Prema najnovijim podacima iz istraživanja “Ravnopravnost na čekanju – stavovi, znanja i percepcija rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj 2013. – 2024.”, većina ispitanika smatra da ravnopravnost spolova u Hrvatskoj još uvijek nije postignuta. Ovo istraživanje obuhvatilo je više od 1 400 građana i građanki, prateći promjene stavova kroz više od desetljeća. U prvom dijelu teksta razotkrivamo glavne rezultate, zatim analiziramo ključna područja nejednakosti, razloge za zastoje i moguće smjernice za bolju budućnost.
Rezultati istraživanja: stavovi i percepcija ravnopravnosti spolova
Podaci pokazuju da je postotak građana koji smatraju da je ravnopravnost spolova u Hrvatskoj dostignuta neznatan – tek oko 15 posto ispitanika vjeruje da žene i muškarci uživaju iste mogućnosti. Nasuprot tome, gotovo 70 posto sudionika izjavilo je kako ne vidi potpuni napredak u ostvarivanju rodne jednakosti.
Pad informiranosti o pravnoj zaštiti
Iako zakoni u Hrvatskoj definiraju zabranu spolne diskriminacije, svijest o ovim mjerama značajno opada. U odnosu na istraživanja iz 2013. i 2018., danas je gotovo 40 posto građana nesvjesno da se diskriminacija na temelju spola može sankcionirati. To otvara prostor za svakodnevne povrede prava, od diskriminacije na radnom mjestu do zanemarivanja sustava zaštite žrtava femicida.
Razlike u stavovima prema spolovima i dobnim skupinama
Žene su sklone prepoznavanju nejednakosti u većoj mjeri nego muškarci – njih 78 posto vidi bar neku formu diskriminacije. Najniži interes i najtvrđe stavove iskazuju muškarci stariji od 55 godina te osobe iz ruralnih sredina koje često percipiraju teme ravnopravnosti kao “strane” njihovom svakodnevnom životu.
Ključna područja neravnopravnosti
Rasprava o ravnopravnosti spolova obuhvaća više područja: tržište rada, obiteljske uloge, obrazovanje i politiku. Razine nejednakosti variraju, no određeni obrasci ponavljaju se godinama.
Tržište rada i plaće
Razlika u prosječnim plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj iznosi približno 12 posto. Ipak, podatak o tzv. “gender pay gapu” ne govori cijelu priču: žene su zastupljene u niže plaćenim sektorima, a rijetko dosežu rukovodeće pozicije. Primjerice, u IT sektoru samo 25 posto zaposlenih čine žene, unatoč pojačanom obrazovnom interesu u STEM područjima.
Obrazovanje i politika
Hrvatski sustav obrazovanja postiže solidne rezultate u obrazovnom dosegu žena – one često bolje prolaze na ispitima i sve se češće upisuju na fakultete. Međutim, u politici situacija se ne popravlja dovoljno brzo: udio zastupnica u Saboru kreće se oko 23 posto. Unatoč zakonskim kvotama, društveni otpor prema ženama na visokim pozicijama i dalje je vidljiv.
Kućanstvo i briga o djeci
Prema Eurostatovim podacima, žene u Hrvatskoj i dalje provode dvostruko više vremena na kućanske poslove i brigu o djeci u odnosu na muškarce. To rezultira slabijim ekonomskim mogućnostima, reprodukcijskim pritiscima i otežanim povratkom na posao nakon porodiljnog dopusta.
Uzroci i prepreke za ravnopravnost spolova
Analiza uzroka nejednakosti ukazuje na višeslojni utjecaj tradicionalnih normi, slabih mehanizama provođenja zakona te rastućih antirodnih i radikalnih diskursa.
Rodni stereotipi i društvene norme
U mnogim dijelovima zemlje još uvijek prevladavaju tradicionalne podjele uloga: muškarac kao glava obitelji i žena kao skrbnica doma. Takve predodžbe utječu na odabir obrazovanja, karijere i načine izvaninstitucionalnog angažmana, ograničavajući individualne mogućnosti.
Pravni okvir naspram prakse
Hrvatska ima relativno dobar zakonodavni okvir za zaštitu ravnopravnosti spolova, no provedba tih mjera često šepa. Sudovi se sporo oporavljaju od preopterećenosti, a žrtve diskriminacije ili seksualnog uznemiravanja nerado koriste službene kanale zbog složenosti postupaka i nedostatka povjerenja u institucionalnu zaštitu.
Utjecaj radikalnih i antirodnih diskursa
U urbanim i ruralnim sredinama sve se više šire narativi koji dovode u pitanje samu potrebu za rodnom jednakosti. Pritom se pojedini građani povlače u “neutralnu zonu” ne želeći se izjasniti, čime se otežava vođenje konstruktivnog društvenog dijaloga.
Napredak i preporuke za budućnost
Iako napredak napreduje sporo, postoje primjeri dobre prakse, kao i mjere koje bi mogle ubrzati proces ostvarivanja cilja pune ravnopravnosti spolova.
Poticanje edukacije i osvještavanja
Uvođenje sustavnih edukativnih programa u osnovne i srednje škole, kao i redovite radionice za odrasle, može razbiti stereotipe i povećati razumijevanje važnosti ravnopravnosti. Primjerice, pilot-projekt u jednoj zagrebačkoj gimnaziji pokazao je pad netolerancije prema rodnoj raznolikosti za 30 posto nakon šest mjeseci radionica.
Unapređenje zakonskih mehanizama
Potrebno je povećati kaznene odredbe za počinitelje femicida i rodno uvjetovanog nasilja, skratiti rokove za prekršajne prijave i osigurati financijsku potporu žrtvama tijekom sudskog postupka.
Uključivanje građana i civilnog društva
Poticanje platformi za razmjenu iskustava, anonimnih savjetovališta i lokalnih savjeta za ravnopravnost može ojačati povjerenje u sustav. Niz nevladinih organizacija već organizira sastanke u gradovima diljem Hrvatske, što je prepoznat kao važan pokretač promjena.
Prednosti i nedostaci trenutnog stanja
- Prednosti: postojanje jasnih zakonskih odredbi, stalno praćenje stavova građana, veći udio žena u obrazovanju
- Nedostaci: niski pokazatelji u politici i gospodarstvu, pad informiranosti o pravnoj zaštiti, usporena provedba mjera
- Šanse: tehnološka rješenja za prijavu diskriminacije, podrška EU fondova za rodnu ravnopravnost
- Prijetnje: širenje radikalnih retorika, gospodarske krize koje često pogađaju žene prvi
Zaključak
Ravnopravnost spolova u Hrvatskoj ostaje otvoreno pitanje – usprkos formalnom napretku, percepcija građana ukazuje na duboko ukorijenjene barijere. Ključ uspjeha leži u kombinaciji jasnog zakonodavstva, kvalitetne edukacije i aktivnog sudjelovanja šire društvene zajednice. Samo koordiniranim i dugotrajnim mjerama možemo očekivati da će se sljedeći val istraživanja pokazati značajno pozitivnijim.
Potpuna ravnopravnost spolova nije utopija, već cilj koji zahtijeva upornost svih nas – od politike i institucija do svakodnevnih malih, ali odlučnih koraka u našem mikrokosmosu obitelji i zajednice.
FAQ
- Što podrazumijeva pojam ravnopravnost spolova?
Ravnopravnost spolova znači jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti žena i muškaraca u svim aspektima društvenog, ekonomskog i političkog života.
- Zašto je važno pratiti stavove građana o ravnopravnosti?
Percepcija javnosti utječe na prihvaćanje politika i zakonodavnih mjera. Ako građani ne prepoznaju nejednakost, teško će poticati reforme.
- Koji su najveći izazovi na putu ostvarenja rodne jednakosti?
Među glavnim preprekama su rodni stereotipi, slaba provedba zakona te niska razina svijesti o pravima i zakonskim mehanizmima zaštite.
- Kako mogu prijaviti slučaj spolne diskriminacije?
Žrtve diskriminacije mogu se obratiti Uredu za ravnopravnost spolova, pravobraniteljici za ravnopravnost spolova ili podnijeti tužbu nadležnom sudu.
- Koje mjere mogu pomoći ubrzanju promjena?
Ključne mjere uključuju edukativne kampanje u školama i na radnim mjestima, jače sankcije za diskriminaciju te aktivno uključivanje civilnog društva u nadzor provedbe zakona.
Imate li dodatna pitanja ili iskustva vezana uz ravnopravnost spolova? Podijelite ih u komentarima ili nam se obratite putem kontakt stranice Kriminal.info.
Leave a Comment