KBC Rijeka prvi u Hrvatskoj i regiji izveo napredni zahvat za mršavljenje

Kako je započeo ovaj korak i zašto je značajan za zdravstvenu scenu?

U proteklim mjesecima riječki klinički centar učinio je značajan iskorak: KBC Rijeka prvi u Hrvatskoj i regiji izveo inovativan zahvat ablacije sluznice fundusa želuca kod dvije pacijentice s prekomjernom tjelesnom težinom. Riječ je o minimalno invazivnoj proceduri koja ne zahtijeva kirurški rez, a cilj joj je modulacijom živčanih signala u području fundusa smanjiti apetiti i potaknuti trajniji, ali postupan gubitak kilograma. Ovaj zahvat dio je programa endoskopske barijatrijske terapije, kojim KBC Rijeka proširuje svoju ponudu u liječenju debljine i nudi manje invazivnu alternativu klasičnim operacijama.

Ovaj potez nije tek tehničko čudo; on predstavlja sintezu suvremenih pristupa i multidisciplinarnog rada. Tim gastroenterologije, na čelu s profesorom Goranom Hauserom, uz pomoć specijalista iz anesteziologije i podrške medicinskih sestara, demonstrirao je kako precizna endoskopija može promijeniti tijek liječenja pretilosti. U ovom članku istražujemo što se točno dogodilo, kome je zahvat namijenjen, koje su potencijalne prednosti, ali i rizici, te kako se ovakvi programi uklapaju u širi okvir zdravstvene zaštite i prevencije bolesti koje proizlaze iz pretilosti.

U kontekstu javnog zdravlja, broj pretilih osoba i onih s metaboličkim poremećajima svakodnevno rastu, a stalne su teme razmišljanja o najefikasnijim i najsigurnijim opcijama liječenja. Temporalni kontekst ovog događaja često je spojen s politikom zdravstvene zaštite i pristupom inovacijama unutar sustava. U posljednjih deset do petnaest godina svjedočili smo razvoju brojnih endoskopsih intervencija koje omogućuju gubitak kilograma bez operativnog zahvata, što može značajno smanjiti rizike, vrijeme oporavka i troškove liječenja. Stoga je ovo izdanje Kriminal.info… oprostite, Kriminal.info – Kriminal Informacije – fokusirano na relevatne teme koje imaju širok odjek u zajednici.

U nastavku ćemo se detaljno pozabaviti tehničkim aspektima zahvata, kriterijima kandidature, očekivanim rezultatima, ali i mogućim komplikacijama te posljedičnim rutama praćenja pacijenata. Želja nam je pružiti potpunu sliku koja će čitateljima pomoći da razumiju ne samo što se dogodilo u Rijeci, nego i kakve to promjene donosi za buduće pacijente i sustav zdravstva u Hrvatskoj i regiji.

Što je uopće učinjeno: opis zahvata i njegova priroda

Što znači ablacija sluznice fundusa i kakav je princip intervencije?

Ablacija sluznice fundusa želuca specifičan je endoskopski zahvat koji ciljano uklanja dio sluznice fundalne regije. Taj se dio nalazi na gornjem dijelu želuca i sudjeluje u regulaciji gladi putem hormona poput grelina. U praksi, endoskop se uvodi kroz jednjak i, uz preciznu kontrolu temperature i energije, djeluje na dubljinski sloj sluznice – ali ne na mišićne i podtlačne strukture. Cilj je stimulirati regeneraciju sluznice uz istovremeno smanjenje proizvodnje grelina, hormona gladi koji potiče želju za hranom. Rezultat? Manje osjećaja gladi, manji apetit i, posljedično, sporiji unos kalorija.

Koja je uloga multidisciplinarnog tima?

U RIJECI su stručnjaci iz gastroenterologije koordinirali zahvat, uz tehničku podršku anesteziologa i podršku sestricama koje su osiguravale nesmetan protok pacijenata kroz cijeli proces. Takav pristup, gdje se interdisciplinarne kompetencije usklađuju s jasnim protokolima, ključno je za sigurnost i optimizaciju ishoda. Prema riječima liječničkog vodstva, cilj nije samo tehnički uspjeh zahvata, nego i održivost rezultata kroz kontinuirani nadzor, nutricionističku podršku i prilagodbu životnih navika pacijenata.

Kako se zahvat provodi praktički?

Procedura se izvodi ambulantno ili uz kratki boravak, a trajanje može varirati, no radi se o kratkom i preciznom zahvatu. Umjereno ili lokalno anestezirani različiti su pristupi, ovisno o protokolu i potrebama pacijenta. Tehnika koristi pažljivu termičku energiju koja ciljano djeluje na sluznicu fundusa. Važno: cilj nije oštećenje dubljih slojeva, već promjena u funkciji sluznice i hormonske signalizacije s ciljem kontrole gladi. Također se naglašava da regenerirana sluznica ne vraća punu funkcionalnost grelin-producirajućih stanica odmah, što rezultira trajnim, ali postepenim smanjenjem razine hormona gladi.

Kome je zahvat namijenjen: kriteriji kandidature i kontraindikacije

Koji su glavni kriteriji za pacijente?

Pacijenti s pretilošću definirani su kroz BMI (body mass index). U opisu slučaja iz Rijeke zahvat se najčešće preporučuje odraslima s BMI-jem između 30 i 40, a u određenim slučajevima i osobama s BMI-jem 27–30 koje imaju metaboličke poremećaje poput predijabetesa ili hipertenzije ili drugih rizika. Za osobe s BMI-jem višim od 40, zahvat može poslužiti kao priprema za kasniju operativnu intervenciju i kao dodatna podrška u procesu mršavljenja.

Koje su kontraindikacije i što je prije zahvata potrebno provjeriti?

Prijelomne kontraindikacije uključuju velike hernije, teški refluks, aktivne ulkuse ili određene povijesti operativnih zahvata u području fundusa. Prije zahvata tim provodi sveobuhvatnu procjenu stanja, uključujući dijagnostičke preglede i potvrdu da nema povreda koje bi mogle povećati rizik ili ugroziti ishode. Uloga nadzora nema završetak s jednim zahvatom: odnosi se na plan prije, tijekom i nakon zahvata, jer pridržavanje protokola i preporuka značajno utječe na uspjeh zahvata.

Oporavak i očekivani tijek procesa: od bolesničkih doživljaja do dugoročnih rezultata

Kako izgleda oporavak i prehrambena faza?

Općenito, pacijenti se oporavljaju relativno brzo. U opisu slučajeva iz Rijeke pogođene su blage nuspojave poput nelagode i blagih mučnina u prva dva dana nakon zahvata. Prehrana se uvodi postepeno: započinje s tekućim tekućim prehrambenim obrocima, prelazi na kašastu, a potom na meku hranu. Veći dio vremena korisno je izbjegavati gazirana pića, slatke namirnice i alkohol. Nakon otprilike mjesec i pol, mnogi pacijenti mogućnost dobivanja normalne prehrane vraćaju uz pridržavanje pravila malih porcija i izbora hrane bogate hranjivim tvarima.

Kako izgledaju kratkoročni i dugoročni rezultati?

Regenerirana sluznica i smanjena proizvodnja grelina doprinose postupnom smanjenju apetita. U prvoj fazi gubitak tjelesne mase obično je brži zbog promjena u unosu hrane i prilagodbe metaboličkog ritma. Dugi rok pokazuje da je razina grelina trajno snižena, često u rasponu od 25 do 45 posto, što omogućuje stabilan i trajno manje stimuliranje gladi. Slijedi razdoblje gdje se težina polako smanjuje kroz nekoliko mjeseci. Međutim, kao i kod drugih medicinskih intervencija u području mršavljenja, dugoročni rezultati ovise i o promjeni životnih navika, dijetalnih navika i redovite tjelesne aktivnosti.

Koji su mogući izazovi dugoročno?

Stručnjaci naglašavaju da, nakon 12 do 18 mjeseci, razina grelina može blago porasti pa se kod 10–20 posto pacijenata u prvoj godini i do 30 posto u drugoj godini može dogoditi povrat dijela izgubljene težine ako se ne provodi pravilan životni stil. Za razliku od intragastričnih balona, ova metoda ne izaziva tipičan „rebound“ hormona gladi u smislu naglog skoka gladi. Po potrebi, zahvat se može ponoviti nakon godinu dana kako bi se dodatno modulirala gladi i potaknulo daljnje gubljenje kilograma. Ovaj pristup zasniva se na dugoročnom planiranju i kontinuiranom praćenju, koji su ključni za održivost rezultata.

Uloga sigurnosti i rizika: što je važno znati

Koje su opće sigurnosne odrednice i mogućnost komplikacija?

Nagli rizici povezanost s endoskopskim zahvatima uvijek postoje, ali pravilno primijenjeni protokoli i stručni nadzor značajno smanjuju vjerojatnost ozbiljnih komplikacija. U slučaju ablacije fundusa rizici su u velikoj mjeri povezani s neadekvatnim odabirom kandidata ili nepravilnim izvođenjem zahvata. Pacijenti i liječnici trebaju imati jasno definirane strategije za suočavanje s nuspojavama poput mučnine, bolova u trbuhu ili privremenog poremećaja probavnog sustava. U dugom roku važna je i integrirana podrška nutricionista, psihologa i liječnika koji zajedno kreiraju plan za prehranu, fizičku aktivnost i redovite kontrole kako bi se izbjeglo moguće vraćanje radnog učinka gladi.

Usporedba s drugim metodama mršavljenja: gdje se uklapa endoskopska terapija?

Koje su alternative i kakve su njihove prednosti ili mana?

Postoje razne metode za tretman pretilosti: intragastrični baloni, različite vrste kirurških zahvata (npr. sleeve gastrectomy, gastric bypass) te druge endoskopske procedure poput endoskopske stoma-izolacije ili gastroskopskih tehnika. Intragastrični baloni često imaju kraći rok trajanja i mogu izazvati osjet doživljaja gladi ili ometanu probavu; rizik rebounda hrane i hormona gladi može biti prisutan ako pacijent ne mijenja životne navike. Kirurški zahvati nude značajan gubitak težine, ali dolaze s većim rizicima i duljim oporavkom. Endoskopske procedure poput ablacije sluznice fundusa nude srednji put: manji rizici, brži oporavak, ali potreba za stalnim praćenjem i mogućnost ponovnog zahvata. Ovakav okvir omogućuje prilagodbu terapije individualnim potrebama pacijenta i njihovom zdravstvenom statusu, uz nadzor stručnjaka.

Gdje se ovakav program uklapa u širi zdravstveni sustav?

Kakve koristi donosi ovakav pristup na sustav zdravstva i prevenciju bolesti povezanih s pretilošću?

Uvođenje endoskopske barijatrijske terapije unutar KBC Rijeka širi kapacitete liječenja pretilosti i metaboličkih poremećaja. To nije samo tehnički dodatak, nego i racionalna strateška mjera koja može smanjiti dugoročne troškove zdravstvenog sustava kroz smanjenje incidencije bolesti poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije i kardiovaskularnih komplikacija. Istodobno, osigurava brži pristup minimalno invazivnim opcijama za pacijente koji nisu kandidati za operacije ili preferiraju manju intervenciju. Ovakav pristup ujedinjuje razne discipline – gastroenterologiju, nutricionističku podršku, psihološki okvir i aktivnost fizičke rehabilitacije – te stvara okvir za harmoničan i učinkovit put čitavog liječenja.

Praktični savjeti: kako procijeniti je li endoskopska barijatrijska terapija pravi izbor za vas

Što pacijenti treba uzeti u obzir prije nego što se odluče?

• Procjena zdravstvenog profila i BMI – je li kandidatura pogodna za ovu proceduru?
• Prisutnost ili izostanak kontraindikacija poput teških refluksa ili ulkusa.
• Stanje metaboličkih parametara – prisutnost predijabetesa ili hipertenzije kao što je istaknuto u postavljenim kriterijima.
• Spremnost na promjene životnih navika – prehrambene navike, planiranje obroka, količina fizičke aktivnosti.
• Dolazak na redovite nadzore i podršku nutricionista i liječnika.
• Očekivanja i realističnost ishoda – razumijevanje da je ovo dio šireg programa gubitka kilograma, a ne jedini zahvat.

Izazovi i rizici: FAQ i konkretne teme koje često zanima publiku

Najčešća pitanja koja čitatelji imaju

1. Što je točno ablacija sluznice fundusa? Endoskopska intervencija koja ciljano djeluje na sluznicu fundusa kako bi smanjila proizvodnju hormona gladi i pomoći u smanjenju apetita.
2. Koliko traje zahvat i treba li pacijent anesteziju? Trajanje nije dugo; ovisi o protokolu, a najčešće se koristi minimalna ili lokalna anestezija uz pratnju stručnog tima.
3. Koliko brzo se vidi gubitak kilograma? Rezultati variraju, ali prvi znaci često su primjetni u prvim mjesecima nakon zahvata uz značajne očekivane pomake do sredine godine.
4. Koje su potencijalne nuspojave? Privremena nelagoda, mučnina, promjene u probavi i potreba za prilagodbom prehrane; ozbiljne komplikacije su rijetke uz pravilno izvođenje zahvata.
5. Je li zahvat trajno rješenje? Ne trajno rješenje samo po sebi; potrebno je kombinirati intervenciju s trajnim promjenama životnih navika kako bi se zadržali postignuti rezultati.
6. Može li se zahvat ponoviti? Da, po potrebi i uz preporuku liječnika, nakon određene vremenske distance kako bi se dodatno modulirala glad i podržalo daljnje mršavljenje.
7. Koliko je siguran zahvat u odnosu na tradicionalne metode? U kontekstu sigurnosti, endoskopske procedure nude manji rizik od otvorene kirurgije uz brži oporavak, ali odluka o izboru treba biti individualizirana.
8. Koji su troškovi i pokriva li ih osiguranje? Troškovi i osiguranje ovise o lokalnim uvjetima i policama; često se detalji razrađuju na temelju programa i specifičnih potreba pacijenta – najbolje je provjeriti s vodećim centrom i osiguravajućom kućom.
9. Koji je tipičan tijek nadzora nakon zahvata? Redoviti kontrolni pregledi, praćenje parametara i prilagodba prehrane uz kontinuiranu podršku nutricionista i liječnika.
10. Može li se grelin vratiti na početnu razinu? U tijeku vremena grelin se može djelomično vratiti, ali uz pravilno vođenje pacijenta i promjene navika taj povratak ne mora utjecati na dugoročne rezultate.

Što kažu brojke i kako to utječe na realnost u praksi?

Temporalni kontekst i statistika kao podrška pri donošenju odluke

U posljednjim godinama, broj osoba koje traže rješenja za pretilost značajno je porastao, a cijeli zdravstveni sustav pokušava naći balans između sigurnosti, učinkovitosti i prihvatljive cijene. U krugovima koji se bave bariatricnim terapijama, endoskopske intervencije nude komplementarni ili alternativni put uz tradicionalne kirurške zahvate. Uvođenje ovakvog programa u Rijeci usklađuje se s općim trendovima: povećanjem kapaciteta za ranu intervenciju, skraćivanjem vremena čekanja i smanjenjem rizika povezanih s invazivnim operacijama. U tom kontekstu, ne iznenađuje da se slične procedure istražuju i u drugim zdravstvenim centrima širom regije – te da se u javnim zdravstvenim sustavima nastoji stvoriti jasan put od dijagnoze do primjene učinkovitog tretmana.

Kad je riječ o očekivanim trendovima u MRŠAVLJENJU, kratkoročni rezultati ukazuju na značajno smanjenje gladi i unos hrane, dok dugoročna održivost zahtijeva sustavni pristup koji uključuje promjenu prehrane, tjelesne aktivnosti i životnih navika. Ako pogledamo širu sliku, endoskopske barijatrijske terapije predstavljaju vrijednu opciju u arsenalu combat protiv pretilosti, posebno za one koji traže manje invazivne alternative uz brži povratak na uobičajene aktivnosti.

Zaključak: što znači ovo za pacijente i zdravstvene sustave danas

Inicijativa KBC Rijeka da prvi u Hrvatskoj i regiji provede ablaciju sluznice fundusa predstavlja važan signal o mogućnostima suvremenog endoskopskog pristupa u borbi protiv pretilosti. Ovaj zahvat, uz odgovarajući nadzor, podršku multidisciplinarnog tima i jasne protokole, može pružiti sigurnu i učinkovitiju opciju za osobe koje ne žele ili ne mogu podvrgnuti tradicionalnim operacijama. Ključno je da odluka o zahvatu bude personalizirana, uz detaljno informiranje pacijenta o mogućnostima, izazovima i realnim očekivanjima. U isto vrijeme javni zdravstveni sustav treba nastaviti raditi na pristupu koji osigurava jednakost, dostupnost i održivost ovakvih terapija, uz kontinuitet promicanja zdravih životnih navika kao temelja dugotrajnog uspjeha.

Najčešće teme i dodatne napomene: FAQ završno

Sažetak i najvažnije napomene

Endoskopska ablacija sluznice fundusa predstavlja značajan, ali kompleksan alat u arsenalu borbe protiv pretilosti. Uključuje kombinaciju tehnike, nadzora i podrške kako bi se postigli realni i trajni rezultati uz najmanje moguće rizike. Uz pravilnu selekciju kandidata, jasno definirane protokole i kontinuitet u praćenju, to je pristup koji može biti vrijedan za mnoge pacijente u Hrvatskoj i regiji.

Imate li dodatnih pitanja ili biste željeli prijaviti grešku u tekstu? Slobodno se obratite na desk Kriminal.info ili iskoristite poveznicu za prijavu na našu službu za read-audit. Želite li vidjeti više sadržaja poput ovog ili čuti iskustva pacijenata iz Rijeke, ostavite komentar ili pogledajte dodatne materijale koji obrađuju teme zdravlja, prevencije i javnog zdravlja kroz pristup širi od samog medicinskog zahvata.

Izvori i dodatni materijali

Ovaj prilog temeljni je pregled javno dostupnih informacija o endoskopskoj ablaciji sluznice fundusa i njezinim učincima na glad i unos hrane. Za detalje o protokolima, sigurnosti i mogućnostima kandidature, preporučujemo kontaktiranje Odjela za gastroenterologiju KBC Rijeka te praćenje službenih objava i javno dostupnih smjernica koje se odnose na endoskopske barijatrijske terapije i programsku arihitekturu zdravstvenih usluga.