Izglasani Bačićevi zakoni izazvali su veliku polemiku u hrvatskom javnom prostoru, potaknuvši oporbene stranke, nevladine udruge i stručnu zajednicu na oštre reakcije. U prvome redu, kritike se odnose na novi Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Siniša Hajdaš Dončić (SDP) odmah je najavio spremnost za referendum, dok su predstavnici oporbe upozorili na rizike rasprodaje zemljišta, ignoriranje profesionalnih prostornjih planova i urušavanje javnog interesa.
Pozadina i kontekst promjena u zakonodavstvu
Prije nego što analiziramo detalje Izglasani Bačićevi zakoni, važno je prikazati političku i društvenu pozadinu. Nakon višemjesečnih prijedloga, rasprava je dostigla vrhunac tijekom proljeća 2024., a konačno su izmjene usvojene krajem svibnja. Pitanje prostorne održivosti i transparentnosti u izdavanju građevinskih dozvola postalo je jedno od suvremenih ekonomskih i ekoloških izazova u Hrvatskoj.
Politički okvir
HDZ, predvođen ministrom Brankom Bačićem, isticao je da Izglasani Bačićevi zakoni predstavljaju nužnu modernizaciju pravnog okvira. Time bi, prema njima, poticali bržu izgradnju stanova, energetsku obnovu zgrada i privlačenje investicija. Oporba (SDP, Možemo!, Centar, GLAS, DOSIP) ustvrdila je da je proces vođen netransparentno, bez adekvatnih javnih rasprava i da zaobilazi struku, što ugrožava javni interes.
Društvene i ekološke posljedice
Stručnjaci za prostorno planiranje, kao i ekološke udruge, upozoravaju na mogućnost devastacije prirodnih krajolika, neodrživih prenapučenih naselja i gubitka vrijednih šumskih te poljoprivrednih površina. Statistički podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se već danas gotovo 70% novih građevinskih zahvata odvija izvan postojećih urbanih granica, što dodatno opterećuje prometnu infrastrukturu i vodi do fragmentacije okoliša.
Ključni elementi Izglasani Bačićevi zakoni
Kako bismo razumjeli spor i najavljene pravne korake, važno je razložiti glavne odredbe svakog od tri zakona.
Zakon o prostornom uređenju
Ovaj zakon redefinira način donošenja i izmjena prostornih planova. Centralna točka je centralizacija ovlasti – lokalne samouprave gube dio suvereniteta, a državna razina dobiva veća ovlaštenja kroz Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Prema vladi, to ubrzava proces, ali protivnici tvrde da se time smanjuje utjecaj građana i stručne javnosti. Izmjene uključuju:
- Skraćivanje roka za javne rasprave s 90 na 30 dana;
- Mogućnost preglasavanja lokalnih vijeća u slučaju „nerazumnog protivljenja“;
- Uvođenje digitalne javne rasprave bez adekvatne tehničke infrastrukture;
- Povećanje ovlasti upravnih tijela za izdavanje privremenih rješenja.
Zakon o gradnji
Ovaj akt predviđa pojednostavljenje procedure izdavanja građevinskih dozvola, ali prema kritičarima dolazi na uštrb kontrole kvalitete izvedbe i transparentnosti. Ključne promjene uključuju:
- Skraćene rokove za izdavanje dozvola s 90 na 45 dana;
- Automatsko odobravanje projektnih prijedloga ukoliko tijelo ne reagira u zadanom roku;
- Smanjenje broja uvjeta za ishođenje lokacijske dozvole;
- Povećanje ovlasti privatnih projektanata u ishođenju odobrenja.
Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu
Ovdje se radi o prilagodbi EU direktiva, ali protivnici ističu da zakon ne predviđa stvarne poticaje za obnovu postojećih neefikasnih zgrada. Glavne točke:
- Uvođenje minimalnih standarda energetske klase pri novoj gradnji (klasa B ili viša);
- Nedostatak subvencija za energetsku obnovu privatnih i suvlasničkih zgrada;
- Smanjenje pravnih mogućnosti oporbenih inicijativa za poništavanje dozvola;
- Poticanje tržišnih instrumenata umjesto izravnih subvencija.
Reakcije opozicije i struke
SABORSKI klubovi lijeve oporbe odmah su reagirali najavom ocjene ustavnosti i referenduma. Sandra Benčić (Možemo!) istaknula je da su tijela struke jednoglasna u ocjeni kako se Izglasani Bačićevi zakoni ne mogu popraviti amandmanima jer su konceptualno pogrešni. U šest dana prikupljeno je više od 50.000 emailova gradonačelnicima i zastupnicima HDZ-a, ali to, ističu, nije zaustavilo izglasavanje.
Mobilizacija građana
Oporba je organizirala volontere i pravnike diljem zemlje. Cilj je educirati građane o posljedicama novih propisa te prikupiti potrebnih 370.000 potpisa za raspisivanje referenduma. Prema pojašnjenjima iz oporbe:
- 400 info-štandova u svim većim gradovima do kraja lipnja;
- Online platforma za prikupljanje potpisa i informiranje;
- Savjetodavne linije preko udruga za prostorno uređenje;
- Suradnja s pravnim fakultetima i stručnjacima iz urbanizma.
Stručne organizacije
Hrvatska komora arhitekata, Društvo urbanista, Zelena akcija i nekoliko ekoloških udruga izdali su zajedničko priopćenje u kojem navode:
„Izglasani Bačićevi zakoni potiču kaos u prostornom planiranju i ugrožavaju prirodne resurse. Dok HDZ govori o reformskoj hrabrosti, mi vidimo urušavanje sustava kontrole kvalitete i participacije građana.“
Mogućnosti ustavne i referendumske borbe
Nakon što su Izglasani Bačićevi zakoni stupili na snagu potpisom predsjednika Republike (što se očekuje do sredine lipnja), opozicija planira dva paralelna pravna fronta.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti
SDP, Možemo!, Centar, GLAS i DOSIP službeno su Ustavnom sudu uputili zahtjev za ocjenu ustavnosti sva tri zakona. Traže rok od 90 dana za presudu, jer smatraju da dulje čekanje donosi nepopravljivu štetu javnim interesima i prostornom razvoju. U slučaju pozitivne odluke, sud bi mogao poništiti sporne odredbe.
Referendumska inicijativa
Ukoliko Ustavni sud ne djeluje u „primjerenom roku“, slijedi mobilizacija građana. Prema zakonskim odredbama, potreban je prikupljen potpis najmanje 10% upisanih birača (oko 370.000). Procedura uključuje:
- Pripremu i verifikaciju referendumske inicijative kod Državnog izbornog povjerenstva;
- Prikupljanje potpisa u fizičkom i digitalnom obliku;
- Podnošenje potpisa te raspisivanje referenduma;
- Održavanje referenduma u roku 30 dana od prihvaćanja potpisa.
U povijesti je samo dva puta raspisan referendum po uzoru na ovakve inicijative, a nijedan nije poništio već izglasani zakon. No oporba vjeruje da je javna svijest o rizicima veća.
Pros and cons Izglasani Bačićevi zakoni
Da bismo što objektivnije sagledali situaciju, donosimo kratak pregled prednosti i nedostataka koje navode zagovornici i kritičari.
Prednosti (pros)
- Ubrzanje procedure – kraći rokovi za izdavanje dozvola;
- Pojednostavljenje regulative – manje birokracije za investitore;
- Harmonizacija s EU – prilagodba direktivama o energetskoj učinkovitosti;
- Poticaj izgradnji – potencijal za povećanje stambenih kapaciteta.
Nedostaci (cons)
- Gubitak transparentnosti – skraćene javne rasprave;
- Degradacija prostora – fragmentacija okoliša i ciljane rasprodaje zemljišta;
- Ugrožavanje Stručne struke – smanjene ovlasti lokalnih prostornjih planera;
- Rastući socijalni rizici – neusklađenost infrastrukture s novim zahvatima.
Zaključak
Izglasani Bačićevi zakoni označili su prelomnu točku u hrvatskoj prostornoj i energetskoj politci. Dok Vlada inzistira na modernizaciji i efikasnijim procesima, oporba i stručna javnost upozoravaju na dugoročne ekološke i društvene probleme. Sljedeći korak je pravna bitka – zahtjev za ocjenu ustavnosti i referendumska mobilizacija. Ishod će odlučiti hoće li novi režim uređenja prostora „očvrsnuti“ ili se vratiti na plenarne javne rasprave i lokalnu participaciju.
FAQ
1. Što zapravo znače Izglasani Bačićevi zakoni?
To su tri zakona – o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti – kojima se mijenjaju pravila donošenja prostornih planova, izdavanja građevinskih dozvola i standarda energetske obnove. Glavni cilj Vlade je pojednostaviti i ubrzati procedure.
2. Zašto oporba planira referendum?
Oporba smatra da su zakoni doneseni bez stvarne javne rasprave i na štetu građana te okoliša. Ako Ustavni sud ne reagira u tri mjeseca, planiraju prikupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma i poništenje zakona.
3. Koje su alternative predložene od strane stručnjaka?
Stručnjaci traže povlačenje zakona i izradu novih prijedloga uz temeljitu javnu raspravu i sudjelovanje lokalnih zajednica. Predlažu povećanje broja dana za komentiranje nacrta te uvođenje poticaja za zelene investicije.
4. Hoće li prijedlozi izaći na referendum prije nego stupe na snagu?
Teoretski da, ali to ovisi o brzini rada Ustavnog suda. Ako presuda ne stigne u zadanom roku, oporba će pokrenuti prikupljanje potpisa i zatražiti raspisivanje referenduma prije puna primjena zakona.
5. Kako se građani mogu uključiti u raspravu?
Građani se mogu informirati preko online platforme inicijative, sudjelovati na info-štandovima i slati pisma zastupnicima. Također, mogu se obratiti strukovnim udrugama i zatražiti dodatna objašnjenja o učincima zakona na njihov lokalni prostor.
Izglasani Bačićevi zakoni i najavljena referendumska inicijativa postavili su pred Hrvatsku ključna pitanja o budućnosti prostora, participaciji građana i ravnoteži između efikasnosti i transparentnosti. Sljedećih mjeseci vidjet ćemo hoće li glas naroda prevagnuti nad legislativnom većinom.





Leave a Comment