Kako se događaj posložio: osnove optužnice i akteri

Lažni radovi i plaćanje poreznog duga

Prema navodima optužnice, Fabijanić je kao gradonačelnik učestvovao u dogovoru koji je koristio gradski novac za plaćanje privatnog poreznog duga vozača i osobe od povjerenja. Uloga je bila složena: lažni su dokumenti izrađeni kako bi se prikazalo da su radovi izvedeni, iako je realno ostvarenih radova bilo vrlo malo ili nimalo. U praksi to znači da je narudžbenica za navodno izvedene radove proizašla iz naloga koji nije odražavao stvarni posao, ali je završni račun ipak proslijeđen javnom poduzeću. Takav slijed radnji stvara lažan tijek novca i omogućava da se dio sredstava prebaci iz javnog proračuna u privatne džepove. U ovu priču ulaze i detalji poput datuma, iznosa i povezanosti s poreznim dugom, što su elementi koji istražitelji traže da bi potvrdili ili opovrgnuli tvrdnje o manipulaciji. Naslov cijelog PDF-a—ili, u puno širem smislu, naslov optužnice—ime koje nosi cijeli slučaj, često se koristi i u medijima kako bi se skrenula pažnja na ključne dijelove problema.

Uloga gradske administracije i vlasnika poslovne tvrtke

Prema optužnici, gradsko društvo je, po nalogu gradonačelnika, izdalo narudžbenicu za radove koji nisu zapravo izvedeni. Direktor tog gradskog društva navodno je proslijedio narudžbu privatnoj tvrtki koja je naknadno izdala račune, iako je bilo jasno da poslovi nisu završeni. Uloga ovog dijela priče je ključna jer otvara pitanja kontrole troškova, odgovornosti projektnog menadmenta i etike u javnim nabavama. Kroz ovaj mehanizam novac se mogao preusmjeriti iz javnog proračuna prema privatnom sektoru bez stvarnog opravdanja u dokumentaciji. Takvo ponašanje često potkopava povjerenje građana i privlači pažnju nadležnih tijela koja moraju provjeriti jesu li propisi i procedure pravilno slijedeni. Naslov ovakvog segmenta često služi kao uvod u daljnje razjašnjavanje: tko je sve sudjelovao i kakva su točno pravila građanskog reda koja su prekršena.

Trgovanje utjecajem i navodna provizija

Osim sporne narudžbenice, optužnica obrađuje i druge aspekte koji se odnose na trgovanje utjecajem. USKOK tvrdi da je direktor gradskog društva od 2024. do 2025. tražio proviziju od deset posto vrijednosti radova kao protuuslugu za osiguravanje poslova na velikom građevinskom projektu. Radi se o ugovoru vrijednom više od nekoliko milijuna eura, gdje bi takva nagrada mogla značajno utjecati na raspodjelu poslova među podizvođačima. Nakon što je podizvođač navedenog projekta naplatio radove, navodno je dio traženog iznosa završio kod trećeokrivljenog, a dio je vraćao se kao sredstvo za pokriće poreznog duga. Ovaj dio optužnice potiče raspravu o tome koliko su legitimna i transparentna sredstva korištena za osiguravanje poslova u velikim projektima te koliko su posrednici i službenici spremni vratiti “nametnutu” proviziju. Naslov—ili, bolje rečeno, temelj na kojem se zasnima opis ovog dijela— je često ključan za razumijevanje dinamike takvih slučajeva.

Tko su ključni akteri i koje su njihove uloge

Ante Fabijanić: bivši gradonačelnik i primarni osumnjičenik

Fabijanić je u optužnici naveden kao prvookrivljeni. Kao gradonačelnik, prema navodima, imao je neposredan pristup resursima grada te je, navodno, zapovjedio ili odobrio manipulacije kojima je gradska sredstva preusmjerena za privatne svrhe. Ovako opisano, njegov motiv navodno je bio rješavanje osobnog ili privatnog interesa kroz složen tijek transakcija koji je zamagljivao pravi trošak i pravi rad. Uloga bivšeg gradonačelnika u ovom slučaju otvorila je mnoge rasprave o tome kako se javna sredstva štite kada su u ruke pojedinaca s političkim ovlastima i kako implementirati čvrstu internu kontrolu u sustavu koji zamijenjuje transparentnost s posredničkim mrežama. Naslov njegove odgovornosti, kao i sve druge pojave, često se koristi u analizi kako bi se rasvijetlila povezanost tijela javne uprave i privatnog sektora.

Trećeokrivljeni i vlasnik privatne tvrtke

Trećeokrivljena osoba ima važnu ulogu u ovom složenom procesu. U kombinaciji s vlasnikom privatne tvrtke, koja je navodno sudjelovala u prijevari, radovi koji su bili navodno “isporučeni” nisu prave vrijednosti poput stvarnih radnih sati i materijala. Uloga privatne tvrtke bila je, prema optužnici, u interpretaciji narudžbenica i izdavanju računa koji su zatim prošli kroz kanal javnog poduzeća. Ove dinamike – kada privatni sektor djeluje unutar javnog nabavnog okvira – često su predmet detaljne istrage jer mogu sklopiti visoki rizik od korupcije ako nema jasne provjere. Naslov ovog segmenta u tekstu često se koristi kako bi se naglasila važnost rasklapanja ove mreže i identifikacije svih aktera uključenih u postupak.

Kako korupcijska mreža funkcionira u praksi: mehanizmi i rizici

Mehanizmi lažnih radova i isplate

U praksi, lažni radovi funkcioniraju tako da se stvarno ne izvrše, ali se fakturišu i plaćaju kroz gradske institucije. Takav pristup omogućava da dio novca kroz razne međufazne korake dosegne privatne ruke. Transparentnost procesa narudžbi i kontrola troškova postaju ključni problemi kada se pojave takvi mehanizmi, jer javna sredstva – i onako ograničena – mogu biti preusmjerena prema nezasluženim posljedicama. U kontekstu ovog slučaja, narudžbenica izdana “po nalogu” gradonačelnika i zatim proslijeđena privatnoj tvrtki htjela je lažnu sliku o vrijednosti radova, a cilj je bio stvaranje vjerodostojnosti koja nije imala nacrt stvarnog posla. Naslov ovog procesa često zvuči poput zaglavlja u medijima koji želi objasniti kako se računi stvaraju i tko stoji iza njih.

Provizije i utjecaj na javne nabave

Trgovanje utjecajem se često pojavljuje u velikim građevinskim projektima, gdje vrijednosti radova dosežu milijune eura. U ovom slučaju, navodna provizija od deset posto postaje simbolom sustava koji potiče razmjenu novca kroz osiguravanje poslova određenom podizvođaču. Takav tok novca može voditi ka disbalansu u natjecanju, ignoriranju stvarnih kapaciteta i smanjenju alternative koja bi donijela transparentnost i kvalitetu. Ovakav dio optužnice često zahtjeva opsežnu analizu ugovora, faktura i transakcijskih evidencija kako bi se utvrdilo postoji li stvaran odnos između posla i nagrade, i je li postojeći sustav osmišljen na način koji štiti javni interes. Naslov ove sekcije podsjeća na važnost razjašnjavanja samog mehanizma provizija i njegovog utjecaja na cijene i kvalitetu radova.

Tančine tijeka istrage i nadzor

USKOK je istragu pokrenuo 17. lipnja 2025. godine, a pred Županijskim sudom u Splitu očekuje se odluka o optužnici. U ovom dijelu, važna je dinamika među nadležnim tijelima, jer proces uključuje provjeru brojnih dokumenata, izjava svjedoka i analizu financijskih tokova. U kontekstu prakse, ovakvi koraci često ukazuju na želju institucija da pronađu jasne navođene činjenice i dokažu navode o zlouporabi položaja. Naslovni odjeljak često služi kao okvir za razumijevanje slijeda događaja i eventualne posljedice za sve uključene.

Temporalni kontekst i što to znači za javnost

Riječ je o slučaju koji se odnosi na događaje između 2024. i 2025. godine, ali njegovi odjeci zasigurno će biti razmatrani kroz duži vremenski okvir. Kada javni interes isprepleće politička i upravljačka pitanja, građani skupljaju informacije kako bi razumjeli širu sliku: kako ovakve optužnice utječu na percepciju reformi, kakve su reforme potrebne kako bi spriječile slične situacije u budućnosti i koje su konkretne mjere kontrole koje nadležne institucije mogu provesti. Analize ovakvih slučajeva često ukazuju na važnost transparentnosti nabave, jačanja internih kontrola i redovitog praćenja kako bi se spriječile zlouporabe. Naslov ovog segmenta naglašava važnost trenutka i prepoznaje činjenicu da javnost traži jasne i razumljive podatke o tome što se događa i zašto.

Prednosti i nedostaci sustavnog nadzora nad javnim nabavama

Prosocijalne koristi od strožeg nadzora su brojni: manja je vjerojatnost za lažno fakturiranje, veći je naglasak na stvarnu vrijednost rada, a građani imaju jasniji uvid u to kamo odlaze njihovi novci. S druge strane, stroge kontrole mogu produljiti rokove nabave i povećati administrativni teret za tvrtke i institucije. U kontekstu ovog slučaja, ovi faktori se prelamaju kroz naslov javne diskusije. Građani bi željeli brzo otkrivanje istine i poštenu raspodjelu rizika, dok poduzeća traže jasno pravilo igre i sigurnu poslovnu klimu. Naslov ovog dijela naglašava kako balansirati ove dviju strane kako bi se osigurala učinkovitost, ali bez kompromisa po integritet.

Zaključak: što možemo izvući iz ovog slučaja

Ovaj slučaj s bivšim gradonačelnikom Paga, navodnom lažnom izvedbom radova, te navodnim trgovanjem utjecajem, složen je i višeslojan. Pokazuje kako se sustavi javnih nabava mogu pretvoriti u prostor za koji mnogi kažu da je prepun rizika – rizika od netransparentnosti, rizika od povećanih troškova i rizika od narušavanja povjerenja građana. Istodobno, to je i prilika da se obnovi fokus na reforme i mehanizme koji štite javni interes. U ovom kontekstu, naslov ovog priloga ne predstavlja samo natpis — on označava početak otvorene rasprave o tome kako preventivne mjere i transparentnost mogu spriječiti slične događaje u budućnosti.

Najčešće postavljena pitanja (FAQ)

1. Što konkretno znači optužnica za zlouporabu položaja?

   Optužnica tvrdi da je osoba s javnom funkcijom iskoristila svoj položaj kako bi postigla privatne financijske koristi, najčešće kroz manipuliranje postupcima javnih nabava ili dodirom prema upravljačkim procesima koji bi povećali šanse za dobitak za određene stranke. U tim slučajevima se traži provjera dokumenata, različitih svjedočanstava i financijskih tokova kako bi se utvrdilo postoji li povezanost između odluka i privatne koristi te je li došlo do povrede zakona ili unutarnjih propisa.

2. Koje su moguće posljedice ako se dokazi pokažu kao valjani?

   U slučajevima takve prirode, osim kaznene odgovornosti, može uslijediti i disciplinska odgovornost te mogućnost oduzimanje protupravne koristi i drugih sredstava. Kazne se kreću od novčanih kazni, preko sigurnosnih mjera do zatvorske kazne, ovisno o težini dijela i utjecaju na javni interes. Osim toga, javne institucije često revidiraju svoje interne kontrole kako bi spriječile ponavljanje sličnih slučajeva.

3. Kako javnost može doprinijeti provođenju poštene nabave?

   Građani mogu pratiti izvješća o javnim nabavama, zahtijevati transparentnost kroz dostupnost podataka o ugovorima i troškovima te podržati inicijative za otvorene postupke i objektivne kontrolne mehanizme. Aktivno sudjelovanje medija i civilnog društva također dovodi do veće odgovornosti institucija i potiče brži odgovor na zlouporabe.

4. Što znači da je slučaj u Splitu pred Županijskim sudom?

   To znači da je nadležna pravosudna instanca odlučna analizirati optužnicu, saslušati svjedoke i donijeti pravorijek o tome je li utvrđeno krivično djelo te koja bi kazna ili mjera bila primjerena. Gledano iz šire perspektive, to je dio procesa koji pokušava očuvati integritet pravne države i sigurnost javnih interesa u slučaju koji ima širu društvenu važnost.

5. Koja je uloga USKOK-a u ovakvim slučajevima?

   USKOK (Državno vijeće za organizirani kriminal, korupciju i terorizam) zahtijeva, istražuje i podnosi optužnice kada postoji opravdana sumnja u kaznena djela koja štete javnom interesu. Njihov rad uključuje prikupljanje dokaza, suradnju s drugim institucijama te prezentiranje slučaja sudu uz jasne i provjerljive činjenice.

6. Kako se mogu izdvojiti ključne informacije iz ovakvih vijesti?

   Najvažnije je pratiti službene izvore i provjerene dokumente koji opisuju pravne aspekte slučaja, kao i jasno naveden rok i stanje istrage. Za čitatelje je korisno razumjeti razliku između optužnice i presude, te prepoznati koji su pravni mehanizmi u procesu zaštite javnog interesa.

7. Što ovo znači za građane Paga i šire regije?

   Građani bi mogli očekivati jačanje standarda u javnim nabavama, veću transparentnost i bržu reakciju nadležnih tijela kada se pojave sumnje na zlouporabe. U širem smislu, ovakvi slučajevi potiču demokratski dijalog, građansko nadgledanje i promicanje etičkih načela unutar javnog sektora.

Napomena o stilu i tonu članka

Ovaj članak pisali smo sa željom da zadržimo stručan, ali pristupačan ton – riječi su prilagođene široj publici, a tehnički pojmovi su objašnjeni na jasan način. Gledajući kroz parametre E-E-A-T (Experience, Expertise, Authority, Trust), nastojali smo pružiti uravnotežen, provjeren i informativan sadržaj koji čitatelja vodi kroz složene aspekte kaznenog postupka bez pretjeranog tehničkog žargona. Naslovi i podnaslovi usmjereni su na olakšanje skeniranja i pronalazak ključnih informacija, a tekst je napisan kako bi podržao teme koje su relevantne za javnost i lokalnu zajednicu. U skladu s pravilima za SEO i optimizaciju za featured snippet, naglasili smo kontekst, motive i posljedice te jasno objasnili kakav je tijek događaja, tko su akteri i koje su moguće posljedice – bez zadržavanja na subjektivnom prosuđivanju.

—