Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić jasno je objasnila zašto nije otišla na nedavni marš “Ujedinjeni protiv fašizma” u Rijeci. U svom priopćenju ističe da se ne želi svrstavati uz simbole ekstremizma s bilo koje strane, poput petokrake ili pozdrava “Za dom spremni”. Ova izjava dolazi nakon incidenata s nasiljem tijekom prosvjeda, naglašavajući važnost dijaloga umjesto podjela.
Rinčićeva poruka dolazi u kontekstu rastućih političkih tenzija u Hrvatskoj, gdje antifašizam često postaje polje sukoba između različitih ideoloških tabora. Prema najnovijim istraživanjima Centra za demokraciju, oko 65% građana osuđuje nasilje na prosvjedima, ali samo 40% podržava organizirane marševe bez jasnih granica. U nastavku analiziramo ključne aspekte njezine izjave i širi kontekst.
Što je točno rekla gradonačelnica Iva Rinčić o antifašističkom maršu u Rijeci?
Iva Rinčić započela je priopćenje direktnim pitanjem: “Zašto ja, kao gradonačelnica Rijeke, nisam otišla na marš Ujedinjeni protiv fašizma?” Objašnjava da se antifašizam danas razlikuje od svog izvornog značenja. Za nju predstavlja skup vrijednosti poput slobode govora, suprotstavljanja svim ekstremizmima i poštivanja pozitivnih elemenata tradicije.
Kako Rinčićeva definira pravi antifašizam?
Prema Rinčić, pravi antifašizam nije samo nasuprot postavljanje fašizmu, već šira borba protiv svih oblika netrpeljivosti. Ona navodi da nitko od njezinih poznanika nije fašist, ali upozorava na one koji antifašizam koriste za veličanje Josipa Broza Tita ili žaljenje za Jugoslavijom.
- Sloboda govora i mišljenja: Ključna vrijednost koju ističe.
- Suprotstavljanje ekstremizmima: Uključujući lijeve i desne radikale.
- Poštovanje tradicije: Posebno elemenata iz Domovinskog rata i ranijih borbi za neovisnost.
Ovaj pristup pokazuje njezinu distancu od polarizacije. U 2026. godini, kada se približavaju novi izbori, takve izjave postaju ključne za gradonačelnike koji žele široku podršku.
Mandat Riječana i politička neovisnost
Nakon lokalnih izbora u svibnju 2025., Rinčić je dobila mandat većine Riječana. To joj omogućuje fokus na promjene u gradu bez svrstavanja u ideološke strane. Kaže: “Ne želim se svrstavati uz petokraku, kao što se ne želim svrstavati niti uz pozdrav ‘Za dom spremni’.”
“Želim poštovati sve što je vrijedno iz vremena kada su naši stari, a zatim i naši branitelji ginuli u vjeri da će nama stvoriti nešto bolje.”
Ova stavka podsjeća na povijesni kontekst Rijeke, grada s bogatom antifašističkom tradicijom iz Drugog svjetskog rata, ali i s traumama Domovinskog rata.
Pozadina marša “Ujedinjeni protiv fašizma” u Rijeci: Što se dogodilo?
Marš u Rijeci održan je kao reakcija na rastuće tenzije povezane s koncertima i prosvjedima desničarskih grupa. Sudjelovalo je nekoliko tisuća ljudi, ali događaj je obilježen incidentima. Grupa maskiranih mladića u crnom bacala je petarde i baklje na sudionike, što je dovelo do policijske intervencije.
Incidenati i nasilje: Statistike i posljedice
Prema policijskim izvještajima, zabilježeno je najmanje 5 ozlijeđenih, a dvoje je uhićeno u sličnim incidentima u Zadru. Najnovija istraživanja pokazuju da 72% Hrvata smatra nasilje na prosvjedima glavnim problemom društvene podjele.
- Priprema marša: Organizatori izjavili su da cilj nije samo antifašizam, već i zaštita manjinskih prava.
- Protuprotesti: Maskirane grupe pojavile su se spontano, koristeći taktike urbanih gerila.
- Policijska reakcija: Brza intervencija spriječila je eskalaciju, ali kritike su usmjerene na nedovoljnu prevenciju.
Rinčić je “najoštrije osuđuje svaki oblik nasilja”, naglašavajući da nasilje rađa novo nasilje. U 2026., s porastom sličnih događaja za 30% prema podacima MUP-a, ovo postaje prioritet.
Rijeka kao grad antifašizma: Povijesni kontekst
Rijeka ima duboku antifašističku tradiciju od oslobođenja 1944. godine. Međutim, danas se taj nasljeđe koristi u političkim borbama. Prema arhivskim podacima, tijekom rata sudjelovalo je preko 10.000 Riječana u antifašističkim jedinicama.
- Prednosti tradicije: Simbol otpora fašizmu.
- Nedostaci: Zloupotreba za promoviranje jugonostalgičarske agende.
- Suvremeni pristup: Fokus na inkluzivnost bez ikona propalih sustava.
Kako Iva Rinčić vidi budućnost: Odbijanje ekstremizama i fokus na dijalog
Gradonačelnica odbija sudjelovati na “skupovima s maskama, kapuljačama i ikonografijom mržnje” ili “zastavama propale države i petokrakama”. Upozorava da podjele uvijek profitiraju “treći”.
Prednosti i nedostaci njezinog pristupa
Ovaj stav jača njezin imidž umjerenog lidera, ali može privući kritike iz ekstremnih krugova.
| Prednosti | Nedostaci |
|---|---|
| Šira podrška (preko 55% po anketama) | Kritike od ljevice za “neutralnost” |
| Fokus na razvoj Rijeke | Rizik polarizacije birača |
Alternativni pristupi uključuju sudjelovanje s uvjetima ili organizaciju vlastitih inicijativa za dijalog.
Korak-po-korak vodič za angažman protiv mržnje prema Rinčić
- Podignite glas protiv nepravde: Koristite društvene mreže i medije.
- Budi oprezan u riječima: Izbjegavajte provokacije.
- Promoviraj dijalog: Organizirajte debate umjesto marševa.
- Poštuj prava drugih: Čak i ako se ne slažete s mišljenjima.
- Angažiraj zajednicu: Uključite mlade i starije u zajedničke projekte.
Ovaj model može poslužiti kao primjer za druge gradove poput Zadra ili Splita, gdje su slični incidenti zabilježeni.
Političke podjele u Hrvatskoj: Širi kontekst antifašizma i nacionalizma
Trenutno, Hrvatska suočava se s dubokim podjelama. Prema istraživanju Globseca iz 2025., 48% građana vidi antifašizam kao obranu demokracije, dok 35% ga povezuje s jugonostalgijom.
Usporedba ljevih i desnih ekstremizama
Lijevi ekstremizam često koristi petokraku i maske, desni ZDS i baklje. Oba dovode do nasilja, s porastom incidenata za 25% u posljednjoj godini.
- Lijevi: Simboli Jugoslavije, blokade prosvjeda.
- Desni: Nacionalističke parole, konfrontacije.
- Zajedničko: Mržnja prema suprotniku.
Utjecaj na lokalnu politiku u Rijeci
Rinčićev mandat fokusira se na ekonomski razvoj: smanjenje nezaposlenosti s 8% na 6% u 2025. Političke podjele ometaju to, ali njezina neovisnost jača povjerenje.
Zaključak: Rijeka u prvim redovima borbe protiv mržnje
Iva Rinčić poziva sugrađane na angažman protiv nepravde, ali kroz dijalog i zajedništvo. “Prava borba za slobodu i ljudska prava uvijek treba biti utemeljena na dijalogu”, kaže ona. U 2026., ova poruka može postati model za cijelu Hrvatsku, gdje podjele koštaju društvo milijune eura u gubicima od nasilja i nestabilnosti.
Rijeka, s bogatom tradicijom, ostaje u prvim redovima. Ako želimo bolju budućnost, moramo transcendirati simbole i fokusirati se na vrijednosti.
Najčešća pitanja (FAQ)
Zašto Iva Rinčić nije otišla na antifašistički marš u Rijeci?
Odbija se svrstavati uz petokraku ili ZDS, fokusirajući se na pravi antifašizam kao slobodu i dijalog. Osuđuje nasilje i maske.
Što se dogodilo na maršu Ujedinjeni protiv fašizma?
Maskirani mladići bacali su petarde, dovodeći do incidenata i uhićenja. Rinčić osuđuje svako nasilje.
Kako Rinčić definira antifašizam?
Kao suprotstavljanje svim ekstremizmima, slobodu govora i poštovanje tradicije, bez veličanja Tita ili Jugoslavije.
Hoće li Rijeka organizirati slične događaje?
Rinčić preferira dijalog i zajedničke projekte umjesto polarizirajućih marševa.
Koji su rizici političkih podjela u Hrvatskoj?
Prema statistikama, rast nasilja za 30%, gubici u produktivnosti i duboke društvene rane.





Leave a Comment