U petak, 19. prosinca 2025., srpski ministar informiranja Boris Bratina našao se u žarištu medijske oluje nakon što se ispričao za svoju izjavu danu ranije u intervjuu za režimsku televiziju Informer. U tom razgovoru, Bratina je ustvrdio kako Hrvatska, slično Ukrajini, “mora platiti teritorijem” zbog svojih povijesnih akcija. Isprika je objavljena službenim kanalima Ministarstva informiranja i telekomunikacija Srbije, no umjesto da smiri strasti, otvorila je još više pitanja o namjerama i dosljednosti vanjske politike Beograda. Ovaj incident nije samo izoliran slučaj nepromišljenog komentara; on reflektira dublje tenzije i nespretnu diplomatiju koja može imati dalekosežne implikacije za regionalne odnose.
Kontekst i Pozadina Incidenta
Boris Bratina, profesor i član vlade predsjednika Đure Macuta, dao je intervju Informer TV 17. prosinca 2025., gdje je iznio kontroverzne tvrdnje o Hrvatskoj i Ukrajini. Njegove izjave, koje su uključivale prijedlog teritorijalnih kazni, odmah su izazvale burne reakcije diljem Europe, posebno u Hrvatskoj i Ukrajini, gdje su takvi komentari doživljeni kao provokativni i neprijateljski. Informer TV, poznat po svom pristupu koji često podržava srpske nacionalističke narative, pružio je platformu za ove izjave, što je dodatno pogoršalo situaciju. Povijesno gledano, slični incidenti nisu rijetkost u regiji, ali ovaj se ističe time što dolazi od visokog državnog dužnosnika u vrijeme kada su diplomatski odnosi između Srbije i njezinih susjeda već osjetljivi.
Detalji Izjave i Njezine Implikacije
U intervjuu, Bratina je eksplicitno naveo da Hrvatska treba biti “kažnjena” oduzimanjem teritorija zbog svoje uloge u Prvom i Drugom svjetskom ratu te ratovima devedesetih godina. Koristio je jezik koji podsjeća na velikosrpsku ideologiju, spominjući “crvene ustaše” i uspoređujući Hrvatsku s Ukrajinom u kontekstu teritorijalnih gubitaka. Ove izjave nisu bile slučajne; one odražavaju širi narativ koji ponekad kruži u srpskim nacionalističkim krugovima. Na primjer, slične retorike korištene su tijekom 1990-ih kako bi opravdale agresivne politike, što dodatno pojačava zabrinutost među promatračima. Statistički, ovo je jedan od nekoliko sličnih incidenata u posljednje dvije godine gdje srpski dužnosnici iznose kontroverzne izjave o susjedima, što ukazuje na obrazac ponavljajućeg ponašanja unutar određenih segmenata vlasti.
Analiza Teksta Isprike
Isprika objavljena u petak popodne navodi “propust” i “nespretne interpretacije” kao razloge za Bratinine izjave. Međutim, tekst je nejasan i dvosmislen, što dovodi do sumnje u iskrenost pokajanja. Na primjer, isprika se fokusira na podršku teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, ali gotovo u potpunosti zanemaruje Hrvatsku, što sugerira selektivni pristup koji može biti namjerno izbjegavanje. Ovo nije prvi put da srpske vlasti koriste takve taktike; slične “isprike” u prošlosti često su služile kao alat za smirivanje medijskog pritiska bez stvarnog priznanja krivnje. Usporedbe s prethodnim incidentima, poput onih iz 2023. godine, pokazuju da takve strategije rijetko dovode do trajnih rješavanja sukoba.
Što Isprika Zaista Znači?
Ključni dio isprike naglašava da su Bratinine izjave “nespretno interpretirane” i da se odnose na “znatno ranije povijesno razdoblje”, ali ne pruža jasno objašnjenje o kojem se razdoblju točno radi. Ovo izbjegavanje specifičnosti ostavlja prostor za tumačenja koja mogu oštetiti međudržavne odnose. Na primjer, ako se izjave odnose na ratove devedesetih, to bi moglo implicirati da Srbija još uvijek drži revizionističke stavove prema hrvatskom suverenitetu. S druge strane, ako se referira na starija povijesna razdoblja, to pokazuje kako se povijest koristi kao alat za modernu političku agendu. Temporalni kontekst ovdje je ključan: događaj se dogodio u vrijeme kada EU pokušava posredovati u miru u Ukrajini, što čini ove izjave posebno neprimjerenima.
Reakcije iz Hrvatske i Ukrajine
U Hrvatskoj, reakcije na Bratinine izjave bile su oštre i jedinstvene. Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved osudio je komentare kao “neprihvatljive i provokativne”, naglašavajući kako takvi stavovi potkopavaju mir i stabilnost u regiji. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman pozvao je na hitno pojašnjenje od srpske strane, ističući da su dobrosusjedski odnosi temeljni za europske integracije. Premijer Andrej Plenković dodao je da nije ni bio svjestan Bratinine pozicije, što ukazuje na ozbiljnost situacije i moguće zanemarivanje od strane srpskih vlasti. Ove reakcije nisu iznenađujuće, s obzirom na osjetljivu povijest između dvije zemlje, a ankete pokazuju da preko 80% Hrvata smatra takve izjave štetnima za bilateralne odnose.
Odgovor Ukrajine i Šire Medunarodne Implikacije
Iz Ukrajine, reakcije su takođe bile negativne, s izjavama koje su osudile Bratinine komentare kao neosnovane i štetne u trenutku kada zemlja prolazi kroz teške ratne uvjete. Ovo je posebno važno jer Srbija inače pokušava balansirati svoje odnose s Rusijom i Zapadom, a takve izjave mogu ugroziti njezin položaj. Na međunarodnoj razini, EU je izrazila zabrinutost, podsjećajući da su teritorijalni integritet i suverenitet temeljni principi europskih vrijednosti. Ako se slični incidenti nastave, mogli bi usporiti Srbijev put prema članstvu u EU, što ima dugoročne ekonomske i političke posljedice. Primjerice, slične kontroverze u prošlosti dovele su do zamrzavanja pregovora u nekoliko slučajeva.
Šire Povijesne i Politicke Posljedice
Ovaj incident nije izoliran; on je dio šireg obrasca u srpskoj politici gdje pojedini dužnosnici koriste nacionalističku retoriku kako bi zadovoljili domaću publiku, riskirajući međunarodne odnose. Povijesno, slične izjave povezane su s velikosrpskom ideologijom, koja je igrala ključnu ulogu u ratovima devedesetih. Današnji kontekst ukazuje na opasnost od revitalizacije takvih stavova, što može imati destabilizirajuće učinke na cijelu regiju Zapadnog Balkana. S jedne strane, ovo pruža materijal za unutarnju političku mobilizaciju u Srbiji, ali s druge strane, otvara pitanje koliko je srpska vlada spremna suočiti se s tom baštinom. Pros: Takve izjave mogu pojačati podršku određenim unutarnjim skupinama. Cons: Oštećuju vanjskopolitičke odnose i ekonomske prilike, posebno s obzirom na to da regija teži Europskoj uniji.
Zaključak: Što Sljedeće?
Isprika Borisa Bratine, iako formalno predstavljena kao pokušaj pomirbe, zapravo je produbila nepovjerenje između Srbije i njezinih susjeda. Njezina dvosmislenost i fokus na Ukrajinu uz istovremeno zanemarivanje Hrvatske sugeriraju da se radi o taktičkom potezu umjesto iskrenog žaljenja. Za budućnost, ključno je da srpske vlasti poduzmu konkretne korake kako bi spriječile slične incidente, poput jasnijih smjernica za dužnosnike i jačanja mehanizama odgovornosti. Regionalni mir i stabilnost ovise o transparentnosti i poštovanju međusobnih granica. Ako se ove stvari zanemare, riskiraju se ponavljanja povijesnih pogrešaka s ozbiljnim posljedicama po sve uključene.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
Što je točno rekao Boris Bratina u svom intervjuu?
Bratina je izjavio da Hrvatska, poput Ukrajine, “mora platiti teritorijem” zbog svoje povijesne uloge u ratovima, ukjučujući Prvi i Drugi svjetski rat te sukobe devedesetih.
Zašto je njegova isprika kontroverzna?
Isprika je nejasna jer se fokusira na Ukrajinu i navodi “nespretne interpretacije”, ali ne pruža direktno pojašnjenje za komentare o Hrvatskoj, što izaziva sumnju u njezinu iskrenost.
Kako su Hrvatska i Ukrajina reagirale?
Oba su osudila izjave kao provokativne i štetne za medudržavne odnose, s pozivima na hitna pojašnjenja i jačanje diplomatskih kanala.
Kakve su šire implikacije ovog incidenta?
Mogu usporiti Srbijev put prema EU, oštetiti regionalnu stabilnost i potaknuti daljnje političke tenzije ako se ne rješava na transparentan način.
Je li ovo prvi put da se nešto slično događa?
Ne, slični incidenti s kontroverznim izjavama srpskih dužnosnika događali su se i ranije, što ukazuje na ponavljajući obrazac u vanjskoj politici.
Ostanite informirani pratite naše objave za više analiza kriminalnih i političkih tema na Kriminal.info. Vaš pouzdani izvor za dubinske reportaže.
Leave a Comment