Uvod
Predložene izmjene Zakon o prostornom uređenju izazvale su ozbiljne zabrinutosti među građanima Petrinje i široj javnosti. Prema stajalištu SDP-a Sisačko-moslavačke županije, novi tekst zakona daje neograničenu moć državnim tijelima da provode izvlaštenje za privatni interes, praktički otvara vrata urbanističkoj komasaciji bez jasnih kriterija, a građevinskim investitorima omogućuje gradnju bez prethodno uspostavljene infrastrukture. U nastavku donosimo detaljnu analizu predloženih izmjena, reakcije stručne i laičke javnosti, te praktične posljedice koje bi mogle uslijediti ako zakon stupi na snagu.
Ključne izmjene Zakona o prostornom uređenju
Glavne izmjene predloženog Zakona o prostornom uređenju odnose se na tri točke:
- Pravo izvlaštenja zemljišta za privatne investicije bez jasnog javnog interesa
- Legalizacija urbane komasacije s mogućnošću preslagivanja katastarskih čestica
- Dozvola za gradnju bez prethodnog usvajanja prostornog plana i prateće infrastrukture
Svaka od tih promjena nosi rizik upropaštavanja ruralnih zajednica, dodatnog pritiska na okoliš i urušavanja transparentnosti u prostornom planiranju.
Izvlaštenje za privatni interes
Dosad je izvlaštenje zemljišta u Hrvatskoj bilo moguće jedino za javni interes – gradnju cesta, škola ili zdravstvenih centara. Novi zakon predviđa da državna tijela mogu prisilno preuzeti zemljište i za projekte koje financiraju ili provode privatni investitori. Konkretan primjer: zemljište uz petrinjski koridor rijeke Sane moglo bi se, prema prijedlogu, izvlastiti i dati pod koncesiju turističkim kompleksima, iako stanari i mali poljoprivrednici njime uspješno gospodarе desetljećima.
Mogućnost urbane komasacije
Pod geslom efikasnijeg prostornog uređenja, zakon uvodi institut urbane komasacije. Riječ je o spajanju ili preuređivanju katastarskih čestica radi stvaranja novih građevinskih parcela. No bez stroge procedуре, ta moguća preuređenja mogu završiti rasparčavanjem poljoprivrednih površina i šumskih kompleksа, pri čemu bi profit, umjesto lokalne zajednice, otišao velikim dubinskim fondovima.
Gradnja bez plana i infrastrukture
Jedna od najspornijih odredbi omogućuje započinjanje gradnje prije donošenja, odnosno izmjene prostornog plana i bez projekta ceste, vodovoda ili kanalizacije. Ovakva praksa ugrozila bi sigurnost stanara, povećala troškove lokalnih samouprava te stvorila kaos u aglomeracijama koje već pate od nedostatka komunalnih kapaciteta.
Reakcija SDP-a i građanske inicijative
SDP Sisačko-moslavačke županije organizirao je u kolovozu javnu tribinu u Petrinji, gdje su građani upoznati s mogućim posljedicama Zakona o prostornom uređenju. U okviru tribine pokrenuta je i peticija pod nazivom ”Ne damo našu zemlju!” kojom se traži povlačenje zakona iz saborske procedure i ponovna izrada uz uključivanje stručne javnosti.
Peticija ”Ne damo našu zemlju!”
Za prvi je tjedan prikupljeno više od 3.500 potpisa isključivo iz Sisačko-moslavačke županije, a do danas se brojka približava 10.000 potpisa. Organizatori ističu kako su sve dobne skupine prepoznale opasnost od neograničenog izvlaštenja i kašnjenja u razvoju komunalne i prometne infrastrukture.
Posljedice za građane i okoliš
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je oko 57 % površine pod poljoprivrednim zemljištem, od čega je preko 70 % u privatnom vlasništvu. Izmjene Zakona o prostornom uređenju mogle bi dovesti do trajnog gubitka plodnih oranica i degradacije šumskih ekosustava.
Utjecaj na poljoprivredno zemljište
Primjerice, u općini Gvozd više je od 60 % radno sposobnog stanovništva angažirano u povrćarstvu i stočarstvu. Ako se dio poljoprivrednih površina preusmjeri na komercijalnu gradnju, lokalne obitelji riskiraju gubitak egzistencije, a tržište hrane bit će sve ovisnije o uvozu.
Rizične točke i primjeri iz prakse
U Sloveniji, gdje je 2018. uvedena slična mjera komasacije, došlo je do spora oko šumskih zemljišta kod Maribora. Lokalni ekološki pokret uspio je zaustaviti projekt tek nakon dvije godine pravnih postupaka i masovnih prosvjeda. Slične nevolje prijete i u Hrvatskoj ako se zakon prihvati bez dorade.
Prednosti i nedostaci prijedloga zakona
- Prednosti:
- Teoretski brže donošenje urbanističkih rješenja
- Pojednostavljena procedura za investitore
- Mogućnost prilagodbe planova u realnom vremenu
- Nedostaci:
- Gubitak kontrole lokalnih zajednica nad svojim zemljištem
- Ekološki rizici zbog nedostatka evalucije utjecaja na okoliš
- Kršenje ustavnih prava vlasnika nekretnina
Zaključak
Izmjene predloženog Zakona o prostornom uređenju predstavljaju ozbiljan izazov za ravnotežu između javnog i privatnog interesa. Brza saborska procedura, bez dugotrajnih javnih konzultacija i stručnih analiza, otvorila je vrata urbanističkoj neizvjesnosti i pretvorbi vrijednih poljoprivrednih i šumskih površina u investicijske zone za odabranu elitu. Pokrenuta peticija, protesti građana i upozorenja stručnjaka moraju dovesti do dijaloga koji poštuje ustavna prava svih građana te ravnopravno sagledava potrebe zaštite okoliša, lokalnih zajednica i gospodarstava.
FAQ – Česta pitanja
-
Što je urbana komasacija i zašto je sporna?
Urbana komasacija je postupak objedinjavanja i preuređivanja zemljišnih čestica radi stvaranja građevinskih parcela. Sada prijedlog dopušta provedbu komasacije bez detaljnih analiza utjecaja na okoliš i gospodarske posljedice za lokalno stanovništvo.
-
Kako peticija ”Ne damo našu zemlju!” može utjecati na zakonodavstvo?
Peticija predstavlja jasan pokazatelj političke volje građana i može natjerati saborske zastupnike da zatraže stanku u proceduri. Ustavom je zajamčeno pravo na referendumsko izjašnjavanje ako se skupi dovoljan broj potpisa.
-
Na koji način građani mogu sudjelovati u javnim raspravama?
Gradska i općinska vijeća dužna su objaviti javne rasprave na službenim stranicama. Sudionici mogu predložiti primjedbe, sugestije ili alternativne prijedloge do zakonom predviđenog roka.
-
Kada se očekuje glasanje o izmjenama zakona?
Predsjednik Sabora najavio je drugo čitanje i glasanje početkom prosinca, neposredno prije zimske stanke koja prema Ustavu traje od 15. prosinca do 15. siječnja.
-
Koji su koraci nakon što zakon stupi na snagu?
Ukoliko zakon bude izglasan, sljedeći će se mjeseci koristiti za pripremu provedbenih pravilnika. Tada će se moći točno vidjeti kriteriji za izvlaštenje, urbanu komasaciju i obveze izgradnje komunalne infrastrukture.
Ovaj je članak nastao u suradnji s građanskim inicijativama Sisačko-moslavačke županije i analitičarima za prostorno planiranje. Pratite nas na Kriminal.info za najnovije vijesti i komentare iz svijeta prostora i politike.
Leave a Comment