Svaki novi tjedan donosi nova razočaranja, a u fokusu su već odavno postali oni koji upravljaju javnim novcem, a istovremeno ga koriste za osobnu korist ili, jednostavno, za razne sitne i krupne koruptivne radnje. Poznato je – u Hrvatskoj i dalje ta rijetko tko želi stati na put uhljebizmu, nepotizmu i skandaloznom trošenju državnih resursa. No, tko su ti najgori među najgorima, tko su oni koji uporabom svoje moći ili položaja najviše štete društvu, a za to još dobiju i pehar „naj uhljeba godine“? Iskreno, izbor je prilično žestok, a konkurencija ne posustaje. U nastavku vam donosimo najnovije “kante” hrvatske politike i javne uprave, jer, tko se ne sjeća velike borbe za titulu, tu je i dalje vrhunski show – tko će ovom prilikom zauzeti vrh ljestvice.
Najveći kandidati i recentne afere
Andrija Mikulić – čuvar zakona ili moćnik s crnom kronikom?
Na listi najkontroverznijih uspona ove godine svakako je smješten Andrija Mikulić, bivši ravnatelj Državnog inspektorata. Njegova biografija, osim na listi poštovanja, odražava i duboku mračnu sliku hrvatskog javnog sektora – čovjek je nedavno uhićen zbog sumnji na primanje mita, koliko je prilično nezamislivo za jednog inspektora. Navodno je Mikulić na kućnu adresu dobivao 190 tisuća eura mita, a osim novca, policiji je navodno dostavljao i velike količine mesa, suhomesnatih proizvoda, građevinskog materijala i drvne građe – sve to, kaže se, radi podmićivanja i utjecaja u službi. Osim toga, Mikulić je poznat po svojoj arogantnoj i svađalačkoj prirodi, te je nakon uhićenja zatražio isplatu naknade modelom 6+6, što je dodatno izazvalo gorčinu među građanima. Da stvari budu još složenije, navodi se kako je Mikulić u razgovoru s podređenima očekivao od njih da mu odaju počast riječima: „Hvala, gospodine glavni inspektore na informacijama, poslušat ću vaše naredbe.“
Vili Beroš i “6+6” model kazne
S druge strane, Vili Beroš, bivši ministar zdravstva i sadašnji liječnik u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice, također se našao na listi kandidata. U njegovu slučaju, u fokus je došla optužba za sudjelovanje u velikoj korupcijskoj aferi u hrvatskom zdravstvu. Navodi se da je Beroš navodno primio 75.000 eura u nabavama medicinske opreme, što je, kako tvrde istražitelji, bila lukava shema visoke preprodaje i nelegalnih marži. Nakon uhićenja, Beroš je odlučio aktivirati “model 6+6”, što mu je omogućilo da minimalno vrijeme zadrži radni status, a istovremeno se mogući motivi za povratak na normalni posao ili pak političku karijeru brzo zaigraju na hrvatskom “šahovskom” terenu. Takve situacije često završavaju s pričama o političkom miljeu koje obični građani teško mogu razumjeti, ali stvari su itekako jasan prikaz jednog od najvećih problema – nepotizma unutar državnih struktura.
Dario Zurovec i nabava skupocjenih automobila
Bio je to jedan od najzanimljivijih slučajeva ove godine – Dario Zurovec, nezavisni gradski čelnik iz Svete Nedelje, odlučio je testirati granice »skromnosti«. Natječaj za nabavku isključivo novog Audija A6 s cijenom od 65 tisuća eura brzo je izazvao buru na internetu, a Zurovec je na svom Facebook profilu objavio video snimku kako vozi automobil, što je izazvalo oštre reakcije i sarkastične komentare. Iako je natječaj od početka bio sumnjiv, Zurovec je, koristeći svoj položaj, pokušao uspostaviti parafrazirani oblik transparentnosti, no sve je završilo odlukom da se natječaj poništi. Ipak, izjava ‘skromnih i tvrdih 25 centimetara’ u razgovoru s pratiteljima samo je pokazala koliko je politička scena u Hrvatskoj daleko od ozbiljnih rješenja, a bliža je korištenju moći i osobnim favoriziranjem.
Ivan Penava – od političke oporbe do uhljeba
Sve je manje onih koji nisu svjesni da Ivan Penava, čelnik Domovinskog pokreta, zapravo stagnira u timu najgorih. Ova godine je, naime, dobio ulogu u vođenju Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina iz Drugog svjetskog rata, što je njegov osobni teren za promociju ideologije i političkih preferencija. Iako je bio neki vremenski period glavni Plenkovićevi suparnik, danas Penava koristi financiranje iz državnog proračuna za promoviranje svojih ideja, što je više nego šokantno. Čovjek koji je nedavno gubio vrijeme u retorici, sada na državnom trošku provodi sjednice i medijski nastupa s ratnom retorikom, kao da je u životu odlučio pokušati sve što je moguće kako bi naštetio društvu.
Prijave, glasovi i borba za prvo mjesto
Ove godine, glasovi se ‘broje’ ne samo putem internetskih platformi, nego i putem formalnih anketa i javnih prozivki. U proces ulaze i bivši prvi ljudi poput Davida Soptu, bivšeg šefa Jadrolinije, koji je zbog nesreće pri kojoj je na nadmorskoj ruti u Malom Lošinju usmrćeno troje pomoraca, doživio gotovo isti pad. Nakon što je, navodno, čekao gotovo pola godine da ga se smjesta smijeni, Soptin sat je završio, a na njegovu je mjesto došao netko drugi. S druge strane, Oleg Butković, ministar prometa, često je meta kritika zbog nesreća i opće organizacije, ali i zbog vlastite odgovornosti kao prioritetnog aktera u prometnoj industriji.
Zaključak: Borba za titulu najgoreg nikada nije bila tako žestoka
Uz svu složenost izvještaja i afera, ostaje činjenica da Hrvatska i dalje na crnoj listi uhljebničkih radnji drži svoju poziciju. Kandidati se smjenjuju, a potrošnja javnog novca i dalje je jedno od najkontroverznijih društvenih pitanja. Naglašavamo kako je bitno da građani ostanu budni, kritični i aktivni, jer samo tako možemo spriječiti da se ovaj negativni trend ponavlja. Borba za „naj uhljeba godine“ možda se čini kao trivijalni izbor, ali u svojoj suštini to je i ogledalo sustava koji uporno štiti istu korumpiranu elitu.
Često postavljena pitanja (FAQ)
Kako prepoznati uhljeba u javnom sektoru?
Uhltinternet osobe često se uočavaju po afektima arogantnosti, koristi položaj za osobnu promociju ili favoriziranje bliskih ljudi, te se bave trošenjem javnog novca bez jasnih opravdanja. Često su to ljudi s mitskim pričama o lojalnosti ili „posebnim zaslugama“ za društvo, koje zapravo maskiraju osobni interes ili korupciju.
Koliko su korupcijske afere učestalije u Hrvatskoj?
Statistike pokazuju da je Hrvatska u vrhu zemalja s neozbiljnim borbama protiv korupcije u Europi, s visokim brojkama u razini podignutih optužnica te osuda. Prema izvještajima Transparency International, stanje se pomalo poboljšava, ali i dalje je potrebno mnogo rada na transparentnosti i kažnjavanju uhljebničkih radnji.
Koji su najčešći načini trošenja javnog novca u Hrvatskoj?
Najčešći načini su favoriziranje privatnih tvrtki putem javnih natječaja, isplata mita i beneficija, skupocjene pećenje i peglanje službenih automobila, te neproduktivne radnje koje uglavnom služe samo za popunjavanje džepova pojedinaca ili bliskih interesa.
Postoje li načini za suzbijanje uhljebizma?
Da, transparentni natječaji, strože kontrole trošenja, bolje educiranje službenika i povećanje kazni za zloupotrebu položaja mogu biti prvi koraci. No, ključ je u političkoj volji za provedbu ovih promjena, što u Hrvatskoj domain-block kreće od najviših razina vlasti.
I na kraju, ostajemo vjerni borbi za pravdu i istinu. Uvijek imajte na umu – pravi neprijatelj nije obični uhljeb, već sustav koji ih omogućava. Budite budni, informirajte se i, ako treba, rečeno na hrvatskom – glasajte pametno! Jer, koga odabrati, od toga ovisi budućnost naše Hrvatske.





Leave a Comment