U ovom izvještaju analiziramo najnoviji predmet koji je potresao javnost — slučaj vezan uz voditelja Katedralnog zbora sv. Stošije u Zadru. Tema je osjetljiva i izaziva snažne emocionalne reakcije, ali je cilj ovog teksta pružiti jasnu, provjerenu i uravnoteženu sliku događaja, uz činjenice koje su potvrđene iz pravosudnih i crkvenih izvora. Ustavni i etički okvir nalažu da se pri prenošenju ovakvih informacija posebno pažljivo tretiraju žrtve i osigurava zaštita njihova identiteta, uz transparentnost postupka i sluha za javnost koja traži odgovore. Na temelju službenih izvještaja Zadarskog lista, kao i potvrda Županijskog suda u Šibeniku, pružamo kronologiju događaja, pravne korake i reakcije institucija koje sudjeluju u ovom slučaju. Također ćemo razmotriti širi kontekst zaštite djece, odgovornosti institucija i mogućnosti kojima se državni sustav služi kako bi spriječio buduće zlouporabe te kako informirati javnost bez senzacionalizma. Ovo je pregled koji obuhvaća činjenice, kontekst jučerašnjih događaja i perspektivu na koje očekivanja postoje od pravosuđa i zajednice.
Okrivljenik i kronologija slučaja
Koga se tereti i kakve su optužbe
Prema dostupnim izvorima, dotični Ž.M. (51), zadarski nastavnik glazbenog odgoja i voditelj Katedralnog zbora sv. Stošije, proglašen je krivim za teško kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta mlađeg od 15 godina. Nepravomoćna presuda iznosila je kaznu zatvora od šest godina, uz produljeni istražni zatvor, koji se produžuje automatski kada se izriče kazna dulja od pet godina. Informacije su objavljene nakon zatvaranja javnosti suđenja kako bi zaštitili maloljetnike koji su u sumnjivom kontekstu bili uključeni u ovu istragu. Važno je napomenuti da su u ovom predmetu, zbog prirode optužbi i zaštite maloljetnika, detalji komunikacije i konkretnih identiteta djece privatni i strogo ograničeni u javnosti.
Kako je počela i kako se razvijala istraga
Inicijalni koraci procesa krenuli su krajem veljače 2024. godine, kada je zadarska policija potvrdila da provodi istragu protiv nastavnika glazbene kulture zbog sumnje na pokušaj bludnih radnji, nakon što su informacije procurile putem medija. Roditelji dviju djece bili su primarni izvor prijave, a istraga je vodila u pravcu utvrđivanja mogućih učinaka na maloljetnike, uz osiguranje sigurnosnih mjera. Tijekom istražnog postupka primijenjene su posebne mjere nadzora, uključujući praćenje telefonske komunikacije na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva u Zadru. Zbog osjetljive prirode optužbi, javnost je bila ograničena tijekom ključnih trenutaka pred istražnim sudom.
Presuda i pravni koraci nakon nje
Sudsko vijeće Županijskog suda u Šibeniku donijelo je nepravomoćnu presudu 23. prosinca 2025. godine, kojom je optuženik proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora od šest godina. U trenutku donošenja presude, istražni zatvor mu je produžen jer mu je izrečena kazna dulja od pet godina, sukladno Zakonu o kaznenom postupku. Stranke imaju pravo žalbe na ovu odluku, a Visoki kazneni sud trebao bi odlučiti o mogućoj žalbi. Obrana, koju predstavlja Lovre Vitlov, zadarski odvjetnik, najavila je podnošenje žalbe na navedenu presudu.
Temporalni kontekst i ključni događaji u godinama 2024–2025
Rani javni uvid u istragu
Postupak je započeo javno krajem veljače 2024. godine, kada su se pojavile optužbe vezane uz sumnje na bludne radnje te se odvija kroz zatvoren pristup zbog zaštite maloljetnika. Nakon toga su uslijedili koraci u obliku istražne odredbe i nadzora komunikacije, kako bi se osiguralo da se prate eventualne poruke koje bi mogle ukazivati na utjecaj na svjedoke ili ponavljanje kaznenih djela.
Podizanje optužnice i daljnje phase postupka
Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je optužnicu 24. srpnja 2024. godine, navodeći osnovanu sumnju da je počinio više teških kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Ovo predstavlja portal u kojem se pravosudni proces formalizira, a zatim slijede faze suđenja i donošenje presude.
Reakcije institucija i provođenje protokola zaštite
Nakon uhićenja, voditeljica i nadležna tijela reagirale su kontinuirano. Osnovna škola u kojoj je Ž.M. radio suspendirala ga po protokolu, a nadbiskupija Zadarske nadbiskupije objavila je da surađuje s državnim odvjetništvom. U javnim izjavama naglašena je duboka osuda zlostavljanja te poziv građanima da slučajeve prijave nadležnim institucijama. Ova koordinacija institucija – škola, crkve i pravosuđa – temelji se na zajedničkom cilju zaštite djece i transparentnog procesa.
Utjecaj na institucije, etiku i društvo
Kako odgovoriti na osjetljive slučajeve unutar Crkve i obrazovnog sustava
Ova vrsta slučajeva stavlja pred izazov i sam sustav vjerskih institucija i obrazovnih ustanova. Važno je da se provodi transparentnost uz istodobnu zaštitu identiteta žrtava. Crkvene institucije moraju demonstrirati aktivnu suradnju s državnim tijelima te transparentno komunicirati o mjerama zaštite djece, kao i o mehanizmima zapošljavanja i nadzora zaposlenika koji dolaze u kontakt s mladima. U ovom slučaju Nadbiskupija je jasno naglasila spremnost na suradnju i izražavanje žaljenja nad svakim slučajem zlostavljanja.
Uloga javnosti i odgovornost medija
Javnost ima pravo na informacije koje poštuju žrtve i proces. Istovremeno, mediji imaju odgovornost izbjegavati senzacionalizam i štetu koja bi mogla nanijeti dodatnu traumu žrtvama. U kontekstu ovog slučaja, prijelomna uloga informiranja je u temeljitoj provjeri činjenica, citiranju službenih izvora i izbjegavanju nepotvrđenih spekulacija.
Zaštita djece i pravni okvir
Nadzor i mjere zaštite tijekom istrage
U ovoj istrazi primijenjene su posebne mjere nadzora nad osumnjičenim, uključujući i nadzor telefonske komunikacije. Cilj tih mjera bio je zaštititi svjedoke i spriječiti moguć utjecaj na istragu. Praksa pokazuje kako ovakve mjere mogu biti ključne za transparentan i čestit proces, ali s obzirom na prirodu predmeta, moraju biti primijenjene uz poštovanje privatnosti svih uključenih.
Pravni okvir oko produljenja istražnog zatvora
Prema hrvatskom Zakonu o kaznenom postupku, ako izrečena kazna zatvora prelazi pet godina, istražni zatvor automatski se produžuje. Ovaj mehanizam ima svrhu zaštite javnosti i sprječavanja utjecaja na svjedoke ili ponavljanja kaznenih djela. U ovom slučaju, sud je potvrdio produljenje istražnog zatvora, što je standardna procedura u sličnim slučajevima.
Što se događa ako presuda nije pravomoćna?
Nepravomoćna presuda znači da stranke mogu uložiti žalbu u roku koji je predviđen zakonom. U ovom slučaju, obrana planira podnijeti žalbu. Nakon toga Visoki kazneni sud donosi konačnu odluku o žalbi i eventualnoj potvrdi ili izmjeni presude. U tijeku žalbenog postupka, pravomoćna kazna može ostati zamrznuta ili se može promijeniti, ovisno o ishodu žalbenog postupka.
Zaključak: što ovaj slučaj znači za zajednicu i budućnost zaštite djece
Slučaj voditelja Katedralnog zbora sv. Stošije u Zadru postavlja jasne granice između dužnosti transparentnosti institucija i potrebe za zaštitom žrtava. Ulog u ovom procesu nije samo kažnjavanje pojedinca, nego i jačanje preventivnih mjera unutar društva, obrazovnih institucija i crkvenih organizacija. Ovo uključuje bolju edukaciju o zaštiti djece, iskrenu komunikaciju s roditeljima i lokalnom zajednicom te učinkovit nadzor nad osobljem koje radi s mladima.
Naime, svaka zajednica koja želi ostati sigurna i pouzdana mora prepoznati da su ovakvi slučajevi izazovi za povjerenje. Uloga pravosuđa je da kroz jasne procedure i pravnoverne odluke osigura pravednost i zaštitu, dok institucije, uključujući škole i crkvene zajednice, moraju kontinuirano usavršavati protokole zaštite, te pravovremeno reagirati na moguće rizike. U ovom kontekstu, odgovor zajednice trebao bi biti usmjeren na podršku žrtvama, te na preventivne mjere koje smanjuju rizik od ponavljanja sličnih situacija u budućnosti.
FAQ – često postavljana pitanja
-
Koji su to točno razlozi za optužnicu i kakav je status slučaja?
Optužnica se odnosi na teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. Trenutni status je da je nepravomoćna presuda izrečena 23. prosinca 2025. godine, s mogućnošću žalbe. U tijeku je pravni postupak žalbe, a konačna odluka očekuje se od Visokog kaznenog suda.
-
Što znači produljeni istražni zatvor i zašto je to važno?
Produljeni istražni zatvor radi se kada postoje pretpostavke eventualnog ponavljanja djela ili utjecaja na svjedoke. To je standardna mjera sigurnosti tijekom pravosudnog procesa i cilj je zaštita interesa predmeta i dokaza dok se ne završi istraga i suđenje.
-
Kako institucije reagiraju na ovakve slučajeve i kakva je njihova uloga?
Institucije poput škola i crkvenih zajednica reagiraju kroz protokole zaštite i suradnju s državnim odvjetništvom. U ovom slučaju osnovna škola je odmah suspendirala zaposlenika, dok je Zadarska nadbiskupija izrazila žaljenje i naglasila spremnost na suradnju s državnim tijelima. Ovakva suradnja je ključna za uspostavu sigurnog okruženja za djecu i prevenciju budućih incidenata.
-
Što se poduzima kako bi se zaštitila djeca koja su bila u kontaktu s optuženom?
Za djecu i njihove obitelji uspostavljeni su protokoli zaštite, s naglaskom na psihološku i socijalnu podršku te na sigurnosne mjere u školskom okruženju i crkvenim aktivnostima. Također se provode postupci uzimanja izjava, ali uz poštivanje privatnosti i dostojanstva djece.
-
Što je sljedeće u pravosudnom postupku?
Nakon donošenja nepravomoćne presude i odluke o žalbi, Visoki kazneni sud donosit će konačnu odluku. Tijekom žalbenog postupka mogu se potvrditi, izmijeniti ili poništiti određeni dijelovi presude. U svakom slučaju, cilj je osigurati odgovornost i pravdu te, ako je potrebno, primijeniti dodatne zaštitne mjere prema žrtvama i svjedocima.
-
Koji su rizici po javnost ako nema adekvatnih mjera zaštite?
Nepridržavanje zaštite djece može dovesti do ponovljenih slučajeva, narušavanja povjerenja u institucije i stvaranja okoline koja djeci otežava traženje pomoći ili prijavu zlostavljanja. Zato su protokoli i nadzor ključni elementi preventivne strategije.
-
Kako zajednica može doprinijeti sigurnijem okruženju za djecu?
Najvažnije je edukirati roditelje i djecu o sigurnim granicama, poticati otvoren dijalog unutar obitelji i škole te poticati prijavu sumnjivih situacija nadležnim institucijama. Transparentnost i iskrena koordinacija između škola, crkvenih zajednica i državnih tijela igraju ključnu ulogu u prevenciji i pravdi.
-
Što bi čitatelje trebalo dodatno zanimati u kontekstu ovog slučaja?
Čitatelje bi moglo zanimati kako se u budućnosti razvijaju protokoli zaštite djece unutar kulturnih i obrazovnih institucija, te kako će pravosuđe sustavno pratiti slučajeve koji uključuju djecu i omladinu. Također, interes mnogih je kako se financijski i moralno podržavaju žrtve i njihovi roditelji, uz jačanje sigurnosnih mjera u zajednicama.
Napomena o vremenskom kontekstu: Informacije su ažurirane na temelju dokumenata i navoda iz Zadarskog lista te službenih izjava Županijskog suda u Šibeniku. Datum objave presude, 23. prosinca 2025., čini ovu informaciju relativno novom, ali postoji mogućnost daljnjih pravnih koraka kroz žalbeni postupak. Svi detalji koji se tiču identiteta djece su zaštićeni i nisu javno objavljivi, u skladu s pravilima zaštite maloljetnika i etičkim standardima novinarske prakse.
Za one koji žele dublje razumijevanje teme, ovo je prilika da se osvijesti važnost sustavnih rješenja kojima se štite djeca. Uloga stručnjaka, psihologa, socijalnih službi i pravosuđa u ovom kontekstu je da zajedno rade na sprječavanju zlostavljanja i brzoj i humanoj zaštiti najranjivijih članova naše zajednice. U isto vrijeme, važno je nastaviti s edukacijom javnosti o prepoznavanju znakova zlostavljanja i načinima na koje se traži pomoć.
Semantičke ključne riječi: zlostavljanje djece, spolno zlostavljanje, iskorištavanje djeteta, istraga, optužnica, Županijsko državno odvjetništvo, Županijski sud, nepravomoćna presuda, Visoki kazneni sud, produljenje istražnog zatvora, zaštita maloljetnika, nadzor telefonske komunikacije, Nadbiskupija Zadarska, Katedralni zbor sv. Stošije, Zadarska županija, Zadarska policija, obrazovni sustav, crkvene institucije, javnost, transparentnost, pravda, zaštita žrtava, sigurnosne mjere, svjedoci, partnerstvo institucija, pravni postupak, žalba, pravosuđe, institucije, mediji, senzacionalizam
Leave a Comment