Počinje novi rat? Takvo pitanje danas sve češće odzvanja dok se na 817 kilometara dugu granicu između Tajlanda i Kambodže vraća stara geopolitička napetost. Nedavni zračni napadi, priopćeni gubitci i uzvraćeni udari ponovno su pokrenuli debatu o mogućoj vojnoj eskalaciji u regiji koja je već desetljećima žarište povijesnog konflikta. U ovom članku razmatramo korijene spora, analitičke poglede, međunarodne reakcije te moguće scenarije razvoja sukoba – sve s naletom konteksta i egzaktnih podataka.
Geopolitički kontekst sukoba
Rasprava o tome “počinje li novi rat?” ne može se razumjeti bez uvida u strateške interese dviju država i ulogu većih sila. Tajland je regionalni članica ASEAN-a, s razvijenim bilateralnim odnosima sa Sjedinjenim Državama, dok je Kambodža gotovo čvrsto oslonjena na strateško savezništvo s Kinom. Ova kombinacija regionalne sigurnosti i globalnih mimoilaženja čini svaki incident puno slojevitijim.
Povijesne korijene spora
Korijeni spora datiraju iz kolonijalnog razdoblja kada je Francuska, upravljajući Indokinom, hram Preah Vihear samovoljno ucrtala na karte. I danas, nakon presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) iz 1962. i 2013. godine, to područje ostaje granična točka spora jer svaki milimetar krije tragove stoljetnog rivalstva. Povijesni zapis bilježi da su krvoprolića u neposrednoj blizini hrama bila osobito intenzivna 2008. i 2011., s ukupno 45 poginulih i nekoliko stotina ranjenih na obje strane.
Kolonijalna baština i pravni spor
ICJ je 1962. presudio u korist Kambodže, potvrdivši da hram administrativno pripada toj zemlji, ali je geografski dostupan i na teritoriju Tajlanda. Unatoč novoj presudi 2013., uvjeti sporazuma nikada nisu u potpunosti implementirani, što je dovelo do daljnjih lokalnih pravnih sporova i prekida diplomatskih odnosa na relaciji Phnom Penh–Bangkok. Ovaj povijesni konflikt postao je simbol i građenja državnog identiteta obiju strana.
Nedavno pogoršanje napetosti na granici
Posljednje tjedne svjedočimo razmjeni topničke i zračne vatre. Pitanje je stoga – počinje novi rat? Tajlandska vojska izvijestila je o jednom poginulom i osam ranjenih vojnika, dok Kambodža tvrdi da je među civilima poginulo najmanje četvero stanovnika pokrajine Preah Vihear. Svaka strana se optužuje za prvu ispaljenu granatu, što dodatno komplicira napetost.
Zračni napadi i granatiranje
- Na dan 15. svibnja, tajlandske zračne snage izvele su dva bombarderska napada u blizini sela Kangsai.
- Kambodžanske protivzračne jedinice prijavile su obaranje dva tajlandska drona tipa UAV-4.
- Rezultati su 3 poginula i 12 ranjenih civila, uz štetu procijenjenu na više od 1,5 milijuna USD infrastrukture.
Strateške točke interesa
Pored hrama Preah Vihear, Tajlandu je ključno očuvati kontrolu nad izvorima pitke vode u regiji Dângrêk. Kambodža pak gradi nove nadzorške točke i pojačava vojnu eskalaciju raspoređivanjem 5.000 vojnika i 20 oklopnih vozila unutar 10 kilometara od granice. Ovakvo strateško pozicioniranje signalizira da obje strane testiraju međunarodnu reakciju.
Međunarodni utjecaji i posredovanje
Ni jedan konflikt danas ne može proći bez uključenosti većih sila ili regionalnih organizacija. Dok je SAD primarno podržao Tajland oružjem i obavještajnim kapacitetima, Kina ostaje glavna financijerka infrastrukturnih projekata u Kambodži i diplomacija joj igra ključnu ulogu u smirivanju sukoba.
Uloga SAD-a i Kine
- SAD je isporučio 12 borbenih helikoptera tipa AH-1 Cobra i obučio 2.500 tajlandskih vojnika.
- Kina je Kambodži odobrila kredit od 300 milijuna USD za modernizaciju graničnih cesta i vojnih logora.
- Obje sile provode diplomatske konzultacije unutar ASEAN–SAD i ASEAN–Kina foruma.
Djelovanje ASEAN-a i međunarodne organizacije
ASEAN je pokrenuo hitne konzultacije unutar Mehanizma za sprječavanje sukoba i organizirao trostrani dijalog. Istovremeno, UN-ova misija za ljudska prava poziva na hitno povlačenje teških naoružanja s granice kako bi se spriječila humanitarna kriza. Međunarodni stručnjaci upozoravaju da bi ignoriranje ovih apela moglo prerasti u veći ratno stanje u jugoistočnoj Aziji.
Mogući scenariji razvoja sukoba
“Počinje novi rat?” pitanje je koje nameće potrebu razmatranja realnih alternativa. Od ograničenih incidenata do širokog sukoba – sve je moguće, a svaki scenarij ima različite implikacije za regionalnu stabilnost i globalnu strategiju.
Eskalacija u ograničeni rat
- Brza mobilizacija pojačanih snagai može dovesti do tjednih borbenih operacija duž cijele granice.
- Oslanjanje na zračne udare i tenkovske kolone povećava rizik od većih ljudskih žrtava i ekonomske štete.
- Međunarodni posrednik poput bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa mogao bi ponovno intervenirati telefonskim razgovorima i prijedlozima razoružanja.
Diplomatija i smirivanje tenzija
Naznake smirivanja putevima diplomatije već su vidljive. Tri najizglednija koraka uključuju:
- Ponovni sastanak na vrhu vođa ASEAN-a s posebnom pozivnicom Tajlanda i Kambodže.
- Provedba ICJ presuda uz nadzor neutralne međunarodne misije.
- Otvaranje civilnih koridora za pomoć pogođenom stanovništvu uz transparentnost humanitarnih programa.
Posljedice za regiju i globalnu sigurnost
Prijelomna točka nije samo hoće li se “počinje novi rat?” već i kakav će utjecaj sukob imati na sveobuhvatnu regionalnu sigurnost i međunarodne ekonomske tokove. Jugoistočna Azija je područje brzog rasta, a svaki vojni incident donosi rizik pada BDP-a i poplavu izbjeglica.
Utjecaj na regionalnu sigurnost
Milijun vojnika duž južnoazijskih granica prate situaciju. Područje Indijskog oceana i Južnokineskog mora osjetilo bi poremećaje u pomorskom prometu, s negativnim posljedicama za globalne lance opskrbe. Ujedno, koncept “ravnoteže straha” mogao bi se primijeniti i na nove saveze unutar ASEAN-a i partnera iz G7.
Ekonomski i humanitarni aspekti
Procjenjuje se da će direktni troškovi vojne eskalacije premašiti 500 milijuna USD u prvih mjesec dana, dok će indirektni učinci u prometu, turizmu i izravnim stranim ulaganjima dodatno zatvoriti pristup stranim kapitalom. Humanitarna kriza u pograničnim selima može obuhvatiti i do 100.000 raseljenih osoba u roku od tjedan dana, s ozbiljnim posljedicama za susjedne države poput Vijetnama i Laosa.
Analitičar: “Ovo je otprilike jednako kao što u Srbiji gledaju na Kosovo”
Geopolitički analitičar Denis Avdagić ističe da je paralela između ovog sukoba i situacije Srbije i Kosova utemeljena na sličnim religijskim i državotvornim motivima. Hram Preah Vihear za Kambodžu ima religijski i kulturni značaj poput manastira i crkava na Kosovu za Srpsku pravoslavnu crkvu.
Paralele s Kosovom
“Ako želite razumjeti emocionalni naboj, zamislite da Republika Srbija iznenada odluči militarizirati crkvene komplekse na Kosovu. Upravo takvu dinamiku vidimo na granici Tajlanda i Kambodže,” pojašnjava Avdagić.
Religijski i kulturni faktor
Kao što je Kosovska Mitrovica simbol državne i duhovne uloge za Srbiju, Preah Vihear stoji na raskrižju državnih i vjerskih narativa za Tajland i Kambodžu. Odatle proizlazi snaga i odlučnost obje strane da “počinje novi rat?” pitanje ne ostane samo na papiru.
Zaključak
Napetost između Tajlanda i Kambodže ponovno je podigla ozbiljan alarm o tome “počinje li novi rat?”. Istina je da svaki zračni udar, ispaljena granata i politička izjava može preusmjeriti putanju regije prema konfrotaciji ili miru. Povijesni konflikti oko hrama Preah Vihear, internacionalni uteg američko-kineskih interesa, te izravno ili neizravno posredovanje ASEAN-a i ICJ-a čine ovu priču kompleksnom. Ipak, diplomatske opcije i praksa ranijih rješenja ukazuju na mogućnost da najveći izazov prođe bez općeg rata. Ključno je pratiti sljedeće korake – hitne vojno-diplomatske razgovore, humanitarne mjere i primjenu međunarodnih presuda.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Što je glavni uzrok nedavnih sukoba na granici Tajlanda i Kambodže?
Glavni uzrok je neriješen granični spor oko hrama Preah Vihear, duboko ukorijenjen u kolonijalnoj povijesti i presudama Međunarodnog suda pravde.
2. Kako je Međunarodni sud pravde odlučio o hramu Preah Vihear?
Međunarodni sud pravde je u presudama iz 1962. i 2013. potvrdio da hram pretežito pripada Kambodži, ali nije regulirao precizne granice oko kompleksa, što je ostavilo prostor za daljnje nesporazume.
3. Koje su reakcije međunarodne zajednice?
ASEAN je pozvao na hitno smirivanje tenzija, UN-ova misija za ljudska prava traži povlačenje teškog naoružanja, a SAD i Kina aktivno savjetuju svoje saveznike – Tajland, odnosno Kambodžu.
4. Postoji li opasnost od šireg rata?
Iako je rizik povećan, najvjerojatniji ishod i dalje je diplomatsko posredovanje uz povremene incidente. Širi rat zahtijevao bi drastičnu promjenu trenutne strategije i izravnu intervenciju velikih sila.
5. Kako će sukob utjecati na regionalne odnose u jugoistočnoj Aziji?
Sukob može osnažiti vojnu suradnju unutar ASEAN-a, ubrzati strateško okretanje zemalja prema većim silama (SAD, Kina) te privremeno umanjiti trgovinsku i turističku razmjenu.





Leave a Comment