije i stereotipe, osobito među mladima koji se već osjećaju ekonomski i društveno nesigurno”, naglasila je Špiljak. Zato rješenja moraju ići u smjeru prevencije, a ne isključivo represije, što uključuje i aktivne politike uključivanja stranih radnika – kroz informiranje, učenje jezika, uključivanje u lokalne aktivnosti, sport, kulturu i zajedničke projekte s mladima. “Mladi nisu uzrok problema, već važan dio rješenja. Rad s mladima, ali i rad s lokalnom zajednicom u cjelini, ključan je alat za izgradnju povjerenja i društvene kohezije”, kazala je Špiljak, napomenuvši da se slučajevi fizičkih napada na strane radnike ne smiju koristiti za generalizaciju mladih kao skupine.
Potrebno suzbiti ksenofobiju među mladima
Činjenica da među počiniteljima ovih napada ima maloljetnika ili mlađih punoljetnika pokazuje koliko je važno govoriti o uvjetima u kojima mladi oblikuju stavove prema drugima, ustvrdila je stručna suradnica za projekte u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Višnja Katalinić. “Ako želimo suzbiti ksenofobiju među mladima i prevenirati napade motivirane mržnjom, moramo prestati očekivati da će se integracija, koja uključuje senzibilizaciju domaćeg stanovništva i osnaživanje stranaca, dogoditi sama od sebe. U takvom okruženju mladi ne uče kako živjeti s razlikama na ravnopravnoj osnovi, nego preuzimaju poruku da je isključivanje prihvatljiv odgovor na ono što im je predstavljeno kao ‘drugačije’”, naglasila je.
Strani radnici žive u strahu
Osim kvalitetnog građanskog odgoja, važna je i zaštita stranih radnika. Mnogi od njih žive u strahu od napada i diskriminacije, što dodatno pogoršava njihovu situaciju. Potrebno je jačati zakonske okvire i osigurati sigurnost svim radnicima, bez obzira na njihovo podrijetlo. Također, važno je podići svijest o važnosti inkluzije i poštovanja razlike, kako bi se stvorilo društvo u kojem svi imaju jednaku priliku za uspjeh.
Zaključak
Ksenofobija i napadi na strane radnike ozbiljan su problem koji zahtijeva slojevitu analizu i odgovarajuće mjere. Važno je raditi na prevenciji, edukaciji i inkluziji, kako bi se stvorilo društvo koje cijeniti razlike i osigurati sigurnost svim svojim članovima. Mladi su ključni dio rješenja, a njihovo uključivanje u proces integracije i dijaloga s različitim kulturama bitno je za izgradnju povjerenja i društvene kohezije.
FAQ
1. Zašto mladi napadaju strane radnike?
Mladi napadaju strane radnike iz raznih razloga, uključujući nedostatak prilika za konstruktivno suočavanje s društvenim promjenama, nedovoljno građansko obrazovanje i nedostatak kontakta s osobama iz različitih kultura.
2. Kako se može suzbiti ksenofobija među mladima?
Ksenofobija se može suzbiti kroz kvalitetno građansko obrazovanje, razvoj kritičkog mišljenja, aktivne politike uključivanja stranih radnika i promicanje dijaloga i suradnje između različitih kulturnih skupina.
3. Kako zaštititi strane radnike?
Zaštita stranih radnika uključuje jačanje zakonskih okvira, osiguravanje sigurnosti, podizanje svijesti o važnosti inkluzije i poštovanja razlike, te stvaranje uvjeta za njihovu društvenu inkluziju.
4. Kako se može poboljšati integracija stranih radnika?
Integracija se može poboljšati kroz informiranje, učenje jezika, uključivanje u lokalne aktivnosti, sport, kulturu i zajedničke projekte s mladima, te stvaranje prilika za upoznavanje i dijalog.
5. Kako se može podići svijest o problemu ksenofobije?
Svijest se može podići kroz edukativne programe, kampanje, medijske priče i dijalog između različitih kulturnih skupina, te kroz promicanje vrijednosti inkluzije i poštovanja razlike.
Leave a Comment