Što je govor mržnje?
Prije nego što uđemo u slučaj Oljače Pekija, važno je razumjeti što točno podrazumijevamo pod pojmom govor mržnje. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj, govor mržnje uključuje izraze, poruke ili objave koje ciljaju na određenu skupinu prema osnovi rasne, vjerske, nacionalne, etničke ili neke druge različitosti, te potiču nasilje ili diskriminaciju. Na društvenim mrežama, takve poruke često se nalaze u obliku komentara, statusa, fotomontaža ili videa.
Legalni okvir za sankcioniranje govora mržnje
Hrvatska je u posljednjoj deceniji jačala pravne koridore za suzbijanje govora mržnje. Kazneni zakonik, članak 325., predviđa kazne za one koji putem javnih istupa ili prikrivenih poruka potiču na nasilje ili mržnju. U praksi, to znači da se svi oni koji šire govor mržnje mogu suočiti s novčanim kaznama ili zatvorskom kaznom do pet godina, ovisno o težini djela.
Slučaj Oljače Pekija: analiza i posljedice
Kronologija događaja
Oljača Pekiji (50) u Vukovaru je postao poznat nakon što je na društvenim mrežama počeo s porukama mržnje i veličanjem ratnih zločina. Prije svega, skrivajući se iza lažnih profila, širio je osporavanje i uvrede na račun nedavno pokopanog branitelja Jeana-Michela Nicoliera, kojeg su hrvatski mediji opisali kao simbol otpora. Nakon što su policijske službe reagirale i uhitile ga, uslijedilo je niz sudskih postupaka i žalbi.
Reakcije vlasti i pravni epilog
Nakon što je uhićen 10. studenoga, Oljači je određena mjera istražnog zatvora. No, nakon što je tijekom suđenja pušten na slobodu, Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je žalbu te je Županijski sud u Vukovaru odlučio da mu se produži istražni zatvor. Ili, točnije, ukin
Leave a Comment