Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini (IZ BiH) nedavno je javnost upozorila na alarmantnu pojavu sustavne islamofobične kampanje koja, prema njihovim navodima, cilja Bošnjake i samu državu Bosnu i Hercegovinu. Ovo upozorenje naglašava zabrinjavajuću činjenicu da pojedinci koji šire ovakvu propagandu često imaju neograničen pristup tijelima vlasti i medijima, što dodatno potpiruje strahove od širenja netrpeljivosti i diskriminacije.
U priopćenju IZ BiH, iako nisu izravno navedena imena osoba ili institucija, jasno je iznesena ocjena da se u javnim istupima “radikalno desničarskih političara iz domovine, okruženja i svijeta te kvaziznanstvenim tekstovima pokušava iskonstruirati imaginarna islamska opasnost, a samo zbog činjenice da se znatan dio građana Bosne i Hercegovine izjašnjava kao muslimani”. Ova retorika, prema IZ BiH, stvara nepotrebnu polarizaciju u ionako osjetljivom društvu.
Suština problema leži u percepciji da se islam, u kontekstu bošnjačke kulture i identiteta, predstavlja kao stranački element, a ne kao integralni dio povijesnog i suvremenog bića Bosne i Hercegovine. IZ BiH ističe da islam u političkom, javnom i kulturnom životu Bošnjaka zauzima onu ulogu koju kršćanstvo u svojim raznovrsnim sljedbama ima kod drugih naroda u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim sekularnim europskim državama. Ignoriranje ove komparativne uloge dovodi do iskrivljene slike i opravdava diskriminatorne stavove.
Posebno zabrinjavajuća za Islamsku zajednicu jest činjenica da se pojedincima koji, prema njihovom viđenju, otvoreno iskazuju mržnju prema islamu i muslimanima, te svemu što odstupa od njihove “rasističke i suprematističke slike svijeta”, daje platforma unutar državnih institucija i medija. Što je još gore, njihovi stavovi se često prenose bez ikakve službene osude od strane nadležnih tijela, što implicira pasivnost ili čak prešutno odobravanje ovakvih pojava.
IZ BiH naglašava da, iako u potpunosti poštuju pravo na javnu političku i društvenu debatu o svim otvorenim pitanjima, ovakve rasprave ne smiju postati opravdanje za promicanje isključivih ideologija. Te ideologije, kako navode, dodatno polariziraju bosanskohercegovačko društvo i urušavaju krhko povjerenje te proces izgradnje mira među narodima. “Sijanje mržnje i nepovjerenja, te okrivljavanje žrtava genocida zbog toga što su preživjeli i opstali i što žele s drugima graditi Bosnu i Hercegovinu kao demokratsko i otvoreno društvo koje podjednako uvažava prava pojedinca i naroda, nije put ka boljoj budućnosti ovih prostora”, stoji u izjavi.
Poručuju da je svima koji objektivno prate situaciju jasno da Bošnjaci, kroz svoje političke predstavnike, ne traže ništa više od onoga što su spremni jamčiti i svim drugim narodima i građanima Bosne i Hercegovine. Ovaj stav naglašava princip ravnopravnosti i zajedničkog suživota kao temelj budućnosti zemlje.
Porast islamofobije: Što stoje iza napada na Bošnjake i BiH?
U posljednje vrijeme svjedočimo zabrinjavajućem porastu netrpeljivosti prema islamu i muslimanima diljem svijeta, a Bosna i Hercegovina nije iznimka. Islamska zajednica u BiH svojim priopćenjem signalizira postojanje organizirane kampanje koja ima za cilj destabilizaciju društva i narušavanje međunacionalnih odnosa. Ključna riječ ovdje je “sustavna”, što implicira planiranu i koordiniranu akciju, a ne sporadične ispade.
Ova kampanja, prema IZ BiH, dolazi od “radikalno desničarskih političara iz domovine, okruženja i svijeta”, kao i od “kvaziznanstvenih tekstova”. Ovo ukazuje na simbiozu političkog radikalizma i pseudoznanstvenih narativa koji služe kao ideološko uporište za širenje mržnje. Cilj je, kako se navodi, iskonstruirati “imaginarnu islamsku opasnost”, što je klasična taktika kojom se stvara neprijatelj i opravdavaju diskriminatorne mjere. Ironično, kao razlog za tu “opasnost” navodi se samo činjenica da značajan dio građana BiH sebe identificira kao muslimane.
Definicija i manifestacije islamofobije
Islamofobija se definira kao iracionalni strah, mržnja ili predrasude prema islamu ili muslimanima. Njena manifestacija može biti višestruka, od diskriminacije na radnom mjestu i u javnom prostoru, preko verbalnih napada i vrijeđanja, pa do fizičkih napada i vandalizma. U političkom diskursu, islamofobija se često koristi kao alat za mobilizaciju birača i skretanje pozornosti s unutarnjih problema, projicirajući ih na vanjskog “neprijatelja”.
Primjeri manifestacija islamofobije uključuju:
- Vrijeđanje i diskriminacija na osnovi vjerske pripadnosti.
- Predstavljanje islama kao inherently nasilne ili zaostale religije.
- Povezivanje islama s terorizmom bez utemeljenja u stvarnosti.
- Kritiziranje ili zabrana vjerskih simbola (hidžab, brada).
- Dehumanizacija muslimana i prikazivanje kao monolitne, negativne skupine.
- Promicanje teorija zavjere o “islamskoj okupaciji” zapadnih zemalja.
Radikalna desnica kao pokretač
Radikalno desni pokreti diljem svijeta često koriste islamofobiju kao jedan od svojih glavnih ideoloških stupova. Njihovi narativi se često temelje na strahu od “drugog” i “nepoznatog”, a islam se, s obzirom na njegovu globalnu prisutnost i specifične kulturne prakse, lako etiketira kao “prijetnja zapadnim vrijednostima”. U Bosni i Hercegovini, radikalna desnica može biti potaknuta povijesnim sukobima, ali i suvremenim geopolitičkim napetostima koje se projiciraju na unutarnju situaciju.
Problematično je što se ovakvi stavovi ne zadržavaju samo na margini društva, već prodiru u institucije. Kad radikalno desni političari dobiju prostor u tijelima vlasti, njihove ideje dobivaju legitimitet. Kada mediji bez zadrške prenose njihove stavove, to doprinosi normalizaciji mržnje i stvaranju ozračja u kojem se diskriminacija ne samo tolerira, već i potiče.
Uloga medija i institucija u borbi protiv islamofobije
Islamska zajednica s pravom naglašava zabrinjavajuću činjenicu da se pojedincima koji šire mržnju daje “neograničeni pristup tijelima vlasti i medijima”. Ovo je ključni element koji omogućava da se islamofobična kampanja održi i proširi. Mediji imaju dvostruku ulogu: mogu biti instrumenti širenja mržnje, ali i platforme za promicanje tolerancije i razumijevanja.
Mediji kao platforma širenja ili suzbijanja mržnje
Kada mediji nekritički prenose izjave radikalno desnih političara ili pseudoznanstvene tekstove koji demoniziraju islam, oni postaju saučesnici u širenju islamofobije. Važno je razlikovati kritiku određenih politika ili ideja od generalizirajućeg napada na cijelu religiju i njene sljedbenike. Profesionalno novinarstvo podrazumijeva provjeru činjenica, uravnoteženo izvještavanje i izbjegavanje huškačke retorike.
S druge strane, mediji mogu odigrati ključnu ulogu u suzbijanju islamofobije kroz:
- Edukativne sadržaje: Objašnjavanje islama, njegovih principa i raznolikosti unutar muslimanske zajednice.
- Intervjue s relevantnim sugovornicima: Davanje prostora vjerskim liderima, stručnjacima za islam i predstavnicima muslimanskih organizacija.
- Borbu protiv stereotipa: Prikazivanje muslimana kao pojedinaca s različitim životnim pričama i perspektivama.
- Poticanje kritičkog mišljenja: Naučiti publiku da prepoznaje propagandu i dezinformacije.
Odgovornost državnih institucija
Državne institucije imaju obvezu štititi sve svoje građane od diskriminacije i govora mržnje. Kada se islamofobični stavovi šire unutar institucija ili dobivaju medijski prostor bez osude, to šalje poruku da su takvi stavovi prihvatljivi. IZ BiH naglašava da je nedopustivo “davati prostor u državnim institucijama” pojedincima koji otvoreno iskazuju mržnju.
Institucije bi trebale:
- Osuditi govor mržnje: Javne osude od strane najviših dužnosnika ključne su za postavljanje jasnih granica.
- Promovirati multikulturalnost i vjersku toleranciju: Kroz obrazovanje i javne kampanje.
- Donositi i provoditi zakone protiv diskriminacije: Osigurati da postoje pravni mehanizmi za sankcioniranje govora mržnje i diskriminacije.
- Podržavati dijalog među vjerskim i etničkim zajednicama: Stvarati platforme za susrete i razgovore koji ruše predrasude.
Islam u Bosni i Hercegovini: Integralni dio identiteta
IZ BiH precizira da uloga islama u javnom, političkom i kulturnom životu Bošnjaka nije nešto neuobičajeno ili problematično, već predstavlja paralelu s ulogom kršćanstva kod drugih naroda u BiH i u sekularnim europskim društvima. Ova usporedba je ključna za demontiranje narativa koji islam žele prikazati kao stranu ili opasnu pojavu.
Paralela s ulogom kršćanstva
U većini europskih država, bez obzira na njihovu sekularnost, kršćanstvo je ostavilo neizbrisiv trag na kulturu, tradiciju, zakone i identitet većine stanovništva. Crkve i vjerske institucije i dalje imaju značajan utjecaj u društvu, sudjeluju u javnom diskursu i predstavljaju važne kulturne centre. Slično tome, islam je duboko ukorijenjen u povijest i identitet Bošnjaka, te je prirodno da ima svoju ulogu u javnom i kulturnom životu.
Argument da islam “ne pripada” europskim ili sekularnim društvima, na kojem se često temelji islamofobija, potpuno je neutemeljen. Muslimani su integralni dio europskih društava stoljećima, a njihova prisutnost u Bosni i Hercegovini seže u duboku prošlost.
Bošnjaci i njihova vizija BiH
Važno je naglasiti poruku IZ BiH da Bošnjaci, kroz svoje političke predstavnike, ne traže povlašten položaj ili prava koja nisu spremni jamčiti drugima. Ovo je ključni argument protiv narativa koji Bošnjake prikazuju kao one koji žele nametnuti svoju volju ili stvoriti “islamsku državu” na štetu drugih naroda. Njihova vizija Bosne i Hercegovine jest:
- Demokratska i otvorena: Društvo u kojem svi građani imaju jednaka prava i mogućnosti.
- Uvažava prava pojedinca i naroda: Balans između individualne slobode i kolektivnog identiteta.
- Temeljena na povjerenju i miru: Izgradnja boljeg društva kroz suradnju, a ne sukob.
Optuživanje žrtava genocida za vlastiti opstanak i želju za izgradnjom zajedničke budućnosti je moralno neprihvatljivo i kontraproduktivno. Takva retorika samo produbljuje traume i sprječava procese pomirenja.
Statistički pregled i perspektive
Iako IZ BiH nije iznijela specifične statistike u svojem priopćenju, globalni trendovi i izvješća o islamofobiji ukazuju na rastući problem. Brojne organizacije civilnog društva diljem Europe i svijeta bilježe povećanje incidenata motiviranih mržnjom prema muslimanima.
Rastući trendovi islamofobije
Prema izvješćima, islamofobija se manifestira na različite načine:
- Diskriminacija na tržištu rada: Muslimani, osobito žene koje nose hidžab, često se suočavaju s odbijanjem pri zapošljavanju.
- Nasilni zločini iz mržnje: Napadi na džamije, pojedince muslimanske vjeroispovijesti, uništavanje imovine.
- Predrasude u medijima: Neprekidno povezivanje islama s nasiljem i ekstremizmom.
- Politička retorika: Stranke desnog i krajnje desnog spektra često koriste islamofobične narative za svoje kampanje.
Ova pojava nije ograničena samo na zapadnoeuropske zemlje, već je prisutna i u zemljama susjedstva, što potvrđuje i izjava IZ BiH.
Pros i Cons suočavanja s islamofobijom
Prednosti suočavanja s islamofobijom:
- Očuvanje društvene stabilnosti: Suzbijanje mržnje sprječava eskalaciju sukoba i održava mir.
- Zaštita ljudskih prava: Osigurava ravnopravnost i dostojanstvo svih građana.
- Unapređenje međukulturnog dijaloga: Poticanje razumijevanja i tolerancije među različitim zajednicama.
- Jačanje demokratskih vrijednosti: Demokracija se temelji na poštivanju različitosti, a ne na isključivosti.
Potencijalni izazovi i rizici:
- Otpor radikalnih skupina: Borba protiv mržnje može naići na snažan otpor onih koji od nje profitiraju.
- Osjećaj nemoći i frustracije: Ako institucije ne djeluju učinkovito, može doći do razočaranja i apatije kod onih koji su žrtve.
- Moguća polarizacija: Nepromišljene reakcije mogu dodatno produbiti podjele.
- Financijska i logistička ograničenja: Organizacije koje se bore protiv diskriminacije često imaju ograničene resurse.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, suočavanje s islamofobijom je ključno za budućnost zemlje. Ignoriranje ovog problema doprinijet će daljnjoj polarizaciji i otežati proces pomirenja i izgradnje funkcionalne države.
Zaključak
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini uputila je snažno upozorenje na opasnost od sustavnih islamofobičnih kampanja koje, vođene od strane radikalne desnice, ciljaju na destabilizaciju društva i narušavanje identiteta Bošnjaka kao integralnog dijela Bosne i Hercegovine. Njihova zabrinutost proizlazi iz činjenice da se ovakvim narativima daje prostor u tijelima vlasti i medijima, bez adekvatne osude, čime se potkopavaju temelji suživota i mira.
Kritika i javna debata su nužni za napredak svakog društva, ali nikada ne smiju biti izgovor za promicanje isključivih ideologija, sijanje mržnje i diskriminacije. Uloga medija i institucija u ovom kontekstu je presudna – oni trebaju biti garancija zaštite od govora mržnje i promicanja tolerancije. Islam u Bosni i Hercegovini, kao i kršćanstvo u drugim europskim društvima, predstavlja povijesni i kulturni identitet koji ne treba biti predmet napada, već poštovanja.
Borba protiv islamofobije nije samo borba za prava muslimana, već borba za očuvanje temeljnih ljudskih prava i promicanje demokratskih vrijednosti u Bosni i Hercegovini. Samo kroz dijalog, međusobno uvažavanje i odlučno odbacivanje svake vrste predrasuda i mržnje, može se graditi stabilna i prosperitetna budućnost za sve građane ove zemlje.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je islamofobija i kako se manifestira u Bosni i Hercegovini?
Islamofobija je iracionalni strah, mržnja ili predrasuda prema islamu i muslimanima. U Bosni i Hercegovini, prema navodima Islamske zajednice, manifestira se kroz sustavne kampanje koje pokušavaju iskonstruirati “imaginarnu islamsku opasnost”, često potaknute od strane radikalno desničarskih političara i pseudoznanstvenih tekstova. To uključuje negativno predstavljanje islama u medijima, diskriminaciju, govor mržnje te pokušaje narušavanja identiteta Bošnjaka.
Koji su ciljevi ovih islamofobičnih napada na Bošnjake i BiH?
Glavni ciljevi ovih napada, prema tumačenju IZ BiH, su iskonstruirati imaginarnu islamsku opasnost, polarizirati bosanskohercegovačko društvo, narušiti međunacionalno povjerenje i proces izgradnje mira. Pokušava se demonizirati islam i muslimani, prikazujući ih kao prijetnju, samo zbog činjenice da značajan dio stanovništva BiH pripada toj vjerskoj skupini.
Zašto se na ovakve pojave ne reagira odlučnije?
Islamska zajednica izražava zabrinutost što se pojedincima koji šire mržnju daje neograničeni pristup tijelima vlasti i medijima, te se njihovi stavovi prenose bez službene osude. Ovo sugerira nedostatak odlučne reakcije od strane relevantnih institucija, što može proizlaziti iz različitih razloga, uključujući političku oportunost, pasivnost ili čak prešutno odobravanje.
Kakvu ulogu imaju mediji u ovom kontekstu?
Mediji imaju ključnu ulogu. Kada nekritički prenose stavove radikalno desničarskih političara ili pseudoznanstvene narative, oni postaju instrumenti širenja islamofobije. S druge strane, mediji mogu biti platforma za edukaciju, promicanje tolerancije i borbu protiv stereotipa objektivnim i uravnoteženim izvještavanjem te davanjem prostora relevantnim sugovornicima.
Što uloga islama u javnom životu BiH znači u usporedbi s drugim europskim zemljama?
IZ BiH naglašava da islam u javnom, političkom i kulturnom životu Bošnjaka ima onu ulogu koju kršćanstvo u svojim različitim sljedbama ima kod drugih naroda u BiH, kao i u drugim europskim sekularnim državama i društvima. To znači da vjerski i kulturni identitet ne treba biti stigmatiziran, već priznat kao dio društvene stvarnosti.
Što Bošnjaci, prema IZ BiH, zahtijevaju za Bosnu i Hercegovinu?
Bošnjaci, kroz svoje političke predstavnike, ne traže ništa više od onoga što su spremni jamčiti i svim drugim narodima i građanima. Njihova vizija Bosne i Hercegovine je demokratsko i otvoreno društvo koje podjednako uvažava prava pojedinca i naroda, te se temelji na povjerenju i procesu izgradnje mira.
Kako se građani mogu boriti protiv islamofobije?
Građani se mogu boriti protiv islamofobije edukacijom, suprotstavljanjem dezinformacijama i predrasudama, podržavanjem multikulturalnog dijaloga, podržavanjem organizacija koje se bore protiv diskriminacije i osudom svakog oblika govora mržnje. Važno je ne dopustiti da se mržnja normalizira i podržavati politike koje promoviraju jednakost i toleranciju.
Leave a Comment