U današnjem turbulentnom društvenom ozračju, gdje se ratni narativi šire poput požara, a političke podjele produbljuju, postavlja se ključno pitanje: je li mir zaista postao radikalna, čak i kriminalizirana ideja? Razgovor s Borisom Jokićem, ravnateľjem Instituta za društvena istraživanja, pruža uzbudljiv uvid u ove teme, otkrivajući kako naša kolektivna nepažnja prema mladima i politički poticani rascjepi ugrožavaju temelje civilizacije. Ovaj članak istražuje detaljno ove probleme, nudeći statistike, primjere iz stvarnog svijeta i analizu koja će vas natjerati da preispitate trenutno stanje stvari.
Utišani Glas Mladih: Društveni Propust S Ozbiljnim Posljedicama
Mlade generacije često se nazivaju budućnošću nacije, no u Hrvatskoj i šire, njihovi glasovi postaju sve tiši. Boris Jokić ističe kako smo društveno zanemarili mlade, ne uključujući ih dovoljno u kĺjučne razgovore. Na primjer, prema podacima Eurostata iz 2023., samo 35% mladih u dobi od 18-24 godine u Hrvatskoj aktivno sudjeluje u društvenim ili političkim debatama, što je znatno niže od europskog prosjeka od 55%. Ovo nije samo statistika – to je alarmantna indikacija da mladi osjećaju da ih se ne sluša.
Posljedice ovakvog zanemarivanja su duboke. Kada mladi ne osjećaju da pripadaju ili da njihovo mišljenje vrijedi, skloni su ekstremnijim ponašanjima. Primjerice, u nekim zajednicama, porast radikalnih mladeških skupina povezan je s osjećajem isključenosti. Jokić naglašava: “Mladi u Hrvatskoj nisu izgubljen slučaj, ali zahtijevaju našu pažnju i borbu za njihove interese.” Ovo nije samo moralni imperativ – radi se o preduvjetu za stabilno društvo.
Primjeri Iz Prakse: Kako Druge Zemlje Rješavaju Ovaj Problem
Pogledajmo nordijske zemlje poput Finske, gdje se mladi uključuju u odluke kroz savjetodavna vijeća i obrazovne programe od ranog uzrasta. Rezultat? Niže stope mladeškog nasilja i veće povjerenje u institucije. Nasuprot tome, u Hrvatskoj, nedostatak takvih mehanizama doprinosi osjećaju otuđenosti. Ovo nije usporedba radi kritike, već pouka da aktivno uključivanje mladih može spriječiti buduće probleme.
Političke Podjele: Namjerno Poticanje Rascjepa Za Političku Dobit
Jokić oštro kritizira političare koji, prema njegovim riječima, “žive od polarizacije”. U Hrvatskoj, gdje je društvo već polarizirano, političke stranke često koriste podjele kako bi mobilizirale svoju bazu, umjesto da traže zajednička rješenja. Na primjer, tijekom izbornih kampanja 2022.-2023., istraživanja Instituta za društvena istraživanja pokazuju da preko 60% političkih poruka naglašava razlike, a ne slaganje.
Ova namjerno inducirana polarizacija ima ozbiljne posljedice. Ona otežava dijalog o pravim problemima, poput ekonomske nejednakosti ili zdravstvenog sustava, jer se energija troši na sukobe. Kao što Jokić primjećuje, “život nije monokromatski” – zahtijeva nijanse, a političari to ignoriraju zbog lakšeg prodavanja “jednobojnih priča”.
Statistički Podaci: Rast Polarizacije U Posljednjem Desetljeću
Prema globalnim studijama, indeks društvene polarizacije u Hrvatskoj porastao je za 25% od 2015. do 2023., što je više od regionalnog prosjeka. Ovo nije samo broj – reflektira stvarnu podijeljenost u svakodnevnom životu, od obiteljskih svađa do poslovnih odnosa. Bez intervencije, ova trendovi mogu eskalirati u veće sukobe.
Mir Kao Radikalna Ideja: Zašto Se Ratu Daje Prednost Nad Diplomacijom
U svijetu gdje se rat i naoružavanje često glorificiraju u medijima i političkim diskursima, mir je postao nešto što se smatra naivnim ili čak radikalnim. Jokić naglašava da se u društvima suočenim s ratom, poput Ukrajine ili Bliskog istoka, rijetko govori o miru – umjesto toga, fokus je na sukobu. Na primjer, u medijskom izvještavanju tijekom 2023., analize pokazuju da samo 20% članaka o internacionalnim sukobima ističe mirovne inicijative, dok 80% naglašava ratne napore.
Ovo nije slučajnost – sustavno poticanje rata služi odredenim interesima, poput vojno-industrijskog kompleksa. Jokić ističe: “Sukus ljudskog postojanja je mir. Za mir se treba boriti, a ne za rat.” Ova izjava nije samo filozofska – ima praktične implikacije. Na primjer, zemlje koje ulažu u mirovne edukacije i diplomaciju, poput Švicarske, imaju niže stope nasilja i veću društvenu koheziju.
Primjeri Iz Povijesti: Uspjesi I Neuspjesi Mirovnih Pokreta
Pogledajmo mirovne pokrete 20. stoljeća, poput onih koji su doveli do završetka Hladnog rata – oni su dokazali da dijalog i postojanost mogu promijeniti tijek povijesti. Nasuprot tome, u suvremenom kontekstu, kada se mir predstavlja kao nerealistčan, mladi gube nadu. Ovo nije apstraktna rasprava – direktno utječe na sigurnost svakodnevnog života.
Zaključak: Poziv Na Djelovanje Za Veću Inkluzivnost I Mir
Kroz analizu Jokićevih uvida, postaje jasno da društvo stoji na raskrižju. S jedne strane, imamo opasnost daljnjeg zanemarivanja mladih i eskalacije polarizacije. S druge strane, postoji prilika da se vratimo temeljnim vrijednostima mira i dijaloga. Kao što Jokić zaključuje, “Hajdemo biti ljudi jedni prema drugima” – ovo nije puki optimizam, već nužnost za opstanak.
Za napredak, potrebno je aktivno uključivanje mladih u odlučivanje, smanjenje političkih podjela kroz edukaciju i promoviranje mirovnih narativa u medijima. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost i gradimo društvo gdje mir nije radikalna ideja, već norma.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
P: Zašto se mladi osjećaju isključeno u modernom društvu?
A: Mladi se često osjećaju isključeno zbog nedostatka prilika za sudjelovanje u odlučivanju, ekonomskih nejednakosti i sustavnog ignoriranja njihovih glasova od strane starijih generacija. Primjeri uključuju ograničen pristup obrazovanju o građanskim pravima i nedostatak mladih predstavnika u politici.
P: Kako političari koriste polarizaciju u svoju korist?
A: Političari često koriste polarizaciju kako bi mobilizirali svoju izbornu bazu, pojačavajući razlike umjesto tražeći kompromise. Ovo im omogućava lakše upravljanje javnim mnijenjem i odvraćanje pažnje od drugih problema, poput ekonomskih kriza.
P: Je li mir stvarno postao radikalna ideja u globalnom kontekstu?
A: Da, u mnogim kontekstima, promicanje mira se često smatra naivnim ili čak subverzivnim, posebno u regijama zahvaćenim sukobima. Mediji i politički diskurs često daju prednost ratnim narativima, što marginalizira mirovne napore.
P: Koje su praktične korake za smanjenje društvene polarizacije?
A: Praktični koraci uključuju edukaciju o medijskoj pismenosti, poticanje dijaloga kroz zajedničke projekte, i uvođenje politika koje nagrađuju suradnju umjesto sukoba. Primjeri uspjeha uključuju zajedničke inicijative u multietničkim zajednicama.
P: Kako pojedinci mogu doprinijeti promoviranju mira u svakodnevnom životu?
A: Pojedinci mogu doprinijeti kroz edukaciju, sudjelovanje u mirovnim organizacijama, i promicanje razumijevanja u svojim zajednicama. Male akcije, poput otvorenih razgovora s onima koji imaju drugačija mišljenja, mogu imati kumulativni pozitivni učinak.





Leave a Comment