Analitičari naglašavaju da su projekcije usklađene s državnim okvirima, ali i s posljedicama koje nosi rast javne potrošnje i investicija. U dinamici, javna potrošnja i investicije ostaju glavni pokretači rasta. Istovremeno, domaća potrošnja predviđena je da blago uspori u odnosu na prošlu godinu, dok će izvoz uz pretpostavku određenog oporavka moći pridonijeti ukupnom rastu, ali bez velikih skokova. Ovaj okvir ukrašavaju i rizici poput promjena na međunarodnim tržištima, promjene cijena energenata te utjecaj pandemijskih ili geopolitičkih faktora.
Rast BDP-a 2025. godine
Prema HUB Izgledu, okvir rasta BDP-a za 2025. godinu kreće se oko tri posto, s mogućom varijacijom između tri i 3,2 posto. Glavni populacijski pogon bit će državna potrošnja i privatne investicije, koje su u proteklim kvartalima dobile snažan zamah. U ovom kontekstu, napomena ekonomista je da rast potrošnje nije potpuno neizbježno glatko: moguća su kratkotrajna usporavanja na pojedinim segmentima, ali sveukupno gledano očekuje se stabilan tempo koja ostavlja prostor za nastavak više ili manje predvidivog rasta. Inflacija, kojom se moraju baviti građani i poslodavci, na kraju 2025. mogla bi ostati u višemsegmentnom području, no s tendencijom slabljenja.
Rast BDP-a 2026. godine
U 2026. se kreću predviđanja da će rast iznositi otprilike 2,9–3,1 posto. Investicije ostaju važan zamah, ali njihov doprinos može se uskladiti s višim troškovima izvođenih projekata i većim troškovima zaduživanja. Privatna potrošnja očekuje se točno umjereno rasti, uz naglasak na stabilnost zaposlenosti i plaća. Izvoz se očekuje na razini od oko dva i nešto posto realnog rasta, što znači da ćemo u većoj mjeri osloniti se na domaću potrošnju i investicijske impulse kako bismo održali ritam rasta. Inflacija bi se trebala nastaviti spuštati s naglaska na stabilnost cijena i smanjenje neizvjesnosti na tržištima energenata.
Rast BDP-a 2027. godine
Predviđanja za 2027. godinu gotovo uvijek nose nešto više neizvjesnosti, ali prema glavnim ekonomistima, rast bi mogao biti oko 2,7 posto. U ovoj godini očekuje se manji doprinos državne potrošnje i investicija, ali isto vrijeme nastavak rasta osobne potrošnje i nepotopljeni rast izvoza omogućuju da ukupna dinamika ostane pozitivna. Ne kaže se da će sve ići bez otpora: umrlica rasta uvjetovana je daljnjom transparentnošću fiskalne politike i sposobnošću gospodarstva da prilagodi potrošnje i investicijske cikluse brojnim vanjskim šokovima.
Glavni pokretači rasta: investicije i potrošnja
Godišnji planovi i projekti u infrastrukturi nastavljaju pružati poticaj rastu, a investicije se procjenjuju na oko 4,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo znači da kapitalne potrošnje i ulaganja u nove tehnologije, energetsku učinkovitost i digitalizaciju ostaju ključni prijevoznici rasta. Istovremeno, potrošnja domaćinstava predviđa se da zadrži razumno visoku razinu, potaknuta očekivanim porastom plaća i stabilnom zaposlenošću. U tom području, rentabilnost kreditnih rješenja i povjerenje potrošača igraju značajnu ulogu.
Izvoz nosi određene izazove. Realni rast izvoza, iako prisutan, trebat će se oslanjati na usluge i robu s konkurentnom cijenom na europskom tržištu. Pad izvoza usluga u nekim kvartalima prošle godine spustio je ukupne izgledi, ali i to se očekuje da se preokrene kroz prilagodbe u ponudi i šire usklađivanje s potrebama inozemnih kupaca. Ovakav profil izvoza je značajan jer govori o strukturi hrvatskog gospodarstva koja i dalje ovisi o vanjskim tržištima, ali uz snažan domaći zamah mogao bi stabilizirati platežne sposobnosti i investicijski kapacitet.
Javni sektor i fiskalna politika: koliko je rizik stvaran?
Fiskalna politika, koja slijedi putanju koju je zacrtala Vlada, predviđa deficit opće države na oko 2,9 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini. No, tri od četiri ekonomista predviđaju deficit i u 2026. godini u visini od oko tri posto, što postavlja rub Maastrichtske pravila na tanku led. U praksi to znači da javni sektor mora pažljivo balansirati između nužnih investicija i očuvanja fiskalne discipline. Stručnjaci upozoravaju da iako je prosjek projekcija za deficit na razini tri posto, trendovi ukazuju na mogućnost daljnjeg povećanja nestabilnosti ukoliko fiskalni prostor bude preuski.
U kontekstu europskog okvira, postoji i diskusija o mogućem “tvrdom prizemljenju” krajem ove ili početkom sljedeće godine, kada bi se sredstva iz Mehanizma oporavka i otpornosti (EU RRP) potrošila. Bankari ističu da trenutne projekcije za 2027. godinu ukazuju na to da takav scenarij nije prioritetni rizik i da postoji mogućnost mekšeg prilagođavanja s manjim udjelom naglog pada potražnje. Istina je da fiskalni prostor i reforme ostaju ključni za dugoročnu stabilnost; bez njih bi se rizici poput povećanog zaduživanja i rasta kamatnih stopa mogli brže eskalirati.
Rizici i scenariji: što bi se moglo promijeniti?
Najveći rizici za hrvatsko gospodarstvo ostaju kombinacija vanjskih šokova i unutarnjih pogrešaka u politici. Povećanje cijena energije i sirovina, promjena u cijeni kreditiranja i u uvjetima na tržištu rada imaju potencijal promijeniti dinamiku rasta. Ako dođe do snažnijeg usporavanja izvoza, osobito u segmentu usluga turističkog sektora i industrijskih proizvoda, potrošački impulse bi mogli osjetiti usporenje još prije nego što očekujemo. S druge strane, ako investicije pojačaju zamah, potražnja za radnom snagom i plaće bi se mogle ubrzati, pružajući poticaj potrošnji i širenju potražnje na kraju lanaca vrijednosti.
U tom kontekstu, važna tema ostaje i otpornost gospodarstva na vanjske šokove. Snažnija diverzifikacija izvoza, poboljšanje konkurentnosti i jačanje kapaciteta za inovacije predstavljaju ključne alate za ublažavanje rizika. Uspješna provedba reformi, unaprjeđenje učinkovitosti javne potrošnje i fokus na istraživanje i razvoj mogu doprinijeti održivom rastu i smanjenju osjetljivosti na promjene na globalnim tržištima.
Što to znači za građane i poslovne subjekte?
Za građane, predviđanja nose kombinaciju sigurnosti i izazova. Trebali bismo očekivati pristup stabilnijim platama uz uvjet da zaposlenost ostane na zavidnoj razini. Posebno se očekuje da porast plaća bude dovoljan da kompenzira rast životnih troškova, ali s naglaskom na prilagodbu troškova života i energetske učinkovitosti. U isto vrijeme, kreditiranje će ostati dostupno, ali uz pažljivo upravljanje kamatnim stopama koje bi mogle varirati kako bi se prilagodile inflaciji i rizicima na financijskim tržištima.
Za poslovne subjekte, investicije i operativna optimizacija postaju važniji razlog za planiranje. Oni koji planiraju ulaganja u digitalizaciju, energetsku učinkovitost i modernizaciju proizvodnih sustava imaju veće šanse za oporavak i rast. S druge strane, tvrtke izložene većoj recepciji ili onima koje su visoko zadužene moraju pažljivije razmatrati scenarije kamatnih stopa i učinke na troškove zaduživanja. Ulaganje u ljude kroz obuke i razvoj vještina može biti ključan razlikovni faktor na tržištu rada.
U kontekstu domaćih i inozemnih tržišta, važno je pratiti kako europska ekonomija, posebno Njemačka, reagira na promjene monetarne politike i fiskalne kočnice. Ojačavanje međunarodnih odnosa, prilagodba export-import dinamike i povećanje rezonantnosti domaćih proizvoda na inozemnim tržištima mogu biti odlučujući za rast izvoza i opći tečaj gospodarstva.
FAQ — najčešća pitanja korisnika
- Koliko će BDP rasti u 2025.–2027. godini?
Očekivanja ekonomista kreću se od oko 3,0–3,2% u 2025. godini, kroz nešto manje ubrzanje u 2026. (oko 2,9–3,1%), do približno 2,7% u 2027. godini. Riječ je o okvirnim brojkama koje ovise o fiskalnim politikama, investicijsko- potrošačkim impulsima i vanjskim šokovima. - Što će najviše utjecati na inflaciju narednih godina?
Ključni faktori su cijene energije, cijene sirovina, valutna kretanja i dinamika plaća. Očekuje se spori oporavak inflacije, uz postupan pad na «višem” nivou u odnosu na 2024. i 2025. godine, uz mogućnost blagog uskogršenja ako dođe do jačeg rasta potrošnje ili promjena u deviznom tržištu. - Kakav je rizik od “tvrde litice” ili hard landing?
Stručnjaci iz bankarskog sektora vjeruju da trenutni scenarij pokazuje smirivanje rizika, ali ne isključuju mogućnost kratkoročnih potresa ako dođe do šokova iz inozemstva ili naglog povećanja kamata. Treba biti spreman na prilagodbe fiskalne politike ako dođe do značajnijeg pogoršanja vanjskih uvjeta. - Kako će to utjecati na zaposlenost?
Očekuje se da nezaposlenost ostane na nižim razinama uz pad u 2027. godini na oko 4,7%, uz stabilan tempo otvaranja radnih mjesta u sektorima s investicijskim zamahom. - Koje sektore treba izbjegavati ili pozicionirati kao prioritet?
Prioritet bi trebali imati projekti koji jačaju energetsku učinkovitost, digitalizaciju, inovacije i infrastrukturu. Sektorski naglasak na uslugama s visokom dodanom vrijednosti i trgovini s inozemstvom može pružiti otpornost u slučaju volatilnosti tržišta. - Što građani mogu učiniti da se bolje pripreme?
Preporuka je fokus na štednju, planiranje obiteljskih proračuna, ulaganje u vještine i trajnu obuku te oprez pri potrošnji na neosnovane kredite. Ulaganje u energetski učinkovitije kućanske uređaje i kućno gospodarstvo može smanjiti troškove života. - Koji su glavni rizici za hrvatsko gospodarstvo?
Najveći rizici uključuju volatilnost međunarodnoga gospodarstva, promjene cijena energije, tečajne fluktuacije i neizvjesnost u privatnim i javnim financijama. Ovi faktori mogu utjecati na kamatne stope, kreditiranje i investicijski zamah. - Imamo li dovoljno fiskalnog prostora za nove investicije?
Prostor ovisi o fiscalnoj disciplini i provedbi reformi. Ako vlada uspije kombinirati bitne investicije s održivom potrošnjom, fiskalni rizici mogu biti podnošljivi, ali bez jasnih strateških politika pritisci mogu rasti.
Zaključak
Prognoze glavnih ekonomista iz četiri najveće hrvatske banke pružaju koherentnu sliku: hrvatsko gospodarstvo ostaje na putu rasta, ali s jasnim granicama i izazovima. Investicije i rast privatne potrošnje nastavljaju biti nositelji zamaha, dok izvoz i vanjski faktor ostaju kritični za dugoročni uspjeh. Fiskalne politike i fiskalna pravila ostaju ključni, a njihovo precizno vođenje može značajno smanjiti rizike te stabilizirati gospodarstvo i život građana. U uvjetima volatilnosti i neizvjesnosti, važno je zadržati fleksibilnost, prilagoditi strategije i nastaviti ulagati u projekte koji stvaraju dugoročne koristi za hrvatsko gospodarstvo, radnike i poduzetnike.
Napomena: tekst je prilagođen publici Kriminal.info s naglaskom na razumijevanje ekonomskih trendova i njihovih posljedica na svakodnevni život građana i poslovnih subjekata. Informacije su temeljene na najnovijem izdanju HUB Izgleda i relevatnim prezentacijama ekonomskih stručnjaka. Za detaljne brojke i aktualizacije pratite službene objave banaka i Vlade.
Leave a Comment