Lažne fakture kao poluga za ilegalni financijski transfer
Priča započinje s istraživanjem koje je razotkrilo da je Nadan Vidošević, bivši predsjednik HGK, izvukao iz javne institucije čak 4,7 milijuna eura koristeći lažne fakture za promocijske događaje i aktivnost. Sve je počelo prije nekoliko godina, a detalji su došli na vidjelo nakon što je pokrenuta opsežna kriminalistička istraga o financijskim prevarama unutar HGK-a.
Načelo je jednostavno – putem lažnih faktura, suosumnjičeni Igor Premilovac, vlasnik tvrtke Remorker i bivši suradnik, iz HGK je izvukao novac s namjerom da ga podijeli s Vidoševićem. Premilovac je kroz lažne račune naplaćivao promidžbene usluge za događaje koji se nisu ni održali, a novac je potom predavao Vidoševiću. Uz njega, u cijelu priču uključena je i marketinška stručnjakinja Davor Komerički, koja je također priznala sudu sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji.
Slučajevi priznanja i sudski procesi
Kako bi izbjegli dugotrajne i skupe suđenja, svi su akteri – Premilovac, Komerički, Rodić i Mrakovčić – potpisali sporazume o priznanju počinjenih radnji te su osuđeni na uvjetne kazne. Primjerice, vlasnica tvrtke za posredovanje nekretninama, Vesna Rodić, dobila je 11 mjeseci uvjetno, dok je Jasna Mrakovčić Grubić dobila godinu dana uvjetno, uz obavezu povrata gotovo 750.000 kuna i dodatne novčane kazne.
Međutim, prava pravda za HGK je tek uslijedila kada je pravomoćnim sudskim odlukama Vidoševiću naloženo da vrati gotovo pet milijuna eura. Ova presuda predstavlja jedan od najznačajnijih sudskih slučajeva korupcije u Hrvatskoj, a ujedno ukazuje na složenost financijskih prevara u korporativnom sektoru.
HGK na putu naplate svojeg novca
Postupci ovrhe i pravni koraci
HGK je odmah nakon presude pokrenula pravne postupke za naplatu duga. Uz angažman pravnih zastupnika, putem ovršnih postupaka pokušava oduzeti imovinu Nadan Vidoševića, uključujući nekretnine, pokretnine i dionice u njegovu vlasništvu. U razdoblju od prosinca 2024. pa do siječnja 2025. godine, podignuto je ukupno devet ovršnih postupaka.
Iako je do sada imovina blokirana, a postupci u tijeku, HGK zasad još nije uspjela naplatiti traženi iznos. Razlog je, kako nam je objašnjeno u tijeku postupaka, nedostatak procijenjene vrijednosti predmeta ovrhe i složenost utvrđivanja stvarne imovine.
Kolika je stvarna vrijednost Vidoševićeve imovine?
Procjena vrijednosti njegove imovine je vrlo visoka, a vještaci su tijekom suđenja utvrdili da Vidoševićeva imovina vrijedi otprilike 30 milijuna kuna. Među predmetima su 444 umjetnine, 26 nekretnina, a procjene upućuju na to da bi HGK u najboljem slučaju mogla namiriti štetu kompletno uništavajući veliki dio njegove imovine.
Statistike i kontekst slučaja
- Ukupni iznos štete: 4,7 milijuna eura (oko 36 milijuna kuna)
- Broj pokrenutih ovršnih postupaka: devet u posljednja dva mjeseca
- Vrijednost imovine: procijenjeno 30 milijuna kuna
- Vremenski okvir: od 2015. godine, predmet je aktivne borbe s pravosudnim sustavom
- Osobe uključene u aferu: bivši i sadašnji suradnici, pravni stručnjaci i vještaci
Ovaj slučaj ne samo da ilustrira složenost financijskih prevara, već i važnost transparentnosti i kontrole u radu gospodarskih institucija. Uz to, pokazuje koliko je teško izvući nepravedno stečenu imovinu iz ruku onih koji su koristili sustav za osobnu zaradu na štetu drugih.
Zašto je ovo važno za građane i gospodarstvo?
Priča o ovrsi i sudskom postupku protiv Nadana Vidoševića jasno ističe dva ključna problema. Prvo, korupcija i financijske malverzacije još uvijek su prečesto u Hrvatskoj, dok je drugo, ustrajnost institucija u naplati štete – od HGK do pravosuđa – znak da zemlja polako, ali sigurno, kreće u smjeru jačanja pravne države.
Osim toga, financijski gubitak od gotovo 37 milijuna kuna utječe na cijelu ekonomsku scenu, smanjuje povjerenje u gospodarstvo te šalje jasnu poruku svima koji su spremni na takve radnje – pravda će doći, a posljedice neće izostati. Action speaks louder than words, a u ovom slučaju, pravda je na strani onih koji se bore za transparentnost i pravičnost u poslovanju.
Zaključak
Ova priča o oduzimanju 4,7 milijuna eura Nadanu Vidoševiću izazvala je mnoge emocije i pitanja u hrvatskoj javnosti. Pokazuje da i najmoćniji, ukoliko se bore s pravdom i poštenjem, ostaju izloženi pravom sankcioniranju. HGK je pokrenula aktivne mjere za naplatu duga, ali proces je složen i zahtijeva još vremena.
Ovaj slučaj također ukazuje na važnost sustavnog i dosljednog rada pravosudnih institucija, te na potrebu za većom transparentnošću u radu gospodarskih tijela. Ako se ovakve poslovne afere prepoznaju i pravovremeno sankcioniraju, moguće je smanjiti korupciju i povećati povjerenje građana i poduzetnika u sustav.
Često postavljena pitanja (FAQ)
Koji je točno iznos koji HGK želi naplatiti od Nadana Vidoševića?
Prema pravomoćnoj presudi, HGK traži 4.709.430,22 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana pravomoćne odluke. Ovaj iznos povezan je s nezakonitim transakcijama putem lažnih faktura.
Zašto HGK još nije naplatila svoj novac?
Postupci ovrhe su još uvijek u fazi utvrđivanja vrijednosti predmeta, a zbog složenosti procjene i protivljenja, naplata još nije izvršena. Većina postupaka je u fazi procjene vrijednosti imovine, što može potrajati.
Koliko je Nadanu Vidoševiću trenutni zatvorski status?
Vidošević je odslužio gotovo polovicu osmogodišnje kazne zatvora. Ima pravo tražiti uvjetni otpust, a sve će ovisiti o njegovom ponašanju i sudskoj procjeni.
Jesu li ostali počinitelji u aferi već osumnjičeni ili osuđeni?
Da, oni su priznali sudske sporazume i osuđeni su na uvjetne kazne. Međutim, pravda tek sada dobiva puni smisao kroz postupke naplate.
Može li HGK izboriti se za svoj novac?
Ako se zakonski postupci provedu u cijelosti, postoji velika vjerojatnost da će HGK uspjeti naplatiti svoj oduzeti novac, no to će zahtijevati još nekoliko mjeseci do godina.
Ovaj slučaj pokazuje kako složeni korupcijski obrasci mogu izazvati velike financijske gubitke, no pravda, iako sporije nego bismo željeli, na kraju progleda. Bitno je ostati informiran i pratiti daljnji razvoj događaja.
Leave a Comment