U posljednje vrijeme, u javnosti i među stručnjacima sve češće odjekuju optužbe oko načinima na koje gradske vlasti upravljaju javnim financijama. Posebno se ističu slučajevi kada se događaji i projekti za kojima postoji javni interes financiraju bez transparentnih postupaka, što izaziva sumnju na pogodovanje, korupciju i prekoračenje budžeta. Posebno je zabrinjavajuće što se ti slučajevi povezuju s velikim imenima poput Arsena Dedića, Matije Dedića i Gabi Novak, čiji su spomen-koncerti, umjesto kroz transparentne natječaje, često organizirani putem jednostranih i žurnih postupaka. Ovaj članak osvrće se na konkretan slučaj u Zagrebu, analizirajući moguće manjkavosti i sumnjive troškove, a sve s ciljem da čitatelji dobiju jasnu sliku o stanju stvari i načinu na koji se javni novac koristi.
Grad Zagreb i financijska kontrola: preplaćivanje i netransparentni postupci
Slučaj koncerta u čast Arsena, Matije i Gabi
U rujnu ove godine, na poznatom Trgu Josipa Jurja Strossmayera, održan je koncert posvećen trojici legendi hrvatske glazbe — Arsenu Dediću, Matiji Dediću i Gabi Novak. Koncert je bio, u pravom smislu riječi, pravi glazbeni događaj koji je okupio oko 60 istaknutih glazbenika, a ulaz je bio besplatan za publiku. Unatoč tome, organizacija i financije koje su pratile ovaj događaj uzburkale su javnost.
Na prvi pogled, čini se da je Grad Zagreb direktnom pogodbom, bez ikakvog natječaja ili javnog poziva, izravno ugovorio tehničku podršku za koncert s tvrtkom koja se bavi najmom opreme, za iznos od gotovo 84 tisuće eura. Takav iznos izazvao je brojna pitanja — je li to realna cijena? Kako je moguće da je cijena toliko preplaćena, posebno nakon što je u industriji, a i među stručnjacima, poznato da takve tehničke usluge mogu koštati znatno manje?
Zašto je ovo problem za javne financije?
Svaki trošak koji se financira iz gradskog proračuna mora biti transparentan i opravdan. Slučaj koncerta pokazuje upravo suprotno — nepostojanje javne natječajne procedure, opravdavanje tzv. „krajnjom žurnošću“ te iznos znatno iznad tržišnih cijena. Pitanje je zašto je gradska vlast odlučila riskirati takve sumnje i mogućnost pogodovanja. Uostalom, prema dostupnim informacijama, realni troškovi najma audio-vizualne i tehničke opreme za ovakav događaj ne bi prelazili 25-30 tisuća eura. Očigledno je da je odabrana više nego dvojbena cijena — gotovo tri puta veća od tržišne. No, nije riječ samo o novcu, već i o povjerenju građana u javni sektor.
Uloga „krajnje žurnosti“ kao prikrivenog alibija za pogodovanje
Postupak bez natječaja i pravni okvir
Ono što je posebno zabrinjavajuće jest činjenica da je Grad Zagreb za ovaj događaj, u žurnom postupku, bez prethodnog raspisivanja javnog natječaja, odlučio platiti skoro 84 tisuće eura. U pravnom okviru, takav postupak je dopuštena iznimka, no u praksi se često koristi kao opravdanje za pogodovanje i skupe usluge. Obrambena priča je da je događaj bio hitan, da je bilo nemoguće provesti redovni postupak, jer su okolnosti bile nepredvidive. Međutim, iz dostupnih podataka i razmatranja stručnjaka, jasno je da je takvo obrazloženje neutemeljeno, jer je od smrti Gabi Novak prošlo više od mjesec dana, a to je dovoljno vremena za organiziranje transparentnog natječaja.
Statistika i analiza tržišta
- Pravi troškovi najma opreme: 25.000 do 30.000 eura
- Učinjeni troškovi: infrastruktura, izvođači, redarska služba, ZAMP i drugi
- Uplatjeni iznos: 83.000 eura
Sve ove brojke jasno ukazuju na enormnu razliku između realnih tržišnih cijena i onoga što je Grad platio, a razlog tome često je, prema stručnjacima, nedostatak transparentnosti i nenamjensko trošenje novca.
Zašto je ovo važno za građane i javni sektor?
Svaki porezni obveznik ima pravo znati gdje i kako se troši njegovi novac. Pogotovo kada su u pitanju veći događaji na državnoj razini ili, kao u ovom slučaju, u okviru grada koji odražava javne interese. Kada se troše milijuni eura bez transparentnih procesa i koriste se pogrešna opravdanja poput „krajne žurnosti“, otvara se prostor za korupciju, pogodovanja i nesrazmjerne troškove. Time se narušava povjerenje građana u vlasti, a često i narušava kvaliteta usluga koje bi građani trebali dobiti.
Kontekst i posljedice
Takve situacije stvaraju loš presedan i kod drugih institucija, pogotovo kod privatnih tvrtki koje žele surađivati s javnim sektorom. Ako se može unaprijed pogodovati određenima i trošiti novac na način koji nije provjerljiv, onda time potkopavamo zdravu tržišnu utakmicu i financijsku stabilnost sustava.
Zaključak: Trovanje povjerenja i potreba za reformom
Jasno je da je slučaj koncerta u Zagrebu još jedan u nizu primjera gdje je javni novac potrošen na sumnjive načine, a javnost i nadležne institucije još uvijek čekaju službene reakcije i transparentne istrage. Ovakvi primjeri trebali bi poslužiti kao alarm za nadležne, te poziv na temeljitu reformu u načinu trošenja javnih sredstava.
Građani zaslužuju jasnu odgovornost i kontrolu, a sve prijetnje od pogodovanja, preplaćivanja i sukoba interesa moraju biti odstranjenih. Budućnost građanskog povjerenja u lokalne vlasti i sustav javne nabave ovisi upravo o tome kako će se ovakve situacije rješavati i sankcionirati.
Često postavljana pitanja (FAQ)
- Je li moguće da je gradska vlast legalno odabrala fatalni postupak zbog „krajnje žurnosti“?
Da, pravno je moguće, no u ovom slučaju, prema dostupnim informacijama, čini se da je opravdanje neutemeljeno, jer nije postojala prava hitnost koja bi opravdala izostanak transparentnih procedura. - Koliko realno stoji najam tehničke opreme za ovakav događaj?
Prema procjenama stručnjaka i iskustvima u industriji, cijena tehničke opreme za ovakve koncerte ne bi prelazila 25-30 tisuća eura, što je nedovoljno za navedenih 84 tisuće. - Zašto je važno provoditi transparentne natječaje i izbjeći pogodovanje?
Željeli mi to ili ne, javni novac je tu da služi svim građanima, a transparentan sustav jamči ravnopravnost, sprječava korupciju i osigurava najbolje usluge po najpovoljnijoj cijeni. - Koje su moguće posljedice ovakvog poslovanja za lokalnu zajednicu?
Ovakve situacije narušavaju povjerenje u sustav i mogu dovesti do daljnjih zloupotreba, slabijeg financijskog učinka i smanjenog interesa za transparentne natječaje, što dugoročno šteti razvoju grada i njegovim resursima.
Ovaj članak je tek jedan od primjera koliko je važno da javni sektori, osobito lokalne vlasti,drže transparentnost u svakom segmentu trošenja. Samo je tako moguće osigurati pravično, odgovorno i učinkovito upravljanje javnim novcem, te spriječiti moguću korupciju i pogodbe koje nas mogu skuplje stajati, a ne donijeti nikakvu korist građanima.
Leave a Comment