U proteklim tjednima hrvatsku javnost potresla je vijest o uhićenju bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića pod sumnjom za korupciju, neposredno nakon njegovog razrješenja s dužnosti. Premijer Andrej Plenković i ministar Ivan Malenica istaknuli su kako razrješenje nije povezano s kaznim postupkom, tvrdeći da je riječ o rutinskoj rotaciji kadrova. Međutim, takve izjave izazvale su brojne reakcije, uključujući i one koje upućuje ministar gospodarstva Damir Habijan, poznat pod nadimkom “Medved”, koji je negirao bilo kakvu vezu između ova dva događaja. Ovakav stav mnogi kritičari smatraju nelogičnim, posebno u kontekstu dugogodišnje prisutnosti korupcijskih skandala u hrvatskom javnom sektoru. U ovom članku, produbit ćemo se u pozadinu slučaja, analizirati ključne aspekte korupcije u inspektoratu, te istražiti šire implikacije na društvo i pravni sustav Hrvatske.
Povijest korupcijskih skandala u hrvatskom državnom inspektoratu
Državni inspektorat ima ključnu ulogu u nadzoru nad provedbom zakona, od zaštite okoliša do radnih prava, što ga čini osjetljivim na zlouporabe. Tijekom godina, nekoliko slučajeva korupcije istaknulo je sustavne probleme. Primjerice, 2018. godine, istraga je otkrila mrežu inspektora koji su primali mito za prešutno odobravanje nezakonitih građevinskih radova, što je rezultiralo nekoliko uhićenja. Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji, slični skandali doveli su do reformi inspekcijskog sustava, dok se u Hrvatskoj često osjeća nedostatak odgovornosti.
Statistički podaci Eurostata za 2023. godinu pokazuju da Hrvatska ima višu stopu percipirane korupcije u javnom sektoru u odnosu na prosjek EU, s oko 45% građana koji izvještavaju o iskustvima s mitom ili pritiskom. Ovo stvara ozbiljne prepreke za ekonomski razvoj i povjerenje u institucije.
Slučaj Andrije Mikulića: Što znamo do sada?
Andrije Mikulić imenovan je glavnim državnim inspektorom 2019. godine, u razdoblju kada je vlada najavljivala pooštravanje borbe protiv korupcije. Međutim, tijekom njegovog mandata, pojavile su se optužbe za nepotizam i zanemarivanje dužnosti. Uhićen je u lipnju 2023. pod sumnjom za primanje mita u vezi s odobravanjem nezakonitih inspekcijskih naloga, prema izvješćima DORH-a. Zanimljivo, njegovo razrješenje dogodilo se samo nekoliko dana prije uhićenja, što je izazvalo spekulacije o mogućoj povezanosti.
Kao primjer, navodi se da je Mikulić navodno omogućio izdavanje lažnih certifikata za građevinske projekte u zamjenu za novčane darove, što je dovelo do ekoloških šteta i ugrožavanja sigurnosti građana. Ovo nije usamljen slučaj; slični incidenti zabilježeni su u prošlosti, poput afera vezanih uz zdravstveni sustav ili javne nabave.
Odgovor vlasti: Jesu li razrješenje i uhićenje zaista nepovezani?
Vlada, posebno kroz izjave ministara, inzistira da je razrješenje Mikulića bilo dio redovite reorganizacije, bez veze s kaznenim postupkom. Ministar gospodarstva Damir Habijan, u medijskim nastupima, naglašava da inspektorat zahtijeva “svježu energiju” i da su promjene planirane mjesecima unaprijed. Međutim, kritičari upozoravaju da takve izjave mogu biti pokušaj umanjivanja ozbiljnosti situacije.
Usporedimo li s međunarodnim praksama, u zemljama poput Njemačke ili Danske, slična uhićenja često prate hitne smjene na položajima, kako bi se očuvala neutralnost istrage. U Hrvatskoj, međutim, česta pojava je da se službenici razrješavaju tek nakon što skandal postane javan, što potkrepljuje sumnje u namjere vlasti.
Eksperti za javnu upravu, poput prof. Ivane Horvat s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ističu da “nedosljednost u postupanju vlasti može erodirati povjerenje građana i otežati provedbu anti-korupcijskih mjera.” Ovo je posebno zabrinjavajuće u kontekstu pristupanja EU, gdje Hrvatska mora demonstrirati čvrstu provedbu pravosuđa.
Širi društveni kontekst: Korupcija i njezin utjecaj na obnovu nakon potresa
Korupcija u inspektoratu nije izolirani problem; ima direktne posljedice na kritične segmente društva, poput obnove nakon potresa koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju 2020. godine. Brojni građani prijavili su nepravilnosti u dodjeli sredstava za obnovu, ukazujući na to da su volonteri zamijenjeni poduzetnicima povezanim s vladajućom strankom, što je rezultiralo loše obavljenim radovima i raspadajućim kućama.
Na primjer, u selu Gornja Gračenica, nekoliko obitelji izvijestilo je da su im kuće, obnovljene putem državnih tendera, već pokazale pukotine i strukturalne mane unutar godinu dana. Ovo ne samo da uzrokuje financijske gubitke, već i ugrožava živote ljudi, posebno u područjima sklonim potresima.
Štoviše, upitno je kako su EU tijela, koja su osigurala značajna sredstva za obnovu, reagirala na ove navode. Do sada, službena istraga Europske komisije nije pokrenuta, ali nelagoda među građanima raste, što dodatno naglašava potrebu za transparentnošću.
Zaključak: Potreba za reformama i većom transparentnošću
Slúčaj Andrije Mikulića i reakcije vlasti naglašavaju duboke izazove u hrvatskom borbenom protiv korupcije. Kako bismo izgradili pouzdanije institucije, neophodne su sustavne reforme, uključujući jačanje neovisnosti inspektorata, uvođenje strožih nadzornih mehanizama i poticanje građanskog angažmana. Bez toga, rizik od ponavljanja sličnih skandala ostaje visok, što može dugoročno kočiti razvoj Hrvatske kao pravne države.
Građani imaju ključnu ulogu u ovom procesu – kroz praćenje rada vlasti i podnošenje prijava za nepravilnosti. Samo zajedničkim naporima možemo ostvariti promjene koje vode prema manje koruptivnom društvu.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Pitanje: Je li razrješenje Andrije Mikulića stvarno bilo nepovezano s njegovim uhićenjem?
Odgovor: Prema službenim izjavama vlade, da, razrješenje se navodno temeljilo na rutinskim kadrovskim promjenama. Međutim, blizina vremenskog razdoblja između ova dva događaja izaziva sumnje među kritičarima i građanima, sugerirajući da bi moglo postojati nepriznato preklapanje.
Pitanje: Koje su posljedice korupcije u državnom inspektoratu za obične građane?
Odgovor: Korupcija može dovesti do ozbiljnih problema, poput nezakonitih građevina koje ugrožavaju sigurnost, loše provedenih obnova nakon katastrofa, ili nepravedne dodjele resursa. Ovo direktno utječe na kvalitetu života, zdravlje i financijsku sigurnost pojedinaca.
Pitanje: Kako građani mogu prijaviti sumnje na korupciju u inspektoratu?
Odgovor: Mogu se obratiti tijelima poput DORH-a, Ureda za suzbijanje korupcije i organizacijama civilnog društva putem online platformi ili telefonskih linija. Važno je pružiti što više dokaza kako bi se osigurala učinkovita istraga.
Pitanje: Što EU preduzima prema korupciji u Hrvatskoj?
Odgovor: Europska unija prati situaciju kroz mehanizme poput Izvješća o pravnoj državi, te pruža financijsku i stručnu potporu za reforme. Međutim, glavni teret leži na hrvatskim vlastima da provedu promjene i osiguraju odgovornost.
Leave a Comment