Graška rasprava u Zagrebačkoj Gradskoj skupštini nastavlja svoj hod ususret novim pravilima upravljanja grobljima i manifestacijama sjećanja, dok se politički akteri i udruge pokušavaju uskladiti s modernim standardima transparentnosti i civilizacijskog minimuma poštovanja prema mrtvima. Odluka o grobljima donesena je u kontekstu usklađivanja s novim zakonom, ali u središtu pozornice ostaje pitanje tko plaća, kome pripadaju imovinske manjkavosti i kako se očuvavaju vrijednosti koje Zagreb želi njegovanju sjećanja na povijest. U ovom pregledu analiziramo pozadinu, ključne aktere i razloge zašto je tema groblja postala simboličan, ali i praktičan test demokratske odgovornosti prema javnom prostoru i javnom novcu.
Civilizacijski minimum i poštovanje prema mrtvima
Jedan od ključnih izazova s kojim su se suočili gradski zastupnici i članovi različitih klubova, bilo HDZ-DP-HSU, DP-a ili Jedino Hrvatska!, jeste definiranje civilizacijskog minimuma koji nalaže korektan odnos prema grobovima i mjestima sjećanja. U raspravama su zastupljena mišljenja da se pravedno i jednako tretiraju osobe koje su obilježile gradsku prošlost, bez obzira na njihovu povijesnu ili ideološku pripadnost. Takav ton, iako izaziva napetosti, odražava suvremeni konsenzus da memorijalna mjesta ne smiju služiti kao poligoni političkog obračuna, već kao mjesta dostojanstva i kulturne refleksije.
U tom kontekstu, Vedran Černy je uime Kluba HDZ-DP-HSU naglasio da bi Memorijalno groblje hrvatskih vojnika iz 1941. trebalo biti uredno i jasnog identiteta. Riječ je o lokaciji koja je tijekom povijesti doživjela promjene imena i namjene, a novo uređenje trebalo bi se shvatiti kao nastavak civilizacijskog procesa poštivanja prema pokojnicima, bez dvostrukih mjera ili dvostrukih kriterija. Černy je istaknuo da ovakav pristup nije povijesni revizionizam, nego civilizacijski minimum koji suočava prošlost s trenutkom i pruža građanima jasne informacije i dostojanstvo prema žrtvama.
Memorijalno groblje hrvatskih vojnika iz 1941: povijest i sadašnja razina uređenja
Memorijalno groblje hrvatskih vojnika iz 1941. ima složenu povijest koja se dotakla različitih političkih perioda. Tijekom 45. godine prošlog stoljeća groblje je doživjelo promjene, a tijekom svih tih desetljeća uloga nadležnih ili prelazak nadležnosti na različite službe ostavljala je prostor za nesigurnost u definiranju identiteta grobnih mjesta. U skladu s logikom nove Odluke o grobljima, Gradske službe nastoje preuzeti jasnu odgovornost i obveze čuvanja, ali i identifikacije lokaliziranih pojedinosti—tako da se svakome spomeniku može točno pripisati njegovo mjesto, identitet i povijesno značenje. Ovo je posebno važno u kontekstu gradskih zajednica koje žele očuvati svoje naslijeđe, ali istovremeno priznaju potrebu modernizacije i standardizacije u skladu s europskim normama.
Analitički, ovaj korak ima i praktične implikacije: jasniji identitet grobova olakšava praćenje statusa i prava tih mjesta, omogućuje pravovremene rekonstrukcije ili prilagodbe te potiče transparentnost trošenja javnih sredstava. U slučaju Memorijalnog groblja, to znači da svaki spomenik ili grobno mjesto mora biti pravilno označeno, a njegovo državno i gradsko vlasništvo jasno definirano. Pitanje laterne koje se spominje u diskusiji—da li se ti ljudi trebaju vratiti u punu, nedvojbenu identifikaciju i dostojanstvo—postaje indikator opće kulturne razine koja Zagrebu treba biti na ponos.
Uloga Gradskih službi i regionalnog nasljeđa
Strateški pristup uređenja groblja također uključuje razmatranje posebnih zahtjeva grada: očuvanje povijesnog konteksta, osiguravanje pristupačnosti, ali i uklanjanje eventualnih imovinsko-pravnih komplikacija koji su dulje od desetljeća prisutni. U odluci se spominje da Grad preuzima odgovornost za očuvanje vojnih dijelova groblja bez obzira na razdoblje, što znači i dosljednost u tretmanu različitih segmenata skupa. Time se smanjuje rizik od selektivne primjene zakonskih i unutrašnjih standarda, što je izuzetno važno s aspeka pravne sigurnosti i povjerenja građana u institucije.
Financijske i pravne implikacije odluke
Svaka odluka koja uključuje promjenu vlasništva, dodjelu imovine i izgradnju spomenika zaslužuje detaljnu financijsku analizu. Često je riječ o zameni ili premještanju opreme, prijenosu zaposlenika ili raspodjeli različitih proračunskih likova. U slučaju ovog postupka, nekoliko ključnih točaka postavlja se na stol već sada:
- Na teret Grada urediti grobno mjesto bivšem gradonačelniku Milanu Bandiću, što predstavlja izravno povećanje troškova gradske blagajne i stvara važnu političku i javnu temu o aspektu dostojanstva i transmisionom pravu na sjećanje.
- Objava o prestanku Poliklinike Zagreb te preuzimanje imovine i zaposlenika od strane Domova zdravlja Zagreb – Istok i Zagreb – Zapad, što implicira reorganizaciju zaposlenika i postojeće infrastrukture, a istovremeno zadržava dosadašnje djelatnosti i radne uvjete na postojećim lokacijama.
- Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) za projekte rekonstrukcije i modernizacije osnovnih škola te škola prirodoslovnih disciplina—što otvara put za financijsku podršku za razvoj civilnog i obrazovnog sektora grada.
Ove stavke ukazuju na složenost upravljanja gradskim stvarima: gdje završava kulturna ili simbolična vrijednost, a počinje tehničko-pravna i financijska realnost. Kakav bi trebao biti krajni rezultat? Transparentnost trošenja sredstava, jasni rokovi za implementaciju, te jasne odgovornosti za svakog sudionika, kako bi građani Zagreba mogli jasno razumjeti na što se troše njihovi novci i kakav je konkretan napredak u smislu dostojanstva prema pokojnicima i očuvanju kulturne baštine.
Kulturni centar Dubrava i druga važna preuzimanja
Još jedan važan dio rasprave tiče se planiranog preuzimanja nekretnine koja uključuje i funkcioniranje Kulturnog centra Dubrava. Prema priopćenju, početkom 1980-ih izgrađen je jedinstveni kulturno-poslovni objekt koji je udružio prostore Kulturnog centra Dubrava i Knjižnice Dubrava. Tijekom godina vlasništvo je prodefiliralo kroz različite entitete, a danas se nastoji stabilizirati imovinsko pravni status kako bi se očuvao ovaj važan kulturni alat i osigurala njegova dostupnost građanima. Plan predviđa da će se vlasnički odnosi urediti na način koji omogućuje osiguranje prostora za obavljanje kulturnih i šire društvene potrebe, a time i povećanje dostupnosti kulturnih i drugih sadržaja lokalnim zajednicama Dubrave.
Ova odluka ima dublje posljedice za mjesno stanovništvo: kada se stabilizira vlasništvo, lakše je provoditi programe, nabavu opreme, zapošljavanje stručnog kadra i planirati povećanje kapaciteta knjižnice, galerija i pratećih programa. Ujedno, jasnija imovinska rješenja smanjuju mogućnost budućih sporova i pravnih troškova koji su često teret građana. Zauzeti pristup i otvoren dijalog između Grada i lokalne zajednice važan su znak za sve koji brinu o dostupnosti kulture i obrazovnih sadržaja u kvartovima poput Dubrave.
Poliklinika Zagreb i razdvajanje Domova zdravlja
Još jedna važna točka nalazi se u planu o prestanku Poliklinike Zagreb s raspodjelom na dvije institucije: Domovi zdravlja Zagreb – Istok i Zagreb – Zapad. Ovaj potez predviđa da Domovi zdravlja preuzmu djelatnike, imovinu i obveze poliklinike, te nastave pružati dosadašnju zdravstvenu djelatnost na postojećim lokacijama s istim tim kadrom i opremom. Pitanje upravljanja i financijske odgovornosti u ovom presjeku ne odnosi samo na operativnu stabilnost, već i na kvalitativnu razinu usluga koje građani očekuju od svojih službi zdravstva. Uloga Grada bit će u koordinaciji i omogućavanju prelaska bez zastoja, uz jasne smjernice o zapošljavanju i budućem razvoju zdravstvene mreže.
Bitan je i edukativni kontekst: plan preuzimanja i reorganizacije zdravstva treba uzeti u obzir i socijalne aspekte—kolika je dostupnost usluga u različitim dijelovima grada, kako će promjena utjecati na liječenje i praćenje bolesnika, te jesu li postojeće lokacije optimalno raspoređene. Ovim je nagoviješteno da gradske institucije žele očuvati kontinuitet u pružanju zdravstvenih usluga i poštovati postojeće radne odnose, dok se prilagođavaju novim zahtjevima modernog urbanog života i demografskih trendova.
Ugovori o bespovratnim sredstvima i projekti učenika
U obradi odluka, naglasak je i na ugovorima o dodjeli sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) za nekoliko ključnih projekata: rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja osnovnih škola Stjepana Bencekovića i Jure Kaštelana te za modernizaciju i opremanje Prirodoslovne škole Vladimira Preloga. Ovi projekti nisu samo tehničko proširenje kapaciteta škola, nego i temelj za stvaranje sigurnijeg i inkluzivnog obrazovnog okruženja, prilagođenog potrebama novih generacija učenika i nastavnika. Finansijski instrumenti poput RRF-a pomažu Zagrebu da ubrza modernizaciju obrazovnog sustava uz uvjete transparentnosti i predvidljivosti troškova.
Izvješća Pana i zaključci Gradske skupštine o nastavku suradnje s ovim programima signaliziraju volju vlasti da obrazovanje zaštiti kao javni javni interes. U praksi to znači ulaganje u nove učionice, modernizaciju računalne i prirodoslovne opreme, te u modernizaciju infrastrukture škola, kako bi učenici imali pristup suvremenim nastavnim metodama i sigurnim uvjetima za učenje. S druge strane, ovi projekti također traže pedantno plansko djelovanje i praćenje napretka, kako bi se spriječile zlouporabe sredstava i osigurao maksimalan učinak na kvalitetu obrazovanja.
Politički kontekst, reakcije i dinamika među klubovima
Nakon žustre rasprave između vladajućih i oporbe, došlo je do konsenzusa oko Izvješća o stanju u prostoru Grada Zagreba od 2021. do 2024. i zaključka o produženju Akcijskog plana Grada za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca do 2026. godine. U brojnim izjavama zastupnica i zastupnika ukazuje se na važnost balansirane političke komunikacije i poštovanja različitih perspektiva, bez redukcije na povremene retorike. U tom kontekstu, Marija Selak Raspudić iznijela je kritičnu temu: izmjene zakona o prostornom uređenju na državnoj razini preuzimaju ovlasti lokalnih samouprava i izazivaju određene poteškoće u donošenju urbanističkih planova uređenja (UPU). Svojim apelom za jasne rokove i broj planiranih UPU-ova, zastupnica je naglasila da građani trebaju imati transparentan odgovor o tome koliko planova može biti usvojeno u narednoj godini.
S druge strane, gradonačelnik Tomislav Tomašević je istaknuo da ustavna ovlast svake jedinice lokalne samouprave uključuje pravo upravljanja prostorom i odgovaranje na potrebe građana. Ovo naglašava kontinuirani balans između regulacije prostora i demokratske odgovornosti prema javnosti. Uloga gradske administracije, stručnih službi i opozicije u ovom procesu bit će ključna za to da odluke budu provedene na način koji jača povjerenje građana i potiče inkluzivno donošenje odluka.
Rokovi, implementacija i budući koraci
U raspravi su istaknuti ključni rokovi: godina 2026. predstavlja završnu točku određene faze reorganizacije i implementacije projekata. To uključuje završetak procesa razvrgnuća suvlasničke zajednice Kulturnog centra Dubrava, razdvajanje Poliklinike Zagreb i njezine prelazak u dvije novoorganizirane zdravstvene službe, te završetak rekonstrukcija i modernizacije škola uz podršku Mehanizma za oporavak i otpornost. U svim ovim točkama, transparentnost, pravilno računovodstvo i pravilno upravljanje sredstvima bit će test koji će građani Zagreba pratiti i vrednovati.
Detalji budućih koraka bit će jasno definirani u pismenom odgovoru gradonačelnika koji će biti upućen na adresu udruga i ključnih aktera. Ovaj korak trebao bi osigurati da građani dobiju konkretne odgovore o vremenskim okvirima, troškovima i odgovornosti svakog sudionika. Ujedno, očekuje se da se dodatno razriješe ostale imovinsko-pravne situacije u okviru Kulturnog centra Dubrava i povezanih subjekata kako bi se izbjegli daljnji sporovi i kašnjenja u provedbi projekata.
Pro i kontra: što ove odluke donose gradu i građanima
- Pro: jasnija identifikacija i dostojanstvo prema žrtvama i povijesnim ličnostima; koncentracija odgovornosti i mogućnost većeg osiguranja sredstava za očuvanje sjećanja; povećana transparentnost javnog novca kroz sljedeće transparentne procedure i izvješćivanje.
- Con: kratkoročni troškovi i političke napetosti oko financijskog tereta; mogući odmak od nekih skupina koje imaju drugačije interpretacije povijesti; rizik od sporova oko vlasništva i imovinsko-pravnih odnosa koji su dugački i složeni.
- Pro: učinkovitije upravljanje kulturnom i edukativnom infrastrukturom kroz Consumer-friendly pristup i modernizaciju; bolja organizacija i planiranje resursa; veću dostupnost kulturnih usluga za građane Dubrave i šire.
- Con: rizik od preopterećenja proračuna i povećanih troškova ako projekti kasne ili se promijene prioriteti; potreba za stalnim praćenjem i revizijom kako bi se izbjegla nakupljena zaduženost i nejasnoće oko odgovornosti.
Zašto je ovo važno za Kriminal.info: aspekt sigurnosti i integriteta sustava
Za Kriminal.info, proces upravljanja grobljima i imovinom gradske infrastrukture nije samo tema adminstrativne prirode. To je i dio šire slike o transparentnosti i integritetu javnog sustava. Uloga Gradske skupštine nije samo donošenje odluka, već i osiguranje sigurnog i predvidljivog pravnog okvira koji štiti građane od neistinitih informacija i zlouporaba sredstava. Kroz ovakve debate, javnost ima priliku vidjeti kako institucije rješavaju krucijalne dileme: balanse između očuvanja kulturne baštine, poticanja modernih infrastrukturnih projekata i pravičan raspored troškova. Takva otvorenost može smanjiti rizike zlouporabe i povećati povjerenje u sustav, što je ono što se može analizirati i dokumentirati kroz buduće izvještaje i revizije.
Zaključak
Odluke koje donosi Gradska skupština Zagreba vidljive su na razini svakodnevice građana: od toga gdje ćemo sahranjivati voljene, preko toga tko i kako će upravljati stručnim ustanovama poput Kulturnog centra Dubrava i Poliklinike Zagreb, do toga kako će se osigurati sredstva za obrazovanje i kulturne programe. U središtu svega ostaje pitanje dostojanstva prema mrtvima i dostojanstveno upravljanje javnim sredstvima, uz istovremeno praćenje pravnih i imovinsko-pravnih odnosa. Ako se to uspije postići, Zagreb može ne samo zadržati, nego i povećati razinu povjerenja građana u svoje institucije, dok istovremeno ostvaruje važne infrastrukturne i društveno-kulturne ciljeve. U svakom slučaju, put prema jasnim rokovima i transparentnoj komunikaciji bit će ključan za buduće uspjehe.
FAQ (Najčešća pitanja korisnika)
- Što je Memorijalno groblje hrvatskih vojnika iz 1941.?
To je groblje posvećeno hrvatskim vojnicima iz 1941. koje je u nekoliko razdoblja imalo različita imena i namjene. Snovi o njegovom pravilnom identifikovanju i dostojanstvenom uređenju iznova su u fokusu gradske politike, kako bi se očuvala povijest i poštovala žrtva. - Ko snosi trošak uređenja groba bivšeg gradonačelnika Milana Bandića?
Prema iznesenoj raspravi, to bi trebao biti teret Grada. Odluka je da se grobno mjesto i eventualni spomenik urede o trošku grada, što stvara političke i financijske implikacije i očekivanja javnosti da se takvi projekti provode na transparentan i pravedan način. - Zašto Grad prelazi Polikliniku Zagreb i dijeli njezinu imovinu?
Ovo je dio reorganizacije zdravstvenog sustava grada koji treba osigurati kontinuitet usluga, očuvati zaposlenike i zadržati postojeće lokacije rada. Preuzimanje od strane Domova zdravlja ima cilj uspostaviti jasniju strukturu i bolji koordinacijski okvir za građane uIstoku i Zapadu grada. - Što Mehanizam za oporavak i otpornost znači za gradske projekte?
RRF projekti omogućuju financijsku potporu za rekonstrukciju i modernizaciju škola, što znači unapređenje obrazovne infrastrukture i kvalitetu nastave, uz poštovanje procedura transparentnosti i revizije troškova. - Kakav je utjecaj na javnost i transparentnost?
Kroz nove procedure i jasne rokove, građani mogu lakše pratiti napredak, razumjeti troškove i vidjeti kako se koriste njihovi porezni potezi. To jača povjerenje u gradske institucije i smanjuje rizik od zlouporaba. - Koje su glavne teme koje gradska vlast mora riješiti u sljedećem razdoblju?
Najvažnije teme uključuju završetak revizije vlasničkih odnosa Kulturnog centra Dubrava, operacionalizaciju prelaska Poliklinike Zagreb, te implementaciju projekata vezanih uz školstvo i kulturu uz jasnu transparentnost i pravovremeno informiranje građana. - Koliko su važni UPU planovi uređenja (urbanistički planovi uređenja) u ovom kontekstu?
UPU planovi su kritični jer određuju kako se prostor koristi i razvija, te utječu na buduće projekte, gradnju i kvalitetu života. Zastupnici traže jasne rokove za donošenje i prihvaćanje UPU-a kako bi se izbjegle kašnjenja i nejasnoće u urbanom razvoju. - Što znači “civilizacijski minimum” u ovoj raspravi?
Civilizacijski minimum odnosi se na standard dostojanstvenog odnosa prema mrtvima i prema onima koji su pružili žrtvu za zajednicu. Radi se o općeljudskom principu koji zahtijeva transparentnost, pošten način raspodjele javnih sredstava i jasno identificiranje povijesnih osoba i njihovih mjesta sjećanja.
Zaključno, gradske odluke koje se sada razmatraju slijede šire trendove pojačane odgovornosti prema javnom prostoru, financijskoj transparentnosti i očuvanju kulturnog identiteta. Kroz detaljne rasprave o grobljima, zdravstvenom sustavu i školskim projektima, Zagreb pokazuje nam kako se slične dileme rješavaju u modernim urbanim sredinama: pažljivo balansiranje prošlosti i budućnosti, uz snažan naglasak na pravmu i etiku trošenja javnog novca. Kako se budu stvari razvijale, javnost će imati sve jasniji uvid u rokove, troškove i realne koristi ovih odluka, što je ključ za održivu i odgovornu gradske uprave.
Leave a Comment