Iako bismo, živeći u mediteranskoj zemlji, mogli pomisliti da Hrvati uživaju u povoljnim razinama vitamina D, najnovija istraživanja sugeriraju dramatično drugačiju priču. Prof. dr. sc. Dragan Primorac i njegov tim otkrili su, naime, alarmantan nedostatak ovog ključnog nutrijenta u hrvatskoj populaciji, a njihova saznanja objavljena su u uglednom znanstvenom časopisu Nutriens. Rezultati su šokirali mnoge i otvorili novo poglavlje u razumijevanju zdravstvenih navika i potencijalnih rizika s kojima se suočavamo.
Paradoks mediteranskog sunca i modernog načina života
Naizgled paradoksalno, ljudi koji žive na područjima s obiljem sunca, poput Hrvatske, suočavaju se s deficitom vitamina D. Studija prof. Primorca i njegovih suradnika (Kelemen J, Bulić L, Brlek P, Zadro R, Pavlović J, Vučić M i Brenner E) analizirala je uzorke krvi 829 odraslih osoba prikupljene tijekom redovitih kliničkih pregleda. Rezultati su bili daleko od očekivanih. Čak 49.2% ispitanika pokazalo je umjereni nedostatak vitamina D, s razinama serumskog 25-hidroksivitamina D između 50 i 75 nmol/L. Ono što je još zabrinjavajuće jest činjenica da je 43.7% sudionika imalo teški nedostatak, s razinama nižim od 50 nmol/L.
Ovi podaci jasno ukazuju na gotovo univerzalnu deficijenciju vitamina D u hrvatskoj populaciji, bez značajnih razlika prema dobi ili spolu. Ovo otkriće negira bilo kakvu prednost mediteranske klime u kontekstu vitamina D, sugerirajući da suvremeni način života – dugotrajni boravak u zatvorenim prostorima, nedovoljno izlaganje suncu i neadekvatna prehrana – nadjačava sve potencijalne koristi koje bismo mogli očekivati od geografskog položaja.
Europski kontekst: Nismo sami u ovom problemu
Nisu samo Hrvati pogođeni ovim problemom. Slične studije provedene diljem Europe ukazuju na slične trendove. Ranije istraživanje (Gonzales-Gross i sur., Br. J. Nutri. 2012.) na više od 1.000 odraslih osoba pokazalo je da je 80% ispitanika imalo razine vitamina D ispod 75 nmol/L, a 15% čak ispod 27.5 nmol/L. Još veća studija (Cashman i sur., Am. J. Clin. Nutr., 2016.) na gotovo 56.000 Europljana otkrila je da 40% njih ima razine vitamina D ispod 50 nmol/L, što je gotovo identično rezultatima hrvatske studije. Ovaj usporedni pregled potvrđuje da je nedostatak vitamina D globalni, ili barem europski, problem, a ne specifičnost samo hrvatske populacije.
Ključna uloga vitamina D u ljudskom zdravlju
Vitamin D, često nazivan i “sunčanim vitaminom”, daleko je više od samo nutrijenta koji pomaže zdravlju kostiju. Njegova uloga u ljudskom tijelu je višestruka i ključna za održavanje cjelokupnog zdravlja.
Vitamin D i imunološki sustav: Nezaboravna veza
Jedna od najvažnijih funkcija vitamina D jest njegova uloga u regulaciji imunološkog sustava. Vitamin D aktivira snažan obrambeni mehanizam poznat kao autofagija, proces kojim stanice uklanjaju oštećene dijelove i strane patogene, štiteći se od stresa i infekcija. Ključnu ulogu u pretvorbi vitamina D u njegov biološki aktivni oblik, 1,25-hidroksivitamin D (kalcitriol), igra enzim CYP27B1.
Ovaj aktivni oblik vitamina D, kalcitriol, djeluje na brojne organe, uključujući crijeva, bubrege i kosti, potičući apsorpciju kalcija i fosfata. To je neophodno za pravilnu mineralizaciju kostiju i njihovo zdravlje. Ono što je fascinantno jest prisutnost enzima CYP27B1 u brojnim tkivima i stanicama, uključujući:
Epitelnim stanicama
Epidermalnim keratocitima
Jetri
Endokrinim žlijezdama
Bubrezima
Posteljici
Posebno važno: stanicama imunološkog sustava kao što su makrofagi, dendritičke stanice, T i B limfociti.
Kada imunološke stanice aktiviraju vitamin D putem CYP27B1, njihov odgovor postaje moduliran, a upalni procesi se smanjuju. S druge strane, vitamin D-receptor (VDR), neophodan za vezanje vitamina D, nalazi se u širokom spektru tkiva i stanica, uključujući one u crijevima, bubrezima, kostima, gušterači, paratiroidnoj žlijezdi, jajnicima, testisima, posteljici te, opet, u ključnim stanicama imunološkog sustava poput makrofaga, dendritičkih stanica, T i B limfocita te stanica prirodnih ubojica (NK stanice). Ova sveprisutnost naglašava duboku povezanost vitamina D s tjelesnom obranom.
Vitamin D i prevencija bolesti: Od kostiju do karcinoma
Nedostatak vitamina D danas se sve češće povezuje ne samo s problemima koštanog sustava, poput osteoporoze i rahitisa, već i s oslabljenim imunitetom i povećanim rizikom od različitih kroničnih bolesti, uključujući i karcinome. Istraživanja pokazuju da su i VDR i enzim CYP27B1 prisutni u mnogim vrstama tumora. Štoviše, uočeno je da njihova veća izraženost u tumorskim stanicama često korelira s boljim ishodima liječenja, jer kalcitriol može inhibirati proliferaciju stanica raka i poticati apoptozu (programiranu staničnu smrt). (Seubwai i sur., Cancer 2007.; Ferrer-Mayorga i sur., Gut 2017.; Muralidhar i sur., Cancer Research 2019.)
Studija objavljena u prestižnom časopisu JAMA Network Open (Chandler i sur., 2020.) na velikom uzorku od 25.871 pacijenta sugerira da vitamin D može imati ulogu u smanjenju učestalosti metastatskih oblika karcinoma. Aktivni oblik vitamina D sudjeluje u regulaciji rasta stanica, smanjenju upala i jačanju sposobnosti imunološkog sustava da prepozna i eliminira abnormalne stanice. Kada su razine vitamina D niske, obrambeni mehanizmi tijela slabije funkcioniraju, što potencijalno povećava rizik od razvoja nekih tumora. (Song i sur., Aging 2019.; Parizadeh i sur., Nutr. Cancer 2020.)
Dodatno, sve je više dokaza koji ukazuju na to da osobe s manjkom vitamina D tijekom liječenja karcinoma češće pate od izraženog umora povezanog s karcinomom (tzv. cancer-related fatigue). Nadoknada vitamina D mogla bi ublažiti ovaj neugodan simptom i poboljšati kvalitetu života pacijenata.
Uzroci deficita vitamina D kod Hrvata: Dublja analiza
Zašto, unatoč mediteranskoj klimi, Hrvati pate od ovako rasprostranjenog nedostatka vitamina D? Odgovor leži u kompleksnoj interakciji modernog načina života i nedovoljne informiranosti.
Smanjeno izlaganje sunčevoj svjetlosti
Iako Hrvatska ima obilje sunčanih dana, suvremeni životni stil značajno ograničava izlaganje kože sunčevim zrakama. Većina ljudi provodi radni dan u zatvorenim uredskim prostorima, a slobodno vrijeme često se također provodi u interijerima ili pod sjenom. Čak i kada smo vani, često koristimo kreme s visokim zaštitnim faktorom, što je s jedne strane dobro za prevenciju karcinoma kože, ali s druge strane drastično smanjuje sposobnost kože da sintetizira vitamin D.
Optimalno vrijeme za sintezu: Da bi tijelo učinkovito proizvodilo vitamin D, koža mora biti izložena UV-B zrakama. Ovo se najčešće događa u periodu od kasnog proljeća do rane jeseni, tijekom središnjeg dijela dana (otprilike od 10 do 15 sati). Kratko izlaganje (oko 10-15 minuta, ovisno o tipu kože i jačini sunca) na što većoj površini kože (ruke, lice, noge) bez kreme za sunčanje može osigurati značajne količine vitamina D.
Sezonske promjene: Tijekom zimskih mjeseci, kut sunčeve svjetlosti nad Hrvatskom je prenizak da bi UV-B zrake doprle do Zemljine površine u dovoljnoj mjeri za sintezu vitamina D. Stoga je u tom periodu unos vitamina D prehranom ili suplementima ključan.
Prehrana siromašna vitaminom D
Iako postoje namirnice bogate vitaminom D, one rijetko čine značajan dio svakodnevne prehrane prosječnog Hrvata.
Masna riba: Losos, skuša, haringa i sardine su izvrsni prirodni izvori vitamina D. Međutim, konzumacija ovih namirnica u Hrvatskoj nije na razini dovoljnoj da pokrije potrebe.
Jaja i jetra: Žumanjak jajeta i jetra (posebno goveđa ili pileća) također sadrže vitamin D, ali u manjim količinama.
Obogaćene namirnice: Neki mliječni proizvodi, žitarice i sokovi su obogaćeni vitaminom D, ali je važno provjeriti deklaracije jer ne svi proizvodi sadrže dodani vitamin.
Sveukupno, oslanjanje isključivo na prehranu za zadovoljavanje potreba za vitaminom D je u većini slučajeva neadekvatno, pogotovo kada se uzme u obzir suboptimalna konzumacija masne ribe.
Specifični faktori rizika
Iako je nedostatak vitamina D generaliziran, neki faktori mogu dodatno povećati rizik:
Starost: S godinama koža postaje tanja i manje učinkovita u sintezi vitamina D, a bubrezi slabije pretvaraju njegov neaktivni oblik u aktivni.
Prekomjerna tjelesna težina: Masno tkivo “zarobljava” vitamin D, čineći ga manje dostupnim za cirkulaciju i korištenje u tijelu.
Tamniji ten: Melanin u koži djeluje kao prirodni zaštitni faktor od UV zračenja, ali također smanjuje sposobnost kože da proizvodi vitamin D. Osobe tamnije puti trebaju duže izlaganje suncu kako bi proizvele istu količinu vitamina D kao osobe svijetle puti.
Neke bolesti: Bolesti probavnog sustava koje utječu na apsorpciju masti (npr. Chronova bolest, celijakija) mogu smanjiti apsorpciju vitamina D iz hrane. Također, bolesti bubrega i jetre mogu ometati njegovu pretvorbu u aktivni oblik.
Uzimanje određenih lijekova: Neki lijekovi, poput antikonvulziva i kortikosteroida, mogu utjecati na metabolizam vitamina D.
Posljedice nedostatka vitamina D: Daleko izvan zdravlja kostiju
Kao što smo već istaknuli, niske razine vitamina D (<50 nmol/L) povezuju se s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, daleko izvan samo problema s kostima.
Metabolčki poremećaji
Dijabetes tipa 2: Brojne studije ukazuju na povezanost nedostatka vitamina D s povećanim rizikom za razvoj inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. Vitamin D igra ulogu u funkciji beta stanica gušterače, koje proizvode inzulin, te u osjetljivosti tkiva na inzulin.
Metabolički sindrom: Ovo stanje, koje uključuje kombinaciju visokog krvnog tlaka, visokog šećera u krvi, viška masnog tkiva oko struka i povišenih triglicerida, također je povezano s niskim razinama vitamina D.
Imunološki poremećaji
Autoimune bolesti: Nedostatak vitamina D se povezuje s povećanim rizikom za razvoj autoimunih bolesti kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis, dijabetes tipa 1 i upalne bolesti crijeva. Vitamin D je ključan za modulaciju imuniteta i sprječavanje da imunološki sustav napada vlastito tijelo.
Povećana osjetljivost na infekcije: Adekvatne razine vitamina D potrebne su za pravilno funkcioniranje urođenog i stečenog imuniteta, što nas čini otpornijima na bakterijske i virusne infekcije, uključujući respiratorne infekcije poput gripe i COVID-19.
Mišićno-koštani problemi
Osteoporoza i osteopenija: Nedostatak vitamina D narušava apsorpciju kalcija i fosfata, što dugoročno dovodi do smanjenja gustoće kostiju i povećanog rizika od prijeloma. Ovo je posebno problematično kod starijih osoba, ali i kod mlađih osoba s lošim unosom kalcija i vitamina D.
Mišićna slabost i bolovi: Vitamin D ima ulogu i u funkciji mišića. Njegov nedostatak može uzrokovati mišićnu slabost, bolove i povećati rizik od padova, što je posebno opasno za stariju populaciju.
Multifaktorijalni poremećaji
Kardiovaskularne bolesti: Istraživanja sugeriraju povezanost između niskih razina vitamina D i povećanog rizika od visokog krvnog tlaka, srčanog udara i moždanog udara.
Mentalno zdravlje: Sve više dokaza povezuje nedostatak vitamina D s povećanim rizikom od depresije, sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) i kognitivnog propadanja kod starijih osoba. Vitamin D receptori nalaze se u dijelovima mozga odgovornim za regulaciju raspoloženja i kognitivnih funkcija.
Karcinomi: Kao što je ranije spomenuto, nedostatak vitamina D povezan je s povećanim rizikom za razvoj određenih vrsta karcinoma i lošijim ishodima liječenja.
Što možemo učiniti? Preporuke za poboljšanje statusa vitamina D
Dobre vijesti su da se problem nedostatka vitamina D može riješiti odgovarajućim mjerama. Ključno je podizanje svijesti i poduzimanje proaktivnih koraka.
1. Pametno izlaganje suncu
Umjerenost je ključ: Kratkotrajno izlaganje suncu, bez zaštitnih krema, tijekom sunčanih sati (kada su UV-B zrake najjače) može biti učinkovito.
Izložite što više kože: Ruke, noge i lice su najizloženiji dijelovi tijela.
Budite svjesni tipa kože: Osobe svijetle puti trebaju kraće vrijeme izlaganja nego osobe tamnije puti.
Izbjegavajte podnevno sunce: Iako je tada UV-B zračenje najintenzivnije, rizik od opeklina i oštećenja kože je najveći. Bolje je odabrati razdoblja prije i poslije podne.
Zimski period: Od listopada do ožujka, izlaganje suncu vjerojatno neće biti dovoljno za dovoljnu sintezu vitamina D, stoga su drugi načini unosa ključni.
2. Prehrana bogata vitaminom D
Uključite u svoju prehranu više namirnica koje su prirodno bogate vitaminom D:
Masna riba: Losos, skuša, haringa, srdela, tuna. Pokušajte ih konzumirati barem dva puta tjedno.
Jetrena pašteta i riblja jetra: Goveđa ili teleća jetra, jetra bakalara.
Žumanjak jajeta: Konzumirajte umjerene količine jaja.
Obogaćene namirnice: Provjerite deklaracije na mlijeku, jogurtu, žitaricama za doručak, sokovima i margarinu te birajte one obogaćene vitaminom D.
3. Suplementacija vitaminom D
Za velik dio populacije, posebno tijekom zimskih mjeseci ili ako spadaju u rizične skupine, suplementacija vitaminom D je najučinkovitiji način za postizanje i održavanje optimalnih razina.
Preporučene doze: Preporuke za dnevni unos variraju, ali se često kreću između 600 i 2000 IU (međunarodnih jedinica) vitamina D dnevno za odrasle. Međutim, u slučaju utvrđenog deficita, liječnik može propisati i veće, terapijske doze.
Konzultacija s liječnikom: Prije početka suplementacije, osobito ako uzimate druge lijekove ili imate postojeća zdravstvena stanja, najbolje je posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom. Oni mogu preporučiti odgovarajuću dozu na temelju vaših individualnih potreba i eventualno provjeriti razinu vitamina D u krvi.
Vrijeme uzimanja: Vitamin D je topiv u mastima, stoga ga je najbolje uzimati uz obrok koji sadrži malo masnoće kako bi se poboljšala apsorpcija.
4. Redovito testiranje razine vitamina D
Ako ste zabrinuti zbog mogućeg nedostatka vitamina D ili spadate u rizičnu skupinu, razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnosti testiranja razine 25-hidroksivitamina D u krvi. Ovo je jednostavan krvni test koji će pouzdano pokazati vaše trenutne razine i pomoći vam i vašem liječniku u donošenju odluka o daljnjem postupanju.
Zaključak: Vrijeme je za djelovanje
Istraživanje prof. Dragana Primorca nedvojbeno je ukazalo na zabrinjavajuću situaciju s nedostatkom vitamina D u Hrvatskoj. Paradoks mediteranske zemlje s niskim razinama “sunčanog vitamina” trebao bi poslužiti kao poziv na buđenje. Vitamin D je ključan za gotovo sve tjelesne funkcije, od zdravlja kostiju i mišića do snažnog imuniteta i prevencije kroničnih bolesti, pa čak i karcinoma.
Suočavanje s ovim problemom zahtijeva kombinaciju promjene životnih navika, poput pametnijeg izlaganja suncu i uravnoteženije prehrane, te, u mnogim slučajevima, stručno vođene suplementacije. Ne dopustimo da naš način života ugrozi naše zdravlje na tako fundamentalan način. Informirajte se, djelujte i brinite o svojim razinama vitamina D – vaše tijelo će vam biti zahvalno.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
P1: Koliko je vitamin D važan za mene?
Vitamin D je iznimno važan za brojne tjelesne funkcije. Ključan je za zdravlje kostiju (pomaže apsorpciju kalcija i fosfata), podržava imunološki sustav, sudjeluje u regulaciji rasta stanica, smanjuje upalne procese te može igrati ulogu u prevenciji brojnih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, kardiovaskularne bolesti, autoimune bolesti i neke oblike karcinoma.
P2: Koji su glavni izvori vitamina D?
Glavni prirodni izvori vitamina D su:
Izlaganje suncu (UV-B zrake potiču sintezu u koži).
Masna riba (losos, skuša, haringa, srdela).
Jetra (posebno goveđa ili jetra bakalara).
Žumanjak jajeta.
Obogaćene namirnice (neki mliječni proizvodi, žitarice, sokovi).
P3: Koliko vitamina D trebam uzimati dnevno?
Preporučene dnevne doze za odrasle obično se kreću od 600 do 2000 IU (međunarodnih jedinica). Međutim, individualne potrebe mogu varirati. Osobe s utvrđenim nedostatkom ili specifičnim zdravstvenim stanjima mogu zahtijevati više doze, koje bi trebao odrediti liječnik. Uvijek je najbolje posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom prije početka suplementacije.
P4: Kada je najbolje uzimati suplement vitamina D?
Budući da je vitamin D topiv u mastima, najbolje ga je uzimati uz obrok koji sadrži malo masnoće kako bi se poboljšala apsorpcija. To može biti doručak, ručak ili večera.
P5: Koje su posljedice nedostatka vitamina D?
Posljedice nedostatka vitamina D su brojne i mogu uključivati: probleme s kostima (osteoporoza, rahitis), mišićnu slabost, oslabljen imunitet (veća sklonost infekcijama), povećan rizik od autoimunih bolesti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, depresije, kognitivnog propadanja i određenih vrsta karcinoma.
P6: Zašto Hrvati imaju problem s nedostatkom vitamina D unatoč mediteranskoj klimi?
Unatoč suncu, suvremeni način života kod Hrvata podrazumijeva premalo izlaganja kože suncu (rad u zatvorenom, uporaba krema za sunčanje), kao i prehranu koja često nije dovoljno bogata prirodnim izvorima vitamina D (poput masne ribe). Sezonski nedostatak sunca zimi također igra značajnu ulogu.
P7: Trebam li provjeriti razinu vitamina D u krvi?
Ako ste zabrinuti zbog svog statusa vitamina D, imate simptome koji bi mogli upućivati na nedostatak, ili spadate u rizičnu skupinu (starije osobe, osobe s tamnijim tenom, prekomjernom težinom, kroničnim bolestima), razgovor s liječnikom o testiranju razine 25-hidroksivitamina D je dobra ideja.
P8: Je li moguće “predozirati” se vitaminom D?
Da, iako je to rijetko, prekomjerni unos vitamina D (obično putem nekontrolirane suplementacije visokim dozama) može dovesti do hipervitaminoze D. Ovo stanje karakterizira prekomjerna razina kalcija u krvi (hiperkalcijemija), što može uzrokovati mučninu, povraćanje, slabost, probleme s bubrezima i druge ozbiljne komplikacije. Zbog toga je važno pridržavati se preporučenih doza i savjetovati se s liječnikom.
Leave a Comment