U hrvatskom društvu, koje se čini homogenim na površini, postoji zanimljiv i ponekad zabrinjavajući fenomen: Hrvati koji otvoreno podržavaju rusku politiku, posebno u kontekstu agresije na Ukrajinu. Ovo nisu marginalni pojedinci s rubova društva, već često funkcionalni, obrazovani ljudi s poslovima, obiteljima i prividno normalnim životima. No, kad opuste gard, otkrivaju duboko ukorijenjene simpatije prema Rusiji, često praćene iznenađujućim nepoznavanjem vlastite domovine. Ovaj članak istražuje ovaj fenomen, analizirajući njegove uzroke, posljedice i šire implikacije za hrvatsko društvo i sigurnost.
Tko su pro ruski Hrvati i zašto postoje?
Pro ruski Hrvati nisu monolitna skupina; oni dolaze iz različitih društvenih slojeva i imaju različite motive za svoje stavove. Za mnoge, podrška Rusiji proizlazi iz kombinacije povijesnih, kulturnih i političkih čimbenika. Neki se identificiraju s ruskom kulturom zbog zajedničkih slavenskih korijena, iako je ta veza često romantizirana i selektivna. Drugi su pod utjecajem ruske propagande koja je posebno aktivna na Balkanu, šireći narative o “bratstvu” između Rusa i Hrvata, dok istovremeno minimiziraju ruske agresivne akcije.
Primjerice, tijekom domjenaka ili druženja, ovi pojedinci mogu iznenaditi sugovornike detaljnim poznavanjem ruskih sela u Donbasu, ali ne znaju locirati Požegu na karti Hrvatske. Ovo nije slučajnost; to je posljedica sustavnog izlaganja ruskim medijima i dezinformacijama koje ciljano grade alternativnu stvarnost. U nekim slučajevima, ovi stavovi su potaknuti anti-zapadnim osjećajima, gdje se Rusija doživljava kao protuteža NATO-u i Europskoj uniji, koje neki smatraju prijetnjom hrvatskom suverenitetu ili tradiciji.
Povijesni kontekst i kulturološke veze
Povijesno gledano, Hrvatska i Rusija imaju ograničene izravne veze, ali su kroz povijest postojale epizode suradnje i podrške, poput ruskog zagovaranja za hrvatske interese u 19. stoljeću. No, ove simpatije često se temelje na mitovima i nepotpunom shvaćanju povijesti. Na primjer, ideja da “Rusi bi radije Hrvate nego Srbe za prijatelje” je simplistička i zanemaruje kompleksnost međunarodnih odnosa i povijesnih sukoba.
Kulturološki, neki Hrvati osjećaju privlačnost prema ruskoj književnosti, glazbi ili pravoslavnoj tradiciji, što može dovesti do emocionalne povezanosti. Međutim, ovo se često miješa s podrškom političkim akcijama Rusije, što je problematično kada te akcije uključuju kršenje međunarodnog prava, kao što je aneksija Krima ili invazija na Ukrajinu. U 2023. godini, istraživanja pokazuju da oko 10-15% Hrvata ima povoljno mišljenje o Rusiji, iako je većina jasno protiv agresije.
Utjecaj dezinformacija i propagande
Ruska propaganda je izuzetno učinkovita u iskorištavanju postojećih društvenih podjela i strahova. Kroz platforme poput društvenih mreža, lažnih novinskih portala i utjecajnih pojedinaca, šire se narativi koji opravdavaju ruske akcije i diskreditiraju Zapad. Na primjer, česti su teorije zavjere o tome kako je Zapad izazvao rat u Ukrajini ili kako Ukrajina predstavlja prijetnju Rusiji.
Ovi sadržaji često ciljaju Hrvate koristeći lokalne jezične nijanse i reference, što ih čini uvjerljivijima. Kao rezultat, neki Hrvati, čak i oni s visokim obrazovanjem, postaju žrtve ove propagande, vjerujući u neutemeljene tvrdnje poput toga da je “cijela Ukrajina ruska”. Ovo nije samo pitanje neznanja; to je sustavna manipulacija koja koristi psihološke mehanizme za izgradnju odanosti.
Posljedice po hrvatsko društvo i sigurnost
Prisutnost pro ruskih Hrvata ima stvarne posljedice, kako unutar društva tako i na međunarodnoj razini. Unutar Hrvatske, ovi stavovi mogu dovesti do društvenih podjela, posebno u zajednicama gdje su takvi pogledi izraženi. Na primjer, obiteljske svađe ili napetosti na radnom mjestu mogu proizaći iz različitih gledišta na rusku agresiju, što narušava društveni sklad.
S sigurnosne strane, pro ruski Hrvati mogu biti ranjivi na regrutiranje od strane ruskih obavještajnih službi ili ekstremističkih skupina. Iako je većina samo verbalno podržavateljska, postoji rizik od radikalizacije, posebno ako se propaganda pojača. U 2022. godini, europski sigurnosni izvještaji istaknuli su povećanu aktivnost ruskih agenata u regiji, ukliučujući pokušaje stvaranje savezništava s lokalnim simpatizerima.
Osim toga, ovi stavovi mogu naštetiti hrvatskim međunarodnim odnosima, posebno s partnerima u NATO-u i EU, koji očekuju jedinstven front protiv agresije. Ako Hrvatska percipira kao zemlja s unutarnjim podjelama oko Rusije, to može oslabiti njezin glas u međunarodnim forumima.
Primjeri iz stvarnog života
Razgovor s anonimnim izvorom koji je susreo pro ruske Hrvate na domjencima otkriva tipične obrasce: nakon nekoliko pića, razgovor skreće na politiku, i izroni nevjerojatna podrška ruskim akcijama, čak i uz opravdavanje civilnih žrtava. Jedan slučaj uključuje inženjera iz Zagreba koji je opisivao Donbas kao “povijesno ruski teritorij”, iako nikada nije posjetio Ukrajinu i nije mogao identificirati hrvatske regije izvan svog grada.
Drugi primjer dolazi iz splitske zajednice, gdje se grupa lokalaca redovito sastaje kako bi gledala ruske vijesti i raspravljala o “zlim namjerama Zapada”. Ovi ljudi nisu ekstremisti; oni vode normalne živote, ali su duboko pod utjecajem dezinformacija. Njihovi stavovi često izazivaju nelagodu među prijateljima i obitelji, što dovodi do socijalne izolacije ili, u rijetkim slučajevima, do jačanja njihovih uvjerenja kroz potvrdivanje pristranosti.
Kako se nositi s ovim fenomenom?
Suočavanje s pro ruskim Hrvatima zahtijeva višestruki pristup. Edukacija je ključna; poboljšanje medijske pismenosti i kritičkog mišljenja može pomoći ljudima da prepoznaju dezinformacije. Škole i zajednice trebaju promovirati otvorene rasprave temeljene na činjenicama, umjesto da se izbjegavaju teške teme.
Vlada i nevladine organizacije trebale bi raditi na razotkrivanju propagande kroz javne kampanje i suradnju s medijima. Na primjer, projekti poput Hrvatskog zavoda za povijest ili neovisnih fact-checking inicijativa već pružaju alate za demistificiranje lažnih narativa.
Na osobnoj razini, važno je pristupiti razgovorima sa strpljenjem i empatijom, a ne konfrontacijom. Istraživanja pokazuju da agresivno osporavanje čvrsto ukorijenjenih stavova može dovesti do njihovog jačanja, dok dijalog koji sluša i nudi alternative može potaknuti promjenu.
Statistički uvid i trendovi
Prema podacima Eurobarometra iz 2023., oko 12% Hrvata izjasnilo se da ima povoljno mišljenje o Rusiji, što je blagi pad u odnosu na prijašnje godine zbog rata u Ukrajini. Međutim, postotak onih koji podržavaju ruske akcije ostaje nizak, ispod 5%, što ukazuje da je većina pro ruskih Hrvata više simpatizer nego aktivni podržavatelj. Trendovi sugeriraju da će se ove brojke vjerojatno smanjivati kako rat traje i dokazi o ruskim zločinima postaju sveprisutniji.
Zaključak
Fenomen pro ruskih Hrvata složen je i višeslojan, ukorijen u kombinaciji povijesnih romantizama, dezinformacija i društvenih dinamika. Iako ovi pojedinci čine manjinu, njihovi stavovi mogu imati štetne posljedice po društveni sklad i nacionalnu sigurnost. Kroz edukaciju, dijalog i jačanje otpornosti na propagandu, Hrvatska može ublažiti ovaj problem i graditi koherentniji društveni konsenzus temeljen na činjenicama i humanim vrijednostima. Kao društvo, važno je ostati budan i kritički nastrojen prema svim izvorima informacija, kako bi se očuvala zajednička budućnost u okviru europskih i transatlantskih zajednica.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Pitanje: Jesu li pro ruski Hrvati opasni po društvo?
Odgovor: Većina nije izravno opasna, ali njihovi stavovi mogu doprinijeti društvenim podjelama i osjetljivosti na dezinformacije. U rijetkim slučajevima, radikalizacija može predstavljati sigurnosni rizik.
Pitanje: Zašto neki Hrvati podržavaju Rusiju unatoč njezinoj agresiji?
Odgovor: Razlozi uključuju povijesne simpatije, izloženost propagandi, anti-zapadna osjećanja ili kulturološku privlačnost. Često je to kombinacija više čimbenika.
Pitanje: Kako razgovarati s pro ruskim Hrvatom bez eskalacije sukoba?
Odgovor: Koristite strpljenje, slušajte njihove argumente, i nudi činjenice bez napada. Fokusirajte se na dijalog, a ne na pobjedu u raspravi.
Pitanje: Koliko je rasprostranjen ovaj fenomen u Hrvatskoj?
Odgovor: Procjene variraju, ali istraživanja sugeriraju da manjina od 10-15% Hrvata ima povoljno mišljenje o Rusiji, s još manjim postotkom koji aktivno podržava agresiju.
Pitanje: Što hrvatska vlada radi po ovom pitanju?
Odgovor: Vlada surađuje s EU agencijama na suzbijanju dezinformacija, promiče medijsku pismenost i jača sigurnosne mjere protiv strane propagande.
Leave a Comment