U središtu zagrebačkog kulturnog i političkog života ponovno bukti žestoka polemika, ovaj put vezana uz odluke gradonačelnika Tomislava Tomaševića o dopuštanju i zabrani koncerata u gradskim prostorima. Na meti kritike našao se njegov pristup prema dva izvođača s različitim kontroverzama: američkom glazbeniku Marilyn Mansonu i domaćem rock-glazbeniku Marku Perkoviću Thompsonu. Dok Mansonov nastup u Areni Zagreb 16. srpnja 2026. godine naišao je na odobrenje, Thompsonu je zabranjen drugi koncert 28. prosinca, uz upozorenje da će budući nastupi biti onemogućeni ako se koristi pozdrav “Za dom spremni”. Ove odluke potaknule su burne reakcije, uključujući oštar prosvjed saborskog zastupnika Marina Miletića, koji je optužio Tomaševića za licemjerje i promicanje “nastranih ideologija”. Ovaj članak detaljno istražuje pozadinu ovih kontroverzi, analizira argumente svake strane i postavlja pitanje: gdje povlačiti granicu između umjetničke slobode, moralne odgovornosti i gradskih vrijednosti?
Politička pozadina i reakcije na odluke o koncertima
Odluke zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića o koncertima Marilyn Mansona i Marka Perkovića Thompsona nisu nastale u vakuumu, već su duboko ukorijenjene u hrvatskom političkom i društvenom kontekstu. Tomašević, kao predstavnik stranke Možemo, donosi odluke koje se često tumače kroz prizmu progresivnih vrijednosti, što izaziva podjele u javnosti. Na jednoj strani, njegove pristaše ističu važnost zaštite ljudskih prava i suprotstavljanja simbolicima povezanim s ekstremizmom, dok ga kritičari optužuju za cenzuru i selektivno moraliziranje.
Marin Miletić, saborski zastupnik i jedan od glasnijih kritičara, na Facebooku je objavio oštar osvrt, nazivajući Tomaševićev pristup “guranjem nastranih ideologija”. Miletić je istakao da se, dok se Thompsonu brani drugi koncert zbog potencijalnog korištenja kontroverznog pozdrava, Mansonu – optuženiku za teška seksualna zlodjela – dopušta nastupati u Zagrebu. Ova usporedba postala je središnja točka debate, privlačeći pažnju na način na koji lokalne vlasti balansiraju između umjetničke slobode, sigurnosti građana i moralnih standarda.
Statistički, koncerti u Areni Zagreb privlače tisuće posjetitelja, s prosječnom posjećenošću od preko 10.000 ljudi po događaju, što naglašava društveni utjecaj ovih odluka. U 2024. godini, grad Zagreb zabilježio je preko 50 velikih kulturnih događaja, s ukupnom posjećenošću od preko 500.000 ljudi, što pokazuje kako ove odluke imaju širi utjecaj na gradsku kulturnu scenu.
Miletićev prosvjed i njegovi argumenti
Marin Miletić nije štedio riječi u svojoj kritici, opisujući Tomaševićevu politiku kao “udar na obitelj i naravne vrijednosti”. U svom postu na društvenim mrežama, Miletić je istakao da Manson dolazi u Zagreb unatoč optužbama za silovanje, drogiranje i mučenje žena, dok se Thompsonu, hrvatskom veteranu čija glazba veliča domoljubne teme, onemogućava dodatni koncert. Ova argumentacija oslanja se na percepciju da Tomašević favorizira “elitističku ljevicu” koja zanemaruje moralne standarde u korist progresivnih agenda.
Miletić je također naveo da su optužbe protiv Mansona dovela do gubitka poslovnih partnerstava i ukidanja televizijskih uloga, što bi, prema njemu, trebalo biti dovoljan razlog za zabranu nastupa. S druge strane, Thompsonove kontroverze vežu se uz korištenje povijesnih simbola, što Miletić smatra manje ozbiljnim od direktnih optužbi za nasilje. Ovakav stav odražava širi društveni rascjep u Hrvatskoj, gdje se pitanje domovinske tradicije često suprotstavlja globalnim kulturnim utjecajima.
Odgovor gradskih vlasti i Tomaševićevo stajalište
S druge strane, Tomašević i njegov tim branili su svoje odluke naglašavajući potrebu za sprječavanjem simbola povezanih s ratnim zločinima i ekstremizmom. U službenim izjavama, gradonačelnik je istaknuo da zabrana Thompsonovih koncerata nije usmjerena protiv glazbe same, već protiv mogućeg korištenja pozdrava “Za do
Leave a Comment