Državni zavod za statistiku (DZS) donosi zabrinjavajuće, ali i zanimljive podatke o prometu stranih kruzera na našoj obali. U prvih deset mjeseci ove godine, Jadranom su plovila čak 92 strana kruzera, što predstavlja značajan porast od 12 brodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Još impresivniji je broj kružnih putovanja – ostvareno ih je 715, čak 28 više nego lani. Ovi podaci jasno ukazuju na rastuću popularnost kružnih putovanja kao oblika turizma u Hrvatskoj, ali i postavljaju pitanja o utjecaju na okoliš i infrastrukturu.
Što ovi podaci zapravo znače za Hrvatsku? Prema službenim statistikama, na tim kružnim putovanjima registrirano je oko dvije tisuće putnika više nego lani, što znači da je ukupno nešto više od milijun putnika posjetilo našu obalu putem ovih masovnih plovila. Ovaj priljev turista svakako donosi ekonomske benefite, no postavlja se pitanje koliko je taj rast održiv i koje su dugoročne posljedice za naše gradove i otoke.
Boravak kruzera u hrvatskim vodama: detaljniji uvid
Strani brodovi kruzeri u Hrvatskoj su u promatranom razdoblju boravili ukupno 1.624 dana, što je 62 dana više nego u istom lanjskom razdoblju. Više dana boravka izravno korelira s većim brojem ostvarenih putovanja i brojem putnika. Analizirajući podatke o zastavama pod kojima plove ovi brodovi, dolazimo do zanimljivih saznanja. Najviše kružnih putovanja, njih 222, ostvarili su brodovi pod zastavom Malte. Slijede brodovi pod zastavom Bahama sa 150 ostvarenih putovanja.
Ovaj podatak sugerira da Malta i Bahami predstavljaju ključne zemlje registracije za najveće svjetske kruzerske kompanije koje posluju na Jadranu. Razlozi za to su često povezani s povoljnijim poreznim zakonodavstvom i propisima o radu u tim zemljama. Među prvih pet zemalja po broju kružnih putovanja po Jadranu nalaze se i brodovi pod zastavama Paname, Norveške i Italije. Ova raznolikost zastava ukazuje na globalni karakter industrije kruzera.
Ključne države registracije kruzera na Jadranu:
- Malta: 222 kružna putovanja
- Bahami: 150 kružnih putovanja
- Panama
- Norveška
- Italija
Najposjećenije županije i gradovi: koncentracija turističkog prometa
Kad je riječ o destinacijama, podaci DZS-a jasno pokazuju gdje se najveći dio kružerskog turizma koncentrira. Od ukupnih 715 kružnih putovanja stranih brodova u razdoblju od siječnja do kraja listopada, značajan udio ostvaren je u samo dvije županije. Dubrovačko-neretvanska županija i Splitsko-dalmatinska županija zajedno su ugostile 46,7 posto svih kružnih putovanja, dok je samo u splitsku luku došlo 22 posto od ukupnog broja ostvarenih putovanja.
Ova koncentracija nije neočekivana s obzirom na to da su Dubrovnik i Split ključne luke u južnom dijelu Jadrana, poznate po svojim povijesnim znamenitostima i atraktivnosti za masovni turizam. Strani kruzeri najviše su posjećivali upravo Dubrovnik, Split i Zadar. Zadar, iako možda ne u istoj mjeri kao prva dva, također bilježi značajan broj posjeta, što potvrđuje njegov rastući značaj kao turističke destinacije.
“Povećanje broja kruzera i putnika potvrđuje da je Jadran prepoznat kao atraktivna destinacija. Međutim, moramo biti svjesni i potencijalnih negativnih posljedica poput preopterećenosti infrastrukture, utjecaja na okoliš i autentičnost lokalnih zajednica,” naglašava stručnjak za pomorski turizam.
Analiza mjesečnih trendova: sezonalnost i listopadske brojke
Promatrajući podatke po mjesecima, uočava se sezonalnost koja je karakteristična za mediteranski turizam. Samo u listopadu 2025. godine, kružnih putovanja stranih brodova po Jadranu bilo je 99. To je, međutim, 16 posto manje nego u listopadu 2024. godine. Istovremeno, na tim je brodovima u Hrvatsku došlo oko 32 tisuće putnika manje nego lani, odnosno njih oko 150,5 tisuća.
Ovaj pad u listopadu može se pripisati nekoliko faktora. S jednje strane, kraj listopada obilježava kraj glavne turističke sezone, kada se turistički promet prirodno smanjuje. S druge strane, moguće je da su promjene u rutama kruzerima ili promjene u potražnji utjecale na smanjenje broja putnika u tom mjesecu. Važno je napomenuti da, unatoč blagom padu u jednom mjesecu, ukupni godišnji trend i dalje pokazuje rast.
Prednosti i nedostaci kružnog putovanja za Hrvatsku
Kao i svaki oblik turizma, kružno putovanje donosi sa sobom određene prednosti i nedostatke za destinaciju poput Hrvatske. Razumijevanje ovih aspekata ključno je za donošenje informiranih odluka o budućem upravljanju ovim sektorom.
Prednosti:
Ekonomska korist: Turisti s kruzera često troše novac na izlete, suvenire, hranu i piće u gradovima koje posjete. To izravno potiče lokalnu ekonomiju.
Promocija destinacije: Veliki broj putnika koji posjete Hrvatsku putem kruzera može potaknuti neke od njih da se vrate u budućnosti na dulji i samostalni odmor.
Iskorištenost infrastrukture: Prisutnost kruzera može doprinijeti iskorištenosti luka i prateće infrastrukture, posebno izvan glavne sezone.
Stvaranje radnih mjesta: Industrija kruzera, uključujući prateće usluge na obali, stvara radna mjesta za lokalno stanovništvo.
Nedostaci:
Preopterećenost infrastrukture: Veliki broj putnika koji se iskrca u kratkom vremenskom razdoblju može stvoriti ogromno opterećenje na gradsku infrastrukturu, prometnice i javne površine, posebno u povijesnim centrima.
Utjecaj na okoliš: Kruzerski brodovi su poznati po emisijama štetnih plinova i potencijalnom onečišćenju mora. Veliki broj brodova u lukama može pogoršati kvalitetu zraka i morske vode.
Niski prosječni izdatak po putniku: Iako ukupan broj putnika raste, prosječni izdatak pojedinačnog putnika s kruzera često je niži u usporedbi s individualnim turistima koji odsjedaju dulje.
Gubitak autentičnosti: Masovni turizam može dovesti do “turizacije” gradova, gdje se lokalne trgovine i restorani zamjenjuju suvenirnicama i fast food lancima, čime se gubi autentični lokalni karakter.
Pritisak na povijesne znamenitosti: Veliki broj posjetitelja može ubrzati propadanje povijesnih spomenika i kulturnih dobara.
Utjecaj na lokalne zajednice i ekosustave
Statistike DZS-a govore o rastućem trendu, ali stručnjaci upozoravaju na potrebu pažljivog upravljanja ovim sektorom. U gradovima poput Dubrovnika, koji su već suočeni s prevelikim brojem turista, dolazak velikih kruzera predstavlja poseban izazov. Ograničavanje broja dnevnih posjetitelja, koje je Dubrovnik već uveo, moglo bi biti model koji bi se trebao razmotriti i u drugim gradovima.
Ekološki aspekt također ne smije biti zanemaren. Sve veći broj brodova koji plove Jadranom znači i veći potencijalni negativni utjecaj na osjetljive morske ekosustave. Uvođenje strožih ekoloških standarda za kruzerske kompanije, kao i poticanje korištenja ekološki prihvatljivijih goriva, ključni su koraci prema održivosti.
Što donosi budućnost? Potencijalne promjene u strategiji
S obzirom na kontinuirani rast broja kruzera i putnika, čini se da će se ovaj trend nastaviti. Ključno pitanje za Hrvatsku jest hoće li se uspjeti prilagoditi tom rastu na način koji će maksimalizirati ekonomske koristi, a minimalizirati negativne posljedice. To podrazumijeva:
Strateško planiranje: Izrada dugoročnih strategija razvoja kruzing turizma koje će uzeti u obzir kapacitete destinacija.
Diverzifikacija luka: Poticanje dolaska kruzera u manje poznate luke kako bi se ravnomjernije rasporedio turistički promet.
Unaprjeđenje zakonodavstva: Uvođenje strožih ekoloških i sigurnosnih standarda te propisa o upravljanju brojem posjetitelja.
Promocija održivog turizma: Poticanje kruzerskih kompanija na ulaganje u ekološke tehnologije i promicanje odgovornog ponašanja putnika.
Budućnost kružnog putovanja na Jadranu ovisit će o sposobnosti Hrvatske da pronađe pravu ravnotežu između prihoda koje ovaj sektor donosi i očuvanja jedinstvenog prirodnog i kulturnog naslijeđa koje je i privuklo turiste na prvom mjestu.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koja je država najčešće registrirana za kruzere koji plove Jadranom?
Prema podacima DZS-a, najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, njih 222, te pod zastavom Bahama, njih 150.
Koje su županije najposjećenije od strane stranih kruzera?
Najveći udio kružnih putovanja ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, koje zajedno čine značajan postotak ukupnog prometa.
Je li broj putnika s kruzera porastao ili pao u odnosu na prošlu godinu?
Na kružnim putovanjima registrirano je oko dvije tisuće putnika više nego lani, što znači da je ukupno nešto više od milijun putnika posjetilo Hrvatsku putem kruzera u prvih deset mjeseci godine.
Koji su glavni ekonomski benefiti kružnog putovanja za Hrvatsku?
Glavni benefiti uključuju direktnu potrošnju turista na obali, promociju destinacije, iskorištenost luke i stvaranje radnih mjesta u pratećim uslužnim djelatnostima.
Koji su glavni ekološki problemi povezani s kruzerima?
Glavni ekološki problemi su emisije štetnih plinova iz brodskih motora, potencijalno onečišćenje mora te veliki utjecaj na morski ekosustav uslijed velikog broja brodova u lukama.
Leave a Comment