Mračni likovi iz noći naizgled uobičajenih transgraničnih priča postali su najavljenijom zločinačkom pričom hrvatske police u 2025. godini — trio mladića s Kosova, s prebivalištem u Sloveniji, koji su se, pištoljno rukujući prijetnjama i srušenim vratima, naredile uplatiti dug od 5.000 eura. Ne radi se o običnoj naplati — radi se o ozbiljnim prijetnjama smrću i silovanjem, koje su se odigrale tijekom večeri 3. ožujka, na mirnoj kući u Rastokama, kraj Jastrebarskog.
Ko su bili glasnici smrti i silovanja?
Dana 3. ožujka 2025., oko 20 sati, na jednu obiteljsku kuću u selu Rastoka, kraj Jastrebarskog, došla je posjeta koja nije ostavila za sebom samo strah i trauma. Mentor Rakaj (41), Floridan Begaj (36) i Alban Osmanaj (24) došli su do domaštine u kojoj su se nalazili Gezim Alija i Jasmina Čolak, s jednim ciljem — naplatiti dug uz prijetnje koje bi se i na filmu činile pretjeranim.
Udari na vrata i prijetnje koje ne puštaju san
Prema optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu, trojica su počela s glasnoću — udarajući po vratima, prozorima, pokušavajući silom provaliti unutra. Alban Osmanaj, navodno najagresivniji od njih, vrištao je: “Izlazi van da ti pokažemo tko smo mi, da ti jebemo sve.” Rečenica koja je bila prava uvodnica onome što slijedi — raskomadačke prijetnje, nasilne pokaznice, pa čak i jedan eksponiran penis, korak od silovanja.
Mentor Rakaj govorio je Gezimu Aliji riječima koje više liče iz filmskog scenarija: “Nju ćemo silovati, a ti ćeš gledati dok te ubijemo, dužan si mi 5000 eura.” Sve to uz Floridana Begaja koji je, čak, vukao drvenu letvu — oružje koje na prvi pogled nije opasno, ali u rukama ispravljano prema obiteljskoj kući, postaje zločinačka priznaja.
Kriza povjerenja, dugovi i radovi koji nikad nisu završeni
Alija je prema iskazu naveo da je s Rakajem dogovorio građevinske radove na svojoj vikendici. U zamjenu za dio novca, Rakaj trebao je obaviti neke stolarske poslove u Sloveniji. Kako to često biva kod “ugovora na riječ”, posao je ostao nedovršen, a dug — ostao. Alija tvrdi da se s time složio, ali Rakaj je sve više insistirao na punom iznosu — uznemiravajući ga porukama, pa napokon, fizičkim dolaskom sa svojim “pomoćnicima”.
Iako trojica tvrdi da nisu činili nikakvo zlo, da je rečeno samo malo glasnije, a da su se sletku udaljili — struktura prijetnji, ponašanja, pa čak i slika iz vremena navade na nasilno i zastrašujuće.
Svaka priča ima dvije strane — prikaze optuženih
Kako često biva u ovakvim slučajevima, optuženici nude vlastitu verziju priče. Mentor Rakaj tvrdi da ne dolazi da prijeti, nego da priča — da mu Alija duguje između 7.000 i 8.000 eura, a da nikad nije podigao ruku ni glas.
“Samo smo mu bili društvo” – obrana u stilu “nismo ništa vidjeli”
Begaj i Osmanaj tvrde da su bili isključivo “popratna ekipa” na putu prema Hrvatskoj. Navodno, imali su pri sebi samo cigaretne kutije i pivo, ali ne i ružičaste igračke sa kojima bi znali koga sve u kući zastrašiti — osim naravno riječi i fizičke pokazice koje su, rečeno, bile samo “da se zna tko je kod kuće došao”. Tvrde da se ništa ne bi dogodilo da nije došla policija — čiji su dolasci, inače, i sastavni dio svakodnevice svih obitelji koje su ikad bile žrtve zločinačkog terora u Hrvatskoj.
Mjere opreza i opasnost od ponavljanja
Trojica se trenutno nalaze na slobodi, ali s jasno definiranim pravilima ponašanja. Dobili su zabranu približavanja Gezimu Aliji i Jasmini Čolak, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji — kroz suradnju Europol policija i sudova, jer se ne šali s mogućnosti da se ista prijetnja ponovi.
“Osobito drzak i grub način” — zaključak državnog odvjetništva
Državni tužitelji su se izjasnili dosta jasno: “Okrivljenici su postupali na osobito drzak, grub i agresivan način, uz visok stupanj kriminalne volje.” Nema sumnje — ovo je bio više od dugovnog pritiska. Ovo je bio zločin u pogodno doba.
Prikaz žrtava i traume koje ostaje
Gezim Alija se jasno izjasnio u iskazu pred suđenje da se boji za svoj život — i za svoju zaručnicu. On je svjesan činjenice da se to što se dogodilo može desiti bilo kome. A što je još gori — da Rakaj nije ostao nijemi svjedok, nego je govorio drugima da “će slijediti revanš u Sloveniji”.
Trauma nije samo fizička, nego duboko mentalna
Jasmina Čolak je, navodno, bila prisiljena gledati kako joj se pred očima razigrava najstrašnija prijetnja moguća. Iako je riječ samo o prijetnjama, trauma može imati trajne posljedice — posebice kod mladih žena koje žive u stalnom strahu da iza naredbene riječi stoji izvršenje. Ako u takvim trenucima nije došla policija, prijetnja bi lako mogla postati stvarnost.
“Ne možemo više sanjati mirno. Čak me i danas trzne kad čujem da netko puka po vratima.” – iskaz Jasminine majke
Što kaže zakon? Kako se kaznjuje protupravna naplata duga?
Prema Zakonu o kaznenom zakoniku RH, protupravna naplata duga kaznjuje se zatvorom do tri godine. Ako se ona ostvari uz prijetnju smrću, nasilje ili silovanje, kazne idu u nekoliko puta veće razmjere — od 3 do 10 godina zatvora.
U ovom slučaju, uzimajući u obzir nesumnjivu težinu prijetnji i korištenje zločinačkih metoda, mogli bismo imati posla s duljim kaznenim sankcijama — sve do teških godina zatvora.
- Kazneno djelo: Protupravna naplata duga (čl. 163. Krivičnog zakona RH)
- Težina kazne: 1 – 3 godine zatvora
- S pogoršanjem: Ako uključuje prijetnju smrću, silovanje, nasilje — do 10 godina
Zaključak — košmar u prigradskom miru
Iza jednih vrata, miran večernji čas. Iza drugih — zločin u punoj paradi. Priča o trojici iz Slovenije koja je krenula „pokupiti“ svojih 5000 eura u obliku prijetnji i uznemiravanja ostaje snažan podsjetnik da ni jedan prostor, ni jedna obitelj, nisu dovoljno zaštićeni u svijetu u kojem se dug može pretvoriti u prizor iz horor filma.
Slučaj se još razmatra pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, ali poruka je jasna — prijetnje smrću, fizička nasilja i zločinački pritisci imaju posljedice.
FAQ – često postavljana pitanja
Je li se stvarno dogodilo silovanje?
Ne, silovanje nije izvršeno. Ipak, postojale su zločinačke prijetnje s tim ciljem, što kvalificira zločin kao ozbiljnu prijetnju.
Ima li veze ovo s kriminalnim združivanjem?
Za sada nema službenih podataka o povezivanju s većim mrežama, ali se istražuje mogućnost povezanosti s organiziranom kriminalnom djelatnošću.
Što se događa ako se krši mjeru opreza?
Zabranu približavanja i komunikacije sud je jasno propisao. Kršenje te mjere može dovesti do hitne aretacije i ozbiljnih dodatnih kaznena.
Koliko je dug stvarno iznosio?
Po navodima Alije, dug je iznosio 5.000 eura, a po tvrdnjama optuženika i do 8.000 eura — što je u oba slučaja značajan iznos kod građanskog sporazuma.
Mogu li se takvi slučajevi spriječiti?
Pažljivo voditi evidenciju o obavljenim poslovima, koristiti ugovore i imati svjedoke mogu biti ključni za izbjegavanje takvih sudara.
Znate li više informacija o ovom slučaju ili ste imali slično iskustvo? Javite nam se putem naše kontakt stranice – svaka informacija može pomoći u zaštiti svih nas.
Leave a Comment