U potezu koji je odjeknuo globalnom političkom scenom kao seizmički pomak, Kanada je objavila odluku o uklanjanju Sirije s popisa država koje podržavaju terorizam. Istodobno, s popisa terorističkih organizacija uklonjena je i skupina Hayat Tahrir al-Sham (HTS), predvodnica pobunjeničkog saveza koji kontrolira značajan dio sjeverozapadne Sirije. Ova je vijest, objavljena prošlog petka od strane kanadske vlade, pokrenula lavinu pitanja o budućnosti međunarodnih odnosa, borbe protiv terorizma i, napose, same Sirije.
Prema službenom priopćenju kanadske vlade, ove su mjere “u skladu s nedavnim potezima naših saveznika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države”. Dalje se navodi da su uslijedile “za nastojanjima koje je sirijska prijelazna vlada uložila u promicanje stabilnosti Sirije, izgradnju inkluzivne i sigurne budućnosti za svoje građane te u suradnju s globalnim partnerima kad je riječ o jačanju regionalne stabilnosti i borbe protiv terorizma.” Ova izjava, prepuna diplomatske težine i potencijalno kontroverznih implikacija, zahtijeva duboku analizu na blogu posvećenom kriminalu i geopolitičkim spletkama poput ‘Kriminal.info’.
Što Znači Uklanjanje Sirije s Popisa Država Sponzora Terorizma?
Da bismo u potpunosti razumjeli težinu kanadske odluke da se Kanada uklonila Siriju s popisa terorističkih zemalja, ključno je prvo definirati što zapravo znači biti na takvom popisu. Status “države sponzora terorizma” (State Sponsor of Terrorism, SST) nosi sa sobom teške političke, ekonomske i diplomatske posljedice. Ovaj status implicira da neka država aktivno pruža materijalnu podršku međunarodnim terorističkim aktima.
Povijesni Kontekst Sirijskog Označavanja
Sirija je dugo bila na meti međunarodnih sankcija i optužbi zbog navodne podrške terorističkim skupinama. Sjedinjene Američke Države, na primjer, dodale su Siriju na svoj popis SST još 1979. godine, primarno zbog podrške libanonskim i palestinskim militantnim skupinama, te, kasnije, zbog uloge u Libanonu i podrške Hezbollahu. Kanadsko označavanje Sirije kao države koja podržava terorizam temeljilo se na sličnim premisama, povezujući režim Bašara al-Asada s raznim militantnim akterima u regiji, uključujući palestinske frakcije i, povremeno, s omogućavanjem prolaza za džihadiste u Irak nakon invazije 2003.
Ovaj status je efektivno izolirao Siriju od većeg dijela međunarodne zajednice, otežao joj pristup financijskim tržištima, ograničio trgovinu i investicije, te drastično smanjio diplomatske odnose. Za zemlju poput Sirije, koja je već desetljećima pod sankcijama i razorena građanskim ratom, uklanjanje s ovakvog popisa, makar i od strane jedne zemlje, otvara vrata za potencijalno ublažavanje te međunarodne izolacije.
Posljedice Kanadske Odluke
Uklanjanje sa popisa ne znači automatsko ukidanje svih sankcija ili punu normalizaciju odnosa. No, to je jasan signal. Za Kanadu, ova odluka može otvoriti diplomatske kanale, omogućiti veću fleksibilnost u humanitarnoj pomoći i eventualno olakšati ekonomske interakcije. S druge strane, za Siriju, to je simbolična pobjeda i potencijalni prvi korak prema postepenom povratku u globalnu zajednicu, barem u očima zemalja koje bi mogle slijediti kanadski primjer.
Međutim, ova odluka je duboko kontroverzna. Režim Bašara al-Asada i dalje je optuživan za teška kršenja ljudskih prava, korištenje kemijskog oružja, te brutalno potiskivanje vlastitog naroda tijekom dugogodišnjeg sukoba. Zbog toga se postavlja pitanje jesu li ispunjeni uvjeti za ovakav potez i kakvu poruku šalje međunarodnoj borbi protiv kriminalnih režima.
Tko je Hayat Tahrir al-Sham (HTS) i Zašto je Uklonjen s Popisa?
Paralelno s odlukom o Siriji, Kanada je objavila i uklanjanje Hayat Tahrir al-Shama (HTS) s popisa terorističkih organizacija. Ova skupina je, za razliku od države, bila na popisu zbog direktnih terorističkih aktivnosti. Da bismo razumjeli ovaj, možda još kontroverzniji potez, moramo duboko zaroniti u genezu i evoluciju HTS-a.
Od Al-Nusre do HTS-a: Metamorfoza Jedne Džihadističke Grupe
Hayat Tahrir al-Sham, što u prijevodu znači “Organizacija za oslobođenje Levanta”, zapravo je najnovija inkarnacija Jabhat al-Nusre (Fronta pobjede), skupine koja je osnovana 2012. godine kao ogranak Al-Kaide u Siriji. Jabhat al-Nusra bila je poznata po svojoj brutalnosti, striktnom tumačenju šerijatskog zakona i otvorenoj džihadističkoj ideologiji. Njena je pozicija na popisima terorističkih organizacija diljem svijeta bila neupitna.
Međutim, kako se sirijski građanski rat razvijao, Al-Nusra je počela stratešku “metamorfozu”. Pod pritiskom međunarodne zajednice i kako bi se odmaknula od stigma Al-Kaide, 2016. godine preimenovala se u Jabhat Fateh al-Sham, formalno se odrekavši veza s Al-Kaidom. Zatim je 2017. godine formiran HTS, spajanjem Jabhat Fateh al-Shama s nekoliko drugih pobunjeničkih frakcija. Od tada, HTS je nastojao predstaviti se kao autonomna sirijska skupina fokusirana na lokalnu upravu i obranu regije Idlib od Asadovog režima i ruskih saveznika.
“Umjereniji” Džihadisti? HTS-ova Strategija Odvajanja
HTS danas kontrolira gotovo cijelu pokrajinu Idlib, posljednje veliko uporište pobunjenika u Siriji. Tamo je uspostavio de facto administrativnu strukturu poznatu kao “Sirijska vlada spasa” (Syrian Salvation Government), koja upravlja svakodnevnim životom, uključujući obrazovanje, zdravstvo i pravosuđe. Skupina je posljednjih godina pokušavala umanjiti svoj radikalni imidž, fokusirajući se na borbu protiv Islamske Države (ISIS) i drugih radikalnijih elemenata, te pokušavajući privući međunarodno priznanje.
Ova taktika, poznata kao “lokalizacija džihada”, podrazumijeva odvajanje od globalne džihadističke agende i usmjeravanje na lokalne ciljeve. Cilj je bio, čini se, upravo ono što se sada događa – navesti neke zapadne zemlje da preispitaju njihov status kao terorističke organizacije. Turska, primjerice, održava pragmatične odnose s HTS-om, smatrajući ih nužnom tampon zonom protiv režima u Damasku.
Kontroverza Uklanjanja HTS-a
Odluka da se HTS ukloni s popisa terorističkih organizacija izazvala je značajne kritike. Mnogi analitičari i borci protiv terorizma smatraju da je HTS, unatoč svojim reformskim naporima, i dalje esencijalno džihadistička skupina s dubokim vezama s Al-Kaidom u prošlosti i ideologijom koja je u suprotnosti s demokratskim vrijednostima. Strahovi uključuju legitimizaciju skupine koja je odgovorna za brojne zločine, potencijalno jačanje njenih pozicija u Idlibu, te otvaranje presedana za druge skupine koje bi mogle pokušati slične “rebranding” operacije.
S druge strane, zagovornici ove odluke (koji bi mogli uključivati i kanadsku vladu) argumentiraju da je angažman s HTS-om pragmatičan korak. Tvrde da je HTS evoluirao, da je on jedina snaga koja može osigurati stabilnost u Idlibu i spriječiti povratak još radikalnijih skupina, te da je suradnja nužna za dostavu humanitarne pomoći u regiju gdje žive milijuni raseljenih osoba. No, to je fina linija između pragmatizma i kompromitiranja temeljnih načela borbe protiv terorizma.
Kanadski Racional i “Prijelazna Vlada Sirije”: Analiza Kontroverzne Izjave
Srž kanadske odluke leži u objašnjenju koje je dala vlada: “Mjere su u skladu s nedavnim potezima naših saveznika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, i uslijedile su za nastojanjima koje je sirijska prijelazna vlada uložila u promicanje stabilnosti Sirije…” Ova rečenica izaziva više pitanja nego što daje odgovora, pogotovo kada se analizira fraza “sirijska prijelazna vlada”.
Usklađenost sa Saveznicima: Istina ili Diplomatska Fikcija?
Tvrdnja da su potezi Kanade u skladu s Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Američkim Državama zahtijeva pomno ispitivanje:
- Sirija kao Država Sponzor Terorizma: Sjedinjene Američke Države i dalje drže Siriju na svom popisu država sponzora terorizma. Nije bilo nikakvih naznaka da bi Washington mogao uskoro promijeniti taj stav, pogotovo s obzirom na iransko jačanje utjecaja u Siriji i kontinuirano djelovanje Asadovog režima. Ujedinjeno Kraljevstvo, iako nema formalni popis “država sponzora terorizma” poput SAD-a, također ne tretira Asadov režim kao legitimnog partnera. Stoga, kanadska izjava da je njihov potez “u skladu” s ovim saveznicima u pogledu Sirije je u najboljem slučaju upitna i u najgorem slučaju diplomatski zavoj.
- Uklanjanje HTS-a s Popisa: Situacija s HTS-om je nešto drugačija. Iako UK i SAD i dalje klasificiraju HTS kao terorističku organizaciju, postoji rastuća debata unutar obavještajnih i diplomatskih krugova o tome kako se nositi s ovom skupinom. Neki europski i američki dužnosnici priznali su da HTS ima određenu razinu organizacije i kontrole nad Idlibom, a njihovi su sukobi s ISIS-om i drugim radikalnim skupinama bili od koristi zapadnim interesima. Međutim, formalno uklanjanje HTS-a s popisa od strane ključnih saveznika još se nije dogodilo. Kanada je, čini se, ovdje preuzela pionirsku ulogu, što je riskantan potez bez jasne podrške ključnih saveznika.
Stoga, kanadska izjava o “usklađenosti” može se tumačiti kao želja za legitimizacijom vlastite odluke ili kao pokušaj poticanja saveznika na slične preispitivanje politike.
“Sirijska Prijelazna Vlada”: Tko je to?
Najkontroverzniji dio kanadskog objašnjenja je referenca na “sirijsku prijelaznu vladu”. Ovaj termin je duboko problematičan i višestruk:
- Asadov Režim? Međunarodna zajednica, uključujući Kanadu do sada, nije priznavala režim Bašara al-Asada kao “prijelaznu vladu” koja radi na stabilnosti. Naprotiv, smatran je glavnim krivcem za nestabilnost i patnju u Siriji. Ako se Kanada ovdje referira na Asadov režim, to bi značilo dramatično redefiniranje kanadske vanjske politike prema Damasku, implicirajući barem de facto priznanje i normalizaciju odnosa. Takav bi potez bio u potpunoj suprotnosti s dosadašnjom politikom većine zapadnih zemalja.
- Opozicijska “Prijelazna Vlada”? Postoji Sirijska prijelazna vlada (Syrian Interim Government, SIG) koju podržava Turska i koja djeluje izvan Sirije, ali ona nema kontrolu nad Damaskom niti se bavi “promicanjem stabilnosti Sirije” na način na koji Kanada sugerira. Njen utjecaj je ograničen na određene dijelove sjeverne Sirije pod turskom kontrolom.
- Vlada Spasa (HTS)? S obzirom na to da je HTS također uklonjen s popisa, postoji mogućnost da se Kanada referira na “Sirijsku vladu spasa” (Syrian Salvation Government, SSG), administrativnu ruku HTS-a u Idlibu. Ako je to slučaj, to bi bio još radikalniji potez, implicirajući da se jedna bivša džihadistička skupina, putem svoje administrativne strukture, priznaje kao legitimna snaga za “promicanje stabilnosti” u Siriji. Ovo bi značilo priznanje HTS-a kao vitalnog aktera u budućnosti Sirije, što bi razbjesnilo mnoge koji HTS i dalje vide kao terorističku prijetnju.
- Aspirativni Termin? Moguće je da Kanada koristi termin “prijelazna vlada” kao aspirativni pojam, nadajući se da će u budućnosti takva vlada nastati i da ovim potezom signalizira svoju spremnost na suradnju s takvim entitetom. Međutim, ovakav termin u službenom priopćenju ostavlja previše prostora za interpretaciju i spekulaciju.
Nezavisno od tumačenja, ova formulacija kanadske vlade pokazuje duboku složenost i osjetljivost situacije u Siriji, te signalizira značajan, iako još nejasan, zaokret u kanadskoj vanjskoj politici.
Širi Geopolitički Implikacije i Regionalna Stabilnost
Kanadska odluka da se Kanada uklonila Siriju s popisa terorističkih zemalja i de-lista HTS nije samo bilateralni akt; ona ima potencijalno široke geopolitičke implikacije koje se protežu daleko izvan granica Kanade i Sirije.
Utjecaj na Režim Bašara al-Asada
Ako se kanadski potez protumači kao korak prema de facto priznanju Asadovog režima – posebno ako “prijelazna vlada” podrazumijeva trenutačnu vlast – to bi moglo ohrabriti druge zemlje da preispitaju svoju politiku izolacije Damaska. Nakon godina bojkota i sankcija, Asad je uspio preživjeti zahvaljujući podršci Rusije i Irana. Postepeno vraćanje u Arapsku ligu i sada, potencijalno, olakšavanje zapadne diplomatske izolacije, mogao bi mu dati novu legitimnost i potkopati napore da se režim pozove na odgovornost za ratne zločine. Ovaj potez bi Asadu mogao dati vjetar u leđa, jačajući njegovu poziciju i otežavajući put ka istinskoj demokratskoj tranziciji.
Precedent za Druge Terorističke Organizacije?
Uklanjanje HTS-a s popisa otvara opasan presedan. Može li se smatrati da “rebranding” i strateško distanciranje od Al-Kaide mogu dovesti do političke legitimacije? Druge džihadističke skupine mogle bi pokušati slične strategije, pokušavajući se “umjeriti” i uspostaviti lokalnu upravu kako bi izbjegle sankcije i izolaciju. To komplicira globalnu borbu protiv terorizma, brišući jasne linije između terorističkih entiteta i legitimnih političkih aktera. Ovaj potez riskira da se pošalje poruka da se, uz dovoljno vremena i “pragmatizma”, terorističke skupine mogu “oprati” i postati prihvatljive sugovornice.
Odnos sa Saveznicima i Regionalnim Akterima
Kao što je spomenuto, kanadski potez nije u potpunosti usklađen s politikom njezinih najbližih saveznika, SAD-a i UK-a, što bi moglo stvoriti napetosti. Kako će na ovu odluku reagirati druge ključne zemlje u regiji, poput Izraela, Turske, Irana i Saudijske Arabije? Izrael, koji Asadov režim i njegove iranske saveznike smatra trajnom prijetnjom, vjerojatno će biti vrlo kritičan. Turska, koja ima složene odnose s HTS-om, mogla bi je pozdraviti kao potvrdu svoje pragmatične politike. Iran i Rusija, ključni podržavatelji Asada, mogli bi ovu odluku tumačiti kao znak slabosti Zapada i početak popuštanja pritiska.
Humanitarna Perspektiva i Put ka Stabilnosti
Jedan od argumenata za ovakvu odluku je potencijalno olakšavanje humanitarne pomoći i otvaranje puta ka stabilnosti. Milijuni Sirijaca su raseljeni, a humanitarna kriza u zemlji je katastrofalna. Ako kanadska odluka doista olakšava dostavu pomoći ili potiče inkluzivniji politički proces, to bi mogao biti pozitivan ishod. Međutim, kritičari strahuju da bi ovakvi potezi mogli biti prerani, nagrađujući režim i skupine odgovorne za patnje, umjesto da ih prisile na istinske reforme i odgovornost.
U konačnici, kanadska odluka je dvosjekli mač. Iako može otvoriti nove diplomatske puteve i potencijalno pomoći u rješavanju humanitarne krize, ona također nosi rizik narušavanja globalnih normi protiv državnog terorizma i legitimizacije bivših terorističkih skupina, što bi dugoročno moglo imati nepredvidive i opasne posljedice za regionalnu i međunarodnu sigurnost.
Argumenti “Za” i “Protiv” Kanadske Odluke
Odluka Kanade da se Kanada uklonila Siriju s popisa terorističkih zemalja i de-lista Hayat Tahrir al-Sham izaziva snažne podjele. Razumijevanje argumenata s obje strane ključno je za sveobuhvatnu sliku o implikacijama ovog poteza.
Argumenti “ZA” (Pragmatizam i De-eskalacija)
- Pragmatizam i Realizam na Terenu: Zagovornici tvrde da je politika međunarodne izolacije Sirije i HTS-a dosegla svoje granice i da nije donijela željene rezultate. HTS, unatoč svojoj prošlosti, jedina je snaga koja trenutno održava stabilnost u Idlibu. Angažman s HTS-om mogao bi biti jedini realističan način za upravljanje krizom u regiji i sprečavanje još većeg kaosa.
- Humanitarni Pristup: Ukidanje sankcija i de-listanje HTS-a moglo bi olakšati isporuku humanitarne pomoći milijunima potrebitih u Siriji, posebno u Idlibu. Birokratske prepreke i pravni rizici povezani s radom u regijama pod kontrolom označenih skupina često otežavaju rad humanitarnim organizacijama.
- Poticanje “Umjerenosti”: Neki vjeruju da uklanjanje HTS-a s popisa daje poticaj skupini da nastavi s “umjerenijom” politikom i da se dalje distancira od džihadističkih ideologija. To bi moglo stvoriti prepreke za povratak radikalnijih elemenata poput Al-Kaide ili ISIS-a.
- Otvaranje Diplomatskih Kanala: Kanadska odluka mogla bi otvoriti nove diplomatske kanale i stvoriti prilike za političko rješenje sirijskog sukoba, gdje su tradicionalni pristupi bili neuspješni. To je korak prema rekalibraciji odnosa s Damaskom i mogućem pronalaženju izlaza iz pat pozicije.
- Smanjenje Rusko-Iranskog Utjecaja: Neki analitičari sugeriraju da bi angažman sa Sirijom, čak i s Asadovim režimom, mogao dugoročno smanjiti isključivu ovisnost Damaska o Rusiji i Iranu, otvarajući vrata za diversifikaciju vanjskopolitičkih partnera.
Argumenti “PROTIV” (Moralni Kompromis i Sigurnosni Rizici)
- Legitimizacija Zločinačkog Režima: Kritičari oštro osuđuju uklanjanje Sirije s popisa, tvrdeći da to legitimizira režim Bašara al-Asada, koji je odgovoran za masovna kršenja ljudskih prava, ratne zločine i korištenje kemijskog oružja protiv vlastitog naroda. Ovaj potez potkopava načela međunarodne pravde i odgovornosti.
- Nagrada Teroristima: Uklanjanje HTS-a s popisa smatra se nagradom za skupinu koja je proizašla iz Al-Kaide i koja je odgovorna za brojne terorističke napade i zlodjela. Unatoč retoričkoj “reorganizaciji”, mnogi sumnjaju u istinsku promjenu ideologije i smatraju da je to samo taktički potez.
- Opasan Presedan: Ova odluka stvara opasan presedan za druge terorističke skupine koje bi mogle pokušati slične strategije “rebrandinga” kako bi izbjegle sankcije i međunarodnu osudu. To komplicira borbu protiv terorizma i potkopava kredibilitet međunarodne zajednice.
- Narušavanje Jedinstva Saveznika: Kanadska odluka, posebno u kontekstu različitih stavova SAD-a i UK-a, može narušiti jedinstvo zapadnih saveznika u borbi protiv terorizma i u pristupu sirijskoj krizi. To može poslati zbunjujuću poruku globalnim partnerima.
- Rizik za Regionalnu Sigurnost: Legitimizacija HTS-a mogla bi destabilizirati regiju. Izrael, na primjer, vidi Asadov režim i njegove iranske saveznike kao trajnu prijetnju, a uklanjanje Sirije s popisa moglo bi ga natjerati na jači angažman. Povećan utjecaj HTS-a u Idlibu također može dovesti do novih sukoba s Asadovim snagama.
- Zanemarivanje Žrtava: Mnoge žrtve Asadovog režima i HTS-a vide ovu odluku kao izdaju i zanemarivanje njihove patnje i poziva na pravdu.
Kanadska vlada, suočena s ovim proturječnim argumentima, očito je odabrala put pragmatizma i diplomatske rekalibracije, ali po cijenu značajnih moralnih i geopolitičkih rizika.
Zaključak: Kraj Jedne Ere, Početak Neizvjesne Budućnosti
Odluka Kanade da se Kanada uklonila Siriju s popisa terorističkih zemalja i da istovremeno de-lista Hayat Tahrir al-Sham predstavlja više od pukog administrativnog akta. Ona simbolizira potencijalni kraj jedne ere stroge međunarodne izolacije Sirije i njezinih aktera, otvarajući vrata neizvjesnoj, ali vjerojatno turbulentnoj budućnosti. Za blog ‘Kriminal.info’, ovaj potez je jasan signal da se linije između “država sponzora terorizma” i “umjerenih pobunjenika” zamagljuju, što postavlja duboka pitanja o moralnosti, pragmatizmu i učinkovitosti globalne borbe protiv terorizma.
Kanadsko objašnjenje, pozivajući se na “prijelaznu vladu Sirije” i usklađenost sa saveznicima, ostavlja mnogo prostora za interpretaciju i spekulaciju. Bilo da se radi o pokušaju otvaranja novih diplomatskih kanala, olakšavanja humanitarne pomoći ili jednostavno o priznavanju novih realnosti na terenu, potez je rizičan. Može se protumačiti kao signal Asadovom režimu da se izolacija ublažava, a to bi mu moglo pružiti novu legitimnost bez da je prethodno ispunio zahtjeve za odgovornost za ratne zločine. Isto tako, de-listanje HTS-a, organizacije s dubokim džihadističkim korijenima, postavlja pitanje o principima i dugoročnim posljedicama legitimiranja ovakvih skupina.
Budućnost Sirije ostaje izuzetno neizvjesna. Hoće li kanadska odluka potaknuti druge zapadne zemlje da slijede njezin primjer, stvarajući domino efekt normalizacije odnosa s Damaskom i angažmana s HTS-om? Ili će, naprotiv, izazvati veće podjele među saveznicima i osnažiti kritičare koji tvrde da je ovakav potez preuranjen i moralno upitan? Regionalni akteri će pažljivo pratiti razvoj događaja, prilagođavajući svoje strategije u složenom labirintu sirijske geopolitike. U svakom slučaju, kanadska je odluka bacila novo svjetlo na borbu između pragmatizma i principa, ostavljajući otvorenim pitanje hoće li ova nova strategija dovesti do stvarne stabilnosti ili samo do novih oblika kriminala u međunarodnim odnosima.
Česta Pitanja (FAQ) o Kanadskoj Odluci
1. Što znači uklanjanje Sirije s popisa država sponzora terorizma?
Uklanjanje Sirije s ovog popisa znači da Kanada više ne smatra sirijsku državu aktivnim podupirateljem međunarodnih terorističkih aktivnosti. Ovaj potez potencijalno otvara put za diplomatski angažman, ublažavanje određenih sankcija i lakši protok humanitarne pomoći. Međutim, ne znači automatsko ukidanje svih sankcija niti punu normalizaciju odnosa.
2. Tko je Hayat Tahrir al-Sham (HTS) i zašto je uklonjen s popisa terorističkih organizacija?
Hayat Tahrir al-Sham (HTS) je dominantna pobunjenička skupina u sirijskoj pokrajini Idlib, koja je proizašla iz bivšeg ogranka Al-Kaide, Jabhat al-Nusre. Uklonjena je s popisa jer kanadska vlada smatra da je HTS uložio napore u “promicanje stabilnosti” i “borbu protiv terorizma”, iako su mnogi kritični prema ovoj ocjeni zbog prošlosti skupine i njene ideologije. HTS je posljednjih godina pokušavao sebe rebrendirati kao lokalnu, upravnu snagu.
3. Koja je motivacija Kanade za ove odluke?
Kanada je navela da su odluke “u skladu s nedavnim potezima naših saveznika, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države”, te da su potaknute “nastojanjima koje je sirijska prijelazna vlada uložila u promicanje stabilnosti Sirije”. Motivacija vjerojatno uključuje pragmatični pokušaj da se olakša humanitarna pomoć, potakne politički proces i prepozna promjenjiva realnost na terenu, unatoč kontroverzi oko tumačenja “prijelazne vlade” i “usklađenosti sa saveznicima”.
4. Jesu li drugi saveznici Kanade, poput SAD-a i UK-a, poduzeli slične korake?
Ne, ne u potpunosti. Sjedinjene Američke Države i dalje drže Siriju na svom popisu država sponzora terorizma, a i SAD i UK i dalje klasificiraju HTS kao terorističku organizaciju. Kanadska izjava o “usklađenosti” može se tumačiti kao želja za legitimizacijom vlastite odluke ili kao pokušaj poticanja saveznika na slično preispitivanje politike, a ne kao direktna usklađenost s već poduzetim koracima.
5. Kako će ova odluka utjecati na budućnost Sirije i regionalnu stabilnost?
Odluka ima potencijal za značajan utjecaj. Mogla bi oslabiti međunarodnu izolaciju Asadovog režima i ohrabriti druge zemlje na normalizaciju odnosa. Uklanjanje HTS-a s popisa moglo bi mu dati novu razinu legitimnosti, što bi moglo pomoći u stabilizaciji Idliba ili, pak, stvoriti opasan presedan za druge džihadističke skupine. Šire regionalne implikacije uključuju reakcije Izraela, Turske, Irana i Saudijske Arabije, a sve to može dodatno redefinirati složenu geopolitičku dinamiku na Bliskom istoku.
Leave a Comment