—
U 2024. godini, hrvatska konditorska industrija zabilježila je 4,4 milijuna eura gubitka – to je ne samo šok za poduzetnike, nego i upozorenje za cijelu ekonomsku scenu. Dok su neki veliki igrači, poput Kraš-a, uspjeli izdržati, većina manjih proizvođača čokolade i bombona suočava se s teškim financijskim pritiscima: padom izvoza, rastućim troškovima i problemima s zapošljavanjem. Ali što je istoina iza tih brojki? Zašto su se ukupni prihodi povećali, a dobit nestala? I što čeka ovu industriju sljedeće godine?
Ovaj članak razotkriva realnosti konditorske industrije u Hrvatskoj – od financijskih pokazatelja do strategija preživljavanja, od trendova na svjetskom tržištu do konkurenacije s inozemnim gigantima. Ako ste proizvođač, poslovni partner ili jednostavno ljubitelj čokolade, čitajte dalje: što se događa u industriji koju volimo, a koja nas često zanima.
—
Zašto je konditorska industrija u Hrvatskoj u gubitku?
Prvo pitanje koje se postavlja: Kako je moguće da su prihodi porasli, a gubitak ipak postoji? Odgovor leži u troškovima, trgovinskoj neravnoteži i globalnim trendovima. Analizirajmo konkretnije.
1. Pad izvoza i rast uvoza: zašto Hrvatska gubi na međunarodnom tržištu?
Hrvatska konditorska industrija izvozila je 77,1 milijun eura u 2024., što je za 16,2% manje u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz, s druge strane, porastao je za 30,8% – na 93,9 milijun eura. Rezultat? Trgovinski deficit od 16,9 milijuna eura.
Zašto se to događa?
– Konkurencija inozemnih proizvođača: Velike europske i svjetske marke (kao što su Lindt, Ferrero ili Mars) imaju veće marketing budžete, bolje logističke mreže i niže troškove proizvodnje. Hrvatski proizvođači često ne mogu natjecati u cijeni, ali i u kvaliteti pakiranja ili brendiranju.
– Promjene u potražnji: Potrošači sve više traže ekološki proizvode, bez laktoze ili vegane alternative. Hrvatska industrija sporo se prilagođava tim trendovima, dok su inozemni proizvođači već investirali u nove tehnologije.
– Valutni kurs: Euro se jača u odnosu na druge valute, što čini hrvatske proizvode skupljim za strance.
Primjer: Kraš je najveći izvoznik u Hrvatskoj, ali i on gubi na tržištu zbog konkurencije s njemačkim i švicarskim čokoladama. Prema podacima Hrvatske agencije za poduzetništvo, približno 60% hrvatskih konditorskih proizvoda prodaje se na domaćem tržištu, dok 40% ide u izvoz – ali sve više manjih proizvođača bori se za preživljavanje na domaćem tržištu.
—
2. Troškovi su eksplodirali: od sirovina do energije
Ukupni rashodi poduzetnika u 2024. porasli su za 10,4% – na 247,3 milijun eura. Zašto?
– Sirovine postaju skuplje: Kakao, mlijeko i šećer su u 2024. skupili za 15-20% zbog klimatskih nepogoda (suša u Gani i Obali Slonovače, najvećim proizvođačima kakaoa) i geopolitičkih napetosti (npr. ruska invazija na Ukrajinu utjecala je na cijene žitarica).
– Energija i transport: Električna struja i gorivo su se dvojno ili trojno povisili u odnosu na 2022. godinu. Proizvodnja čokolade je energetski intenzivan proces, pa se troškovi proizvodnje povećali za približno 25%.
– Plaće: Prosječna mjesečna neto plaća u konditorskoj industriji iznosila je 1.053 eura – 16,9% više u odnosu na 2023. Ali, to je 10% manje od prosječne plaće u Hrvatskoj (1.171 euro). Zašto? Zato što manji proizvođači ne mogu podići plaće kao velike korporacije (poput Kraš-a, gdje je prosječna plaća 1.135 eura).
Što to znači za malu konditorsku radnju?
– Manji profit: Ako si maleni proizvođač i troškovi su porasli, ali cijene na policama ne možete podići (jer bi potrošači prelazili na jeftinije stranke), gubitak je neizbježan.
– Investicije su teže: 61,9% skok u bruto investicijama (13,3 milijuna eura) znači da velike tvrtke kao Kraš i Kandit mogu modernizirati proizvodnju, dok manji poduzetnici nemaju sredstava za takve ulaganja.
—
3. Manje zaposlenih, ali više pritiska na radnike
U 2024. u konditorskoj industriji radilo je 2.172 zaposlenih – 5,1% manje u odnosu na 2023. Zašto se broj smanjuje?
– Automatizacija: Veće tvrtke kao Kraš ulažu u robotske ruke i automatske linije, što smanjuje potrebu za ljudskom radnom snagom.
– Manja potražnja: Manje izvoza znači manje zaposlenih u logistici i pakiranju.
– Plaće i uvjeti: Radnici u konditorskoj industriji često rade u teškim uvjetima (visoke temperature u pećnicama, noćne smjene). Neki poduzetnici ne mogu pružiti povoljne uvjete, pa radnici prelaze u druge djelatnosti.
Primjer: Kandit, drugi najveći proizvođač u Hrvatskoj, zapošljava 259 radnika – manje od 300 kao godinu ranije. Zašto? Zato što neke linije su automatizirane, a neke proizvode više dovode iz inozemstva nego što ih proizvode lokalno.
—
Koji su najveći igrači i kako se bore?
Hrvatska konditorska industrija nije jednolična. Kraš i Kandit su dominanti, ali manji proizvođači također igraju važnu ulogu. Kako se bore?
1. Kraš: Velika tvrtka, velika odgovornost
Kraš je najveći proizvođač u Hrvatskoj – 73,6% ukupnih prihoda cijele industrije. Zašto uspijeva?
✅ Diversifikacija: Kraš proizvodi ne samo čokoladu, nego i konditore (kolači, pečenje), sirovine (kakaovino ulje, kakao prah) i specijalitete (npr. Krašova čokolada s hrvatskim voćem).
✅ Inovacije: Ulaže u ekološke proizvode (npr. čokoladu bez palminog ulja) i vegane alternative.
✅ Marketing: Kraš ima jačak brand i velike kampanje (npr. „Krašova čokolada je hrvatska“).
✅ Automatizacija: 1.511 zaposlenih, ali sve više procesa je automatizirano, što smanjuje troškove.
Ali, i Kraš ima problema:
❌ Troškovi sirovina su visoki, pa cijene čokolade moraju rasti.
❌ Konkurencija s Lindt-om i Ferrero-om je teška, jer ti proizvođači imaju veće tržište i bolje distribucije.
Prosječna plaća u Krašu? 1.135 eura – više od prosjeka u industriji, ali manje od prosjeka u Hrvatskoj.
—
2. Kandit: Tradicija i inovacija
Kandit je drugi najveći proizvođač u Hrvatskoj, s 38,3 milijuna eura prihoda. Što ga čini posebnim?
✅ Tradicionalni proizvodi: Kandit je poznat po kandiranom voću, medenicama i specijalitetima kao što je „Kanditovo slatko“.
✅ Lokalna proizvodnja: Većina proizvoda se proizvodi u Hrvatskoj, što pomaže u izvozu (posebno u Srednju Europu).
✅ Manje zaposlenih, ali kvalitetniji proizvodi: 259 radnika – manje od Kraša, ali proizvodi su često ručno obradjeni.
Problemi Kandita:
❌ Manji marketing budžet u odnosu na Kraš, pa manje poznat među mladijim potrošačima.
❌ Ovisnost o domaćem tržištu: Veći dio prodaje se u Hrvatskoj, pa pad potražnje može biti kritičan.
—
3. Manji proizvođači: Kako preživljavaju?
Većina hrvatskih konditorskih tvrtki ima manje od 50 zaposlenih. Kako se bore?
🔹 Specijalizacija: Neki se usredotočuju na ekološke proizvode, vegane alternative ili lokalne sirovine (npr. čokolada s hrvatskim maslinovim uljem).
🔹 Online prodaja: Veći dio prodaje se putem interneta (npr. Etsy, Facebook Marketplace), što smanjuje troškove distribucije.
🔹 Saradnja s restoranima i kafićima: Mnogi manji proizvođači prodaju svoje proizvode lokalnim kafićima i restoranima, što pomaže u preživljavanju.
🔹 Inovacije u pakiranju: Ekološka pakiranja (npr. papirna ambalaža umjesto plastike) mogu privući ekološki svjesne potrošače.
Primjer: „Čokolada iz Zagreba“ – malena tvrtka koja proizvodi čokoladu s lokalnim voćem i prodaje je na tržnicama i online. Nisu veliki igrači, ali imaju lojalnu bazu potrošača.
—
Što čeka konditorsku industriju u 2025.?
2024. je bila teška godina, ali 2025. može biti još teža – ili prva godina oporavka. Što očekivati?
1. Cijene sirovina: će li opet padati?
– Kakao: Cijene su visoke, ali trendovi su pozitivni – potražnja raste, a ponuda se povećava (npr. Gana i Obala Slonovače povećavaju proizvodnju).
– Šećer: Cijene su stabilnije, ali klimatske promjene mogu ponovo uzrokovati skokove.
– Mlijeko: Cijene su visoke, ali EU podupire poljoprivrednike, što može smanjiti troškove.
Predviđanje: Do kraja 2025. cijene sirovina mogu opet padati, ali neće se vratiti na razine iz 2020.
—
2. Trgovinska politika: će Hrvatska više izvoziti?
– EU tržište: Hrvatska je članica EU, pa može lakše prodavati u Europi. Ali, konkurencija je velika.
– Novi tržišta: Srednja i Istočna Europa (npr. Bosna, Srbija, Crna Gora) su zanimljiva, ali potražnja nije velika.
– Digitalna trgovina: E-commerce raste, pa manji proizvođači mogu lakše prodavati putem Amazon Prime, eBay i svojih web stranica.
Predviđanje: Hrvatska može povećati izvoz, ali neće se vratiti na razine iz 2022.
—
3. Plaće i zapošljavanje: će se broj radnika povećati?
– Automatizacija će nastaviti: Veće tvrtke kao Kraš će smanjivati broj radnika, ali povećavati plaće.
– Manji proizvođači će imati teže: Neki će bankrotirati, dok će drugi preživjeti ako se specijaliziraju.
– Novi trendovi: Većina radnika će morati stjecati nove vještine (npr. rad s robotima, digitalni marketing).
Predviđanje: Broj zaposlenih će ostati stabilan ili malo padati, ali plaće će rasti zbog većeg pritiska na radnike.
—
Kako konditorska industrija može preživjeti?
Ako ste proizvođač, poslovni partner ili potrošač, ovdje su ključni čimbenici koji će odrediti budućnost ove industrije.
1. Inovacije: Kako se prilagoditi novim trendovima?
🔹 Ekoloski proizvodi: Potrošači sve više traže čokoladu bez palminog ulja, vegane alternative i ekološka pakiranja.
🔹 Lokalne sirovine: Čokolada s hrvatskim maslinovim uljem, medom ili voćem može postati trend.
🔹 Personalizacija: Proizvodi na narudžbu (npr. čokolada s vlastitim imenom) mogu povećati profit.
🔹 Digitalizacija: Online prodaja, social media marketing i lojalnostne kartice mogu povećati prodaju.
Primjer: „Dark Chocolate Lab“ – malena tvrtka koja proizvodi čokoladu s različitim ukusima (npr. čokolada s trufama, kakaom i vanilijom) i prodaje je putem interneta.
—
2. Cijene: Kako ostati konkurentski?
🔹 Ne podizati cijene previše: Ako su sirovine skuplje, cijene čokolade moraju rasti, ali potrošači mogu prelaziti na jeftinije stranke.
🔹 Povećati vrijednost proizvoda: Premium čokolada (npr. 70% kakaa) može povećati profit.
🔹 Saradnja s restoranima: Proizvodi za restorane (npr. čokoladne fondane, kolači) mogu povećati prihode.
Primjer: „Zagrebačka čokolada“ – proizvodi premium čokoladu i prodaje je u restoranima i kafićima, što pomaže u održavanju visoke cijene.
—
3. Distribucija: Kako prodavati više?
🔹 Online prodaja: E-commerce raste, pa veći dio prodaje treba biti putem interneta.
🔹 Tržnice i sajmovi: Lokalne tržnice i konditorski sajmovi mogu povećati vidljivost.
🔹 Saradnja s kafićima: Većina kafićev ima svoje konditorske proizvode, pa saradnja može biti profitabilna.
Primjer: „Slatkišari“ – malena tvrtka koja prodaje svoje proizvode u kafićima u Zagrebu i putem interneta.
—
Zaključak: Konditorska industrija u Hrvatskoj – budućnost je neizvjesna, ali i puno mogućnosti
2024. je bila godina gubitaka, ali 2025. može biti godina oporavka – ako se industrija prilagodi novim trendovima. Ključni čimbenici su:
✅ Inovacije (ekološki proizvodi, lokalne sirovine, digitalizacija).
✅ Konkurencija (velike tvrtke kao Kraš i Kandit će ostati dominantne, ali manji proizvođači mogu preživjeti ako se specijaliziraju).
✅ Cijene (troškovi sirovina i energije će ostati visoki, pa cijene proizvoda moraju biti konkurentske).
✅ Distribucija (online prodaja i saradnja s restoranima su ključni za preživljavanje).
Ako ste proizvođač, najvažnije je inovirati i pronalaziti nove tržišta. Ako ste potrošač, možete podržati lokalne proizvođače kupujući čokoladu i bombone iz Hrvatske.
Konditorska industrija u Hrvatskoj ima budućnost, ali treba se brzo prilagoditi promjenama. Ako se to ne učini, manji proizvođači će nestati, a velike tvrtke će dominirati.
—
FAQ: Najčešća pitanja o konditorskoj industriji u Hrvatskoj
1. Zašto su hrvatski proizvođači čokolade skuplji od inozemnih?
Hrvatski proizvođači češće koriste lokalne sirovine (npr. hrvatsko mlijeko, voće), što povećava troškove. Inozemni proizvođači (npr. Švicarci, Nijemci) imaju niže troškove proizvodnje zbog većih količina i bolje logistike. Ali, hrvatska čokolada često ima bolji ukus zbog kvalitetnih sirovina.
—
2. Kako mogu kupiti hrvatsku čokoladu?
🔹 Lokalne tržnice (npr. Dolac, Trg Dolac u Zagrebu).
🔹 Konditorske radnje (npr. Kraš, Kandit, Slatkišari).
🔹 Online prodavaonice (npr. Amazon, Etsy, web stranice proizvođača).
🔹 Restorani i kafici (mnogi imaju svoje konditorske proizvode).
—
3. Zašto je Kraš uspješniji od manjih proizvođača?
Kraš je velika tvrtka s velikim marketing budžetom, automatiziranom proizvodnjom i širokom distribucijom. Manji proizvođači često nemaju sredstava za velike kampanje ili investicije u tehnologiju. Ali, manji proizvođači mogu preživjeti ako se specijaliziraju (npr. ekološka čokolada, lokalne sirovine).
—
4. Kako mogu podržati hrvatske konditorske proizvođače?
🔹 Kupujte lokalnu čokoladu umjesto inozemne.
🔹 Preporučite prijateljima hrvatske proizvođače.
🔹 Kupujte na tržnicama i sajmovima.
🔹 Podržavajte malene tvrtke kupovanjem online.
—
5. Što će se dogoditi s cijenama čokolade u 2025.?
Cijene će ostati visoke, ali neće se vratiti na razine iz 2020. Predviđanje:
– Čokolada s visokim udjelom kakaa (70%+) će ostati skuplja.
– Premium čokolada (npr. Kraš, Lindt) će povećati cijene.
– Jeftinija čokolada (npr. supermarketska) će ostati dostupna, ali kvaliteta može padati.
—
6. Kako mogu postati proizvođač čokolade?
🔹 Počnite s malim biznisom (npr. prodaja na tržnicama).
🔹 Učite o proizvodnji (npr. kursi, knjige, YouTube videozapisi).
🔹 Investirajte u kvalitetne sirovine (kako bi čokolada bila bolja).
🔹 Marketing (social media, web stranica, saradnja s kafićima).
🔹 Započnite s malim proizvodnjom i povećavajte s vremenom.
—
7. Zašto su neki proizvođači bankrotirali?
🔹 Visoki troškovi sirovina i energije.
🔹 Konkurencija s inozemnim proizvođačima.
🔹 Nepravilna cijena (previše jeftina čokolada, previše skupa).
🔹 Manjak inovacija (ne prilagođavanje novim trendovima).
🔹 Problemi s distribucijom (ne mogu prodavati dovoljno).
—
8. Kako mogu pronaći lokalne proizvođače čokolade?
🔹 Tržnice (Dolac, Trg Dolac, Zagrebačke tržnice).
🔹 Sajmovi (npr. Zagrebački sajam, HIP – Hrvatski izložbeni centar).
🔹 Online (Facebook grupe, Instagram, web stranice).
🔹 Konditorske radnje (Kraš, Kandit, Slatkišari).
—
9. Što je najskuplji dio proizvodnje čokolade?
Najskuplji dio je kakaovino ulje i kakao prah (oko 30-40% ukupnih troškova). Zatim slijedi:
– Mlijeko (ako je čokolada mliječna).
– Šećer.
– Energija (proizvodnja čokolade je energetski intenzivan proces).
– Plaće radnika.
—
10. Kako mogu otkriti lažnu čokoladu?
🔹 Pogledajte sastav: Ako ima previše šećera i masnoća, vjerojatno je lažna.
🔹 Okus: Pravi kakao ima gorčinu, dok lažna čokolada često zvuči slatko i bez ukusa.
🔹 Cijena: Ako je čokolada previše jeftina, vjerojatno je lažna.
🔹 Marketing: Ako je reklamirana kao „premium“, ali cijena je jeftina, budi oprezan.
—
Konditorska industrija u Hrvatskoj je u teškom stanju, ali ima i puno mogućnosti. Ako se prilagodi novim trendovima, može preživjeti i prosperirati. Ako ste potrošač, možete podržati lokalne proizvođače kupovanjem hrvatske čokolade i bombona.
Što mislite? Da li će hrvatska konditorska industrija preživjeti? Komentirajte ispod! 👇
Leave a Comment