Kako preraspodjela od 235,7 milijuna eura poboljšava oružane snage…

Uvod

Kada država reallocate sredstva među proračunskim stavkama, često se otvaraju pitanja o prioritizaciji obrane naspram drugih potreba. U 2025. godini Vlada je donijela odluku koja premješta 235,7 milijuna eura u obrambene svrhe – prvenstveno nabavu naprednih haubica i glavnog borbenog tenka, uz dodatne pogodnosti za vojnu logistiku i simulatore. Ova preraspodjela dio je šireg konteksta sigurnosne politike i solidarnosti unutar NATO-a, a istovremeno postavlja izazovna pitanja o učenjima iz potresa, obnovi infrastrukture i transliranju javnih sredstava u projekte od nacionalnog značaja. Ovaj članak analizira pozadinu odluke, tehničke detalje, ekonomske posljedice i moguće dugoročne učinke na sigurnost i gospodarstvo Hrvatske.

Vlada je danas donijela Odluku o preraspodjeli sredstava u Državnom proračunu za 2025. godinu, kojom se osigurava 235,7 milijuna eura za nabavu haubica i tenkova. Prema izjavama ministra financija Marka Primorca, ukupna preraspodjela iznosi nešto manje od 250 milijuna eura. Ovo je važan signal da Hrvatska nastavlja ulagati u standarde obrambene sposobnosti unutar okvirâ europskih i transatlantskih standarda, uz istodobno očuvanje fiskalne discipline.

Najveći dio sredstava ide Ministarstvu obrane, koje će platiti predujam za nabavu sustava CAESAR MK2 na kotačima, zajedno s pratećim sredstvima i sustavima, te za nabavu glavnog borbenog tenka Leopard 2A8, uz simulator i logističku potporu s produženim jamstvom. U isto vrijeme, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preraspodjeljuje nešto manje od 14 milijuna eura kako bi se doprinijelo NATO-ovu Popisu prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu (PURL).

Ključni element preraspodjele je nabava samohodnih haubica CAESAR MK2 na kotačima. CAESAR je poznat po visokoj mobilnosti i preciznom gađanju, s прецизним sustavom vođenja vatre i mogućnošću brzog povrata u borbenu liniju. Pored haubica, odabrano je i nabavljanje Leopard 2A8, najnaprednijeg verzije njemačkog borbenog tenka, koja donosi značajna poboljšanja u zaštiti posade, vatrenoj moći i digitalnoj povezanosti na bojišnici. Uz njih, Hrvatska dobiva i simulator za obuku te logističku potporu s produženim jamstvom, što produljuje ugovorene rokove operativnosti i smanjuje troškove održavanja kroz dulje razdoblje.

Ove nabave imaju dublji veliku važnost s obzirom na sigurnosnu dinamiku u Europi i potrebu za sigurnosnim jamstvima unutar Saveza. CAESAR MK2 pruža fleksibilnost na bojištu s visokom točnošću gađanja, dok Leopard 2A8 donosi sofisticiranu povišenu otpornost na sofisticirane prijetnje i bolju interoperabilnost s partnerima u okviru NATO-a.

Ukupna preraspodjela, iako financijski značajna za obranu, ne šalje poruku o zanemarivanju drugih sektora. Usporedo s ovim izdvajanjima, Vla­da nastavlja s izvršenjem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), gdje je premjesto zabilježeno da je danas uplaćeno nešto manje od milijardu i 70 milijuna eura, što čini još jednu značajnu tranšu u okviru ukupnog obima sredstava iz europskog proračuna. Premijer Andrej Plenković je istaknuo da se kroz NPOO sredstva planira ne samo modernizacija vojne infrastrukture nego i šire – od vrtića i škola do plinske infrastrukture i energetske učinkovitosti, pa sve do javnog prijevoza u većim gradovima.

Specifično, podatak o “sedmoj rati” iz NPOO-a potvrđuje da Hrvatska realno ostaje unutar svojih obveza i rokova. Ova sedma rata, kako je priopćeno, predstavlja najveću pojedinačnu uplatu iz europskog proračuna Hrvatskoj od pristupanja EU. Kumulativno, isplaćeno iz NPOO-a dosegnulo je ukupno 6,4 milijarde eura. Takav kontekst važno je razumjeti jer daje složen, ali realan okvir za donošenje odluka o preraspodjeli sredstava unutar proračuna i njihovom preusmjeravanju na prioritete nacionalne sigurnosti i obnovljivih sektora.

Dok se novac premješta s jedne na drugu stranu proračunske bilance, također se osjetno naglašava kontekst sigurnosnog okruženja. Uvjetovana pomoć Ukrajini kroz NATO-ove mehanizme i PURL znači da Hrvatska ne djeluje izolirano: svoje odluke pravi unutar šireg sigurnosnog kruga i sredstava koja dolaze iz europskih i transatlantskih fondova. PURL je dio koordinirane nabave i isporuka obrambene opreme prema stvarnim potrebama Ukrajine, prateći potrebe saveznika i partnera.

U temeljnom smislu, preraspodjela ne samo da jača Hrvatsku kao sigurnosno partnerstvo unutar EU i NATO-a, nego i signalizira poslijepodne snažna jamstva i spremnost da se nosi s izazovima modernog bojišta: od elektronike i sustava za borbenu pripremu do visokotehnoloških oružnih sustava i robusne logistike. Ovakav pristup nije samo bilateralni transfer opreme, već i poticaj za daljnju razmjenu znanja, zajedničke obuke i interoperabilnost s partnerima.

U ekonomskom planu, preraspodjela sredstava za obranu ima višestruke posljedice. Prvo, ubrzava tehnološki napredak i modernizaciju vojne industrije, što može generirati i poslove u industriji potonjih zrakoplovno-vojnih sustava te u logistici. Drugo, posredno potiče osjetljive sektore vezane uz obnovu i infrastrukturu, budući da su proračunske linije često međusobno povezane. U tom kontekstu, plan financija i investicija koje Vlada usmjerava kroz NPOO prelaze u širu sliku: od energetskih projekata, plinske infrastrukture do javnog prijevoza u velikim gradovima poput Zagreba i Osijeka, i obnove zgrada pogođenih potresom u Zagrebu i Sisku.

Važno je naglasiti da su uloga i rizici povezani s ovim odlukama dvosjekli mač. S jedne strane, veća obrambena potrošnja može potaknuti industrijske lance i potpisati nove ugovore, što dugoročno može povećati gospodarski rast i sigurnost. S druge strane, preraspodjela sredstava, posebice kada su investicije fokuserane na modernizaciju borbenih sposobnosti, može izazvati pritisak na druge socijalne i infrastrukturne potrebe. Stoga je ključna transparentnost procesa i jasna opravdanost trošenja sredstava kroz projektne studije, rokove, mjere praćenja i rezultate.

Prednosti

• Povećanje interoperabilnosti Hrvatske s partnerima unutar NATO-a kroz uporabu istih ili sličnih tehnoloških standarda.
• Brža modernizacija Vojske koja može povećati otpornost na suvremene prijetnje na bojištu i izvan njega.
• Jačanje kapaciteta logistike i simulacijske tehnike, što smanjuje troškove i povećava kvalitetu obuke.
• Pružanje jasnih signala sigurnosne politike i posvećenosti europskoj sigurnosti unutar regije.

Potencijalni rizici

• Podrška obrani može uzrokovati privid da države zanemaruju socijalne i ekonomske potrebe u trenutku oporavka od potresa i pandemije.
• Visoke operativne i održavanje troškova za napredne sustave mogu generirati dugoročne fiskalne obveze.
• Rizik od preklapanja s drugim programima: ukoliko se sredstva koriste preopterećeno na obranu, mogu se smanjiti raspoloživa sredstva za infrastrukturu i građanske projekte.
• Potrebna je stalna transparentnost u praćenju izvedbe i učinkovitosti investicija kako bi se uklonile sumnje u odgovornost i trošak.

Za sve ove projekte važan element je mehanizam nadzora i evaluacije. Vlada bi trebala jasno definisati ključne indikatore učinka: na primjer, vrijeme implementacije isporuka CAESAR MK2 i Leopard 2A8, postotak implementacije logističke potpore, troškovi po jedinici borbene opreme, i vremena obuke povezane s novim sustavima. Transparentnost u objavi ugovora, rokova i troškova je temelj povjerenja javnosti. Paralele s NPOO-om, kao i praćenje dugoročnih koristi u građevinskim projektima i infrastrukturnim inicijativama, pomažu u balansiranju fiskalne discipline i sigurnosnih potreba.

Prijenos sredstava kroz proračun također treba pratiti kroz poreznu politiku i fiskalne projekcije, kako bi javnost vidjela da ovi potezi ne narušavaju fiskalnu održivost. Uz to, neizbježne su i evaluacije vanjskih čimbenika – promjene u sigurnosnom okruženju, geopolitički rizici i dinamika unutar regije koja može utjecati na efikasnost i prioritetnost ovih nabava.

Gledajući unatrag, Hrvatska je u posljednjem desetljeću usvojila izazovne infrastrukturne i sigurnosne planove, uz kontinuirane napore da se poveže s europskom infrastrukturnom mrežom i NATO-ovim standardima. Pet- i desetogodišnji planovi modernizacije vojske često su bili u sjeni hitnijih socijalnih i infrastrukturnih potreba. Ova odluka o preraspodjeli sredstava, međutim, pokazuje kako državne vlasti pokušavaju uravnotežiti brze sigurnosne potrebe i velike investicije s dugoročnim razvojnim ciljevima. Ako se uzmu u obzir trenutni trendovi, očekuje se da će se ulaganja u borbenu sposobnost nastaviti i u narednim godinama, ali uz sve veći naglasak na učinkovitost, održivost i interoperabilnost s partnerima.

1. Što točno znači preraspodjela sredstava od 235,7 milijuna eura?

   Radi se o premještanju sredstava unutar državnog proračuna kako bi se osiguralo plaćanje određenih kupnji za nabavu haubica CAESAR MK2 i glavnih borbenih tenkova Leopard 2A8, uz drugu podršku poput simulacije i logistike. Cilj je ojačati obrambene kapacitete u 2025. godini bez povećanja ukupnog proračuna.

2. Koje su ključne nabave u ovom paketu?

   Glavne nabave su samohodne haubice CAESAR MK2 na kotačima, Leopard 2A8 za borbenu sposobnost i zaštitu, te dodatna oprema poput simulatora i produženog jamstva za logistiku.

3. Kako će to utjecati na ostale državne programe?

   Preraspodjela u kratkom roku može utjecati na dinamiku drugih projekata, ali Vlada opravdava odluku potrebom za jačanjem sigurnosnih kapaciteta i time uravnotežavanjem s dugoročnim investicijama kroz NPOO i druge programe. Transparentnost nadzora bit će ključna kako bi se osigurala pravednost raspodjele.

4. Što je PURL i zašto je važan?

   PURL je NATO-ov mehanizam za koordinaciju nabave i isporuka obrambene opreme prema stvarnim potrebama Ukrajine. Uključivanje u PURL pokazuje povezanost Hrvatske s širim sigurnosnim ciljevima Saveza i podržava zajedničku sigurnost.

5. Koje su korist i rizici po gospodarstvo?

   Prednosti uključuju modernizaciju vojske i mogućnost novih radnih mjesta u industriji. Rizici uključuju pritisak na fiskalne kapacitete i moguće preusmjeravanje sredstava od socijalnih i infrastrukturnih projekata. Ključ je uravnoteženi pristup i jasne mjere kontrole.

6. Kada se očekuju prve isporuke i kada će se vidjeti učinkovitost?

   Rokovi isporuka ovise o ugovorima i procedurama nabave. Učinkovitost se očekuje kroz period implementacije, uz praćenje kroz definirane indikatore koji bi trebali pokazati poboljšanja interoperabilnosti, smanjenje troškova održavanja i povećanje borbene spremnosti.

Želite li dublje istražiti teme vezane uz sigurnost, obranu i javne financije? Slobodno ostavite komentar ili pošaljite prijedlog teme na našu adresu. Kriminal.info nastoji kombinirati stručnost, transparentnost i činjenične analize kako biste dobili jasnu sliku o tome što se događa iza kulisa državnih odluka i kako to utječe na budućnost Hrvatske.