U javnom prostoru sve se češće susrećemo s različitim inicijativama i prosvjedima, a jedna od nedavnih polemika potaknuta je peticijom koju je pokrenula poznata feministička aktivistkinja Sanja Sarnavka. Cilj peticije bio je uklanjanje skupina vjernika, poznatih kao “klečavci”, s glavnih gradskih trgova diljem Hrvatske. Okidač za pokretanje ove inicijative bilo je tragično ubojstvo žene, što je Sarnavku navelo na razmišljanje o uzrocima i posljedicama društvenih pojava. Peticija je ubrzo prikupila značajan broj potpisa, prešavši brojku od 22.754, a Sarnavka je svoje argumente temeljila na tvrdnji da javne molitve, poput molitve krunice, navodno potiču žene na neprijavljivanje obiteljskog nasilja te da krše ustavnu odredbu o ravnopravnosti spolova, koju smatra jednom od temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. Ova tvrdnja izazvala je snažne reakcije, kako u javnosti, tako i kod samih “klečavaca”, ali i kod brojnih udruga koje se bave ženskim pravima.
Dublji Uvid u Inicijativu i Njezine Potporu
Inicijativa Sanje Sarnavke nije prošla nezapaženo, a brzo je naišla na podršku i drugih feminističkih i ženskih udruga u Hrvatskoj. Ove organizacije često ističu složenu vezu između zahtjeva za povratkom tradicionalnim društvenim vrijednostima i pojave nasilja nad ženama. Lorena Zec iz Udruge SOS Rijeka naglasila je ovu korelaciju u svom javnom istupu, ističući da se radi o dvama procesima koji često idu ruku pod ruku.
Obiteljsko Nasilje i Uloga Tradicionalizma
“Mi iz pozicije ženskih feminističkih organizacija definitivno vidimo korelaciju između tih nekih zahtjeva za tradicionalizacijom društva, vraćanje žena u te neke rodne uloge koje smo mislile da smo ih nekad iza napustile i nasilja prema ženama. Dakle, to ide ruku pod ruku”, izjavila je Lorena Zec, osvrćući se na kompleksnost problema. Ova izjava upućuje na širi društveni kontekst u kojem se odvijaju javne rasprave o vjeri, pravima i sigurnosti žena.
Odgovor “Klečavaca”: Sloboda Vjeroispovijesti i Mirnogokupljanja na Ispitu
Na inicijativu Sanje Sarnavke i njenu peticiju, glas je podigao i molitveni pokret “Vitezovi Bezgrešnog Srca Marijina”, poznatiji kao “klečavci”. Njihov odgovor bio je jasan i nedvosmislen: smatraju da bi eventualna zabrana javne molitve predstavljala neopravdano zadiranje u temeljna ljudska prava, koja su zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama.
Pravno i Moralno Stajalište Molitelja
U svom službenom priopćenju, članovi bratstva ističu: “Upoznati smo s peticijom koja traži zabranu javne molitve krunice. Smatramo da bi takva zabrana predstavljala neopravdano zadiranje u pravo na slobodu vjeroispovijesti i mirno okupljanje jer naše molitve nikada nisu bile prijetnja, nego izraz duhovnosti i osobnog uvjerenja”. Ova izjava naglašava ključnu razliku između percepcije koju zagovara peticija i samog shvaćanja rituala od strane sudionika.
Analiza Argumentacije: Vjera kao Prijetnja ili kao Izraz Slobode?
Srž polemike leži u tumačenju prirode javnih molitvi i njihove uloge u društvu. Dok Sanja Sarnavka i njezine pristaše vide u njima potencijalni izvor društvene patologije, “klečavci” ih smatraju izrazom osobne slobode i duhovnog uvjerenja. Povezivanje javnih molitava s porastom obiteljskog nasilja od strane Sarnavke predstavlja jednu stranu medalje, dok druga strana, ona koju zastupaju molitelji, odbacuje takvu logiku kao neutemeljenu.
Razlika u Percepciji: Molitva kao Obećanje ili kao Upozorenje?
“Također, smatramo da je izrazito maliciozno i pretenciozno povezivati muškarce koji javno mole s porastom nasilja u obitelji”, navodi se u odgovoru “klečavaca”. Ova oštra formulacija ukazuje na duboko neslaganje s argumentacijom peticije, koju doživljavaju kao pokušaj diskreditacije vjernika i narušavanja njihovih ustavnih prava.
Zakonske i Etičke Implikacije
Pitanje zabrane javnih vjerskih okupljanja u Hrvatskoj nije samo stvar društvenog dijaloga, već zadire i u pravne okvire. Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu vjeroispovijesti i slobodu okupljanja kao temeljna ljudska prava. Javna molitva, kada se odvija mirno i bez ometanja, najčešće se svrstava pod slobodu vjeroispovijesti. Međutim, postavlja se pitanje gdje je granica između dopuštenog vjerskog izražavanja i potencijalnog narušavanja javnog reda ili prava drugih građana.
Ustavno Pravo na Slobodu Vjeroispovijesti
Članak 19. Ustava RH navodi: “Svakomu se jamči sloboda vjeroispovijesti i javnog ispovijedanja vjere.” To uključuje i pravo na okupljanje radi molitve. No, ista ta sloboda ograničena je kada bi njeno ostvarivanje ugrožavalo prava drugih, javnu sigurnost ili javni moral. Ključno pitanje u ovom slučaju jest može li se javna molitva smatrati izravnom prijetnjom ili doprinosom kršenju prava drugih.
Ravnopravnost Spolova i Ustavne Vrijednosti
Peticija se poziva na članak 14. Ustava RH koji propisuje ravnopravnost spolova. Pitanje je na koji način javna molitva navodno narušava ovu ravnopravnost. Argumentacija da molitva potiče žene na neprijavljivanje nasilja mogla bi se, u teoriji, promatrati kao neizravan utjecaj na ostvarivanje ženskih prava, ali izravna veza je ono što mnogi osporavaju.
Historijski i Sociološki Kontekst
Javne molitve i vjerski prosvjedi nisu novost u Hrvatskoj, a često su bili predmet rasprava u različitim povijesnim razdobljima. Ponekad su služile kao izraz društvenog nezadovoljstva ili kao podrška određenim društvenim pokretima. S druge strane, vjerska uvjerenja su u mnogim društvima bila i povod za diskriminaciju i sukobe. U ovom konkretnom slučaju, radi se o sukobu dviju vizija: jedne koja naglašava potrebu za sekularizacijom određenih javnih prostora i borbu protiv patrijarhalnih struktura, te druge koja brani pravo na javno izražavanje vjere kao temeljno ljudsko pravo.
Nasilje nad Ženama: Sociološki Fenomen
Podaci o obiteljskom nasilju u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja, ukazuju na ozbiljnost problema. Udruge za zaštitu žena godinama upozoravaju na sustavne probleme u suočavanju s ovim vidom nasilja, od nedovoljne podrške žrtvama do sporosti pravosudnog sustava. Povezivanje ovog problema s molitvama, bez obzira na njegovu kontroverznost, dio je šireg nastojanja da se pronađu svi mogući faktori koji doprinose društvenim problemima.
Argumenti “Za” i “Protiv” Javnih Molitvi
Argumenti protiv (prema inicijativi):
Navodno poticanje žena na neprijavljivanje nasilja.
Kršenje ustavne odredbe o ravnopravnosti spolova.
Stvaranje neugode ili pritiska na građane koji ne dijele ista vjerska uvjerenja.
Doprinos tradicionalizaciji društva i povratku žena u podređene uloge.
Argumenti za (prema “klečavcima”):
Pravo na slobodu vjeroispovijesti i mirno okupljanje.
Molitva kao izraz duhovnosti i osobnog uvjerenja.
Nepostojanje izravne veze između molitve i nasilja u obitelji.
Optužbe za malicioznost i pretencioznost.
Potencijalno zadiranje u temeljna ljudska prava.
Zaključak: Javni Prostor, Različita Uvjerenja i Potraga za Rješenjem
Rasprava o peticiji za uklanjanje “klečavaca” s glavnih trgova otvara mnoga pitanja o toleranciji, pravima, odgovornosti i ulozi vjere u javnom životu. Dok s jedne strane stoji opravdana zabrinutost zbog nasilja nad ženama i želja za promicanjem ravnopravnosti, s druge strane je neprikosnoveno pravo na slobodno izražavanje vjerskih uvjerenja. Ključno je pronaći ravnotežu koja poštuje sva temeljna prava i slobode, te potaknuti konstruktivan dijalog umjesto polarizacije.
Pitanje kako riješiti problem obiteljskog nasilja zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje edukaciju, prevenciju, efikasno pravosuđe i podršku žrtvama. Povezivanje ovog kompleksnog problema s jednom vrstom javnog vjerskog izražavanja, bez jasnih i nedvojbenih dokaza o izravnoj vezi, čini se kao pojednostavljivanje složene društvene pojave. S druge strane, obveza je svakog pojedinca i institucije da se bore protiv svih oblika diskriminacije i nasilja, te da osiguraju sigurno i ravnopravno društvo za sve. Hoće li se ove dvije strane uspjeti dogovoriti ili će sukob uvjerenja eskalirati, pokazat će vrijeme.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
Što su točno “klečavci” i koje su njihove javne molitve?
“Klečavci” je neformalan naziv za skupine vjernika, uglavnom muškaraca, koji se redovito okupljaju na javnim prostorima, poput gradskih trgova, kako bi molili krunicu i sudjelovali u drugim vjerskim obredima. Njihova praksa je izraz katoličke vjere i duhovnosti.
Zašto je Sanja Sarnavka pokrenula peticiju?
Sanja Sarnavka, kao feministička aktivistkinja, pokrenula je peticiju nakon ubojstva žene, smatrajući da javne molitve “klečavaca” mogu poticati žene na neprijavljivanje nasilja i da narušavaju princip ravnopravnosti spolova zajamčen Ustavom.
Koliko je potpisa prikupila peticija?
Peticija je do sada prikupila značajan broj potpisa, prešavši brojku od 22.754.
Koji su glavni argumenti “klečavaca” protiv peticije?
“Klečavci” tvrde da bi zabrana njihovih javnih molitvi predstavljala neopravdano zadiranje u temeljna ljudska prava, konkretno pravo na slobodu vjeroispovijesti i mirno okupljanje. Oni odbacuju povezivanje njihovih molitvi s nasiljem u obitelji kao maliciozno i pretenciozno.
Postoji li zakonska osnova za zabranu javnih molitvi u Hrvatskoj?
Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu vjeroispovijesti i mirnog okupljanja. Zabrana bi bila moguća samo ako bi javne molitve izravno ugrožavale prava drugih, javnu sigurnost ili javni moral, što je predmet pravne interpretacije u svakom konkretnom slučaju.
Kakav je stav ženskih udruga o ovoj temi?
Brojne ženske udruge podržale su inicijativu Sanje Sarnavke, ističući korelaciju između zahtjeva za tradicionalizacijom društva i porasta nasilja nad ženama.
Mogu li se javne molitve izravno povezati s obiteljskim nasiljem?
Dok inicijativa tvrdi da postoji takva povezanost, molitelji to oštro odbacuju, naglašavajući da njihove molitve predstavljaju izraz duhovnosti, a ne poticaj na nasilje. Sociolozi i pravobranitelji ističu da je obiteljsko nasilje kompleksan problem s brojnim uzrocima koji se ne mogu svesti na jedan faktor.
Leave a Comment