U ovom naslovu istražujemo pitanje zašto se čini da Hrvatska uvijek za dlaku promaši EU nagrade, a milimetar prijeđe prag za kaznu. Pokušat ćemo rasvijetliti EU mehanizam “mrkve i batine”, analizirati povijesne trendove, dati primjere iz prakse i ponuditi realne smjernice za poboljšanje buduće suradnje i reformi. Sve to pretočit ćemo u razgovorni, stručan i angažiran ton, kao da sjedimo u otomanu i pijuckamo kavu uz iskreni razgovor o stanju u državi.
Što otkriva naslov mehanizma “mrkve i batine”?
Kad pogledamo naslov EU mehanizma conditionality, lako bismo pomislili da je sve crno-bijelo: izvrši reformu, dobij cvijeće; ne, pa dobiješ kaznu. No, stvarnost je mnogo složenija. EU conditionality prevedeno na naš dnevni jezik znači vezanje isplate EU fondova i priznanja za vladavinu prava s ispunjavanjem određenih kriterija. S druge strane, državi koja ne ispuni te kriterije prijeti smanjenje ili obustava sredstava.
Princip conditionality
Mehanizam conditionality uveden je 2021. kao dio višegodišnjeg proračuna EU 2021–2027. Cilj mu je garantirati poštovanje temeljnih vrijednosti EU – pravne države, ljudskih prava, borbe protiv korupcije i transparentnosti prilikom korištenja sredstava. Čini se logično: dati poticaj državama članicama da dodatno pojačaju reforme, a kazniti one koji se ogluše na preporuke.
Kako naslоv odražava ambiciju EU?
U samom naslovu “Conditionality Regulation” krije se poruka: EU više ne pragmatično sudjeluje u dijeljenju sredstava bez provjere, već uvodi stroge kontrole. Time nasuprot klasičnoj “politici mrkve” dodaje se “politika batine” kada se kriteriji ne ispunjavaju.
Primjeri iz prakse
- Mađarska je 2022. doživjela obustavu dijela proračuna zbog kršenja slobode medija.
- Poljska je na rubu smanjenja fondova zbog izmjena u sudskoj vlasti.
- Slovačka i Češka pod dodatnim su nadzorom zbog neprovođenja preporuka antikorupcijskih tijela.
Kako se mjeri ispunjavanje uvjeta?
Mjerenje napretka u korištenju EU sredstava i ispunjavanju rule-of-law standarda ne događa se preko noći. Potrebni su detaljni indikatori, izvještaji neovisnih tijela i višestupanjska evaluacija. Upravo ta procedura često razljući one koji smatraju da su već dovoljno “dobri” da zasluže punu isplatu ili priznanje u vidu dodatnih poticaja.
Indikatori i pragovi
Europska komisija definira set indikatora za svaki prioritet: digitalizaciju, zelenu tranziciju, reformu pravosuđa. Svaki od pokazatelja mora dosegnuti minimalni prag, često u rasponu 80–90% realizacije zadanih ciljeva.
Izazovi prikupljanja podataka
Ponekad su službeni podaci neažurni ili neskladni, a za dostizanje pragova potrebno je koordinirati više ministarstava i institucija. Time se rokovi pumpaju, a percepcija europskih partnera da “ništa ne radimo” dodatno raste.
Povijest odnosa Hrvatske s EU mehanizmom conditionality
Hrvatska je preuzela obveze conditionalityja s ulaskom u EU 2013. godine, a prve ozbiljnije ocjene počele su 2015. U nekoliko ciklusa evaluacije pokazalo se da je zemlja naprjedovala u nekim reformama, no u ključnim pitanjima ostala spora.
Prvi ciklus evaluacija
U razdoblju 2015–2018. povećana je transparentnost javnih nabava, no borba protiv korupcije i dalje je bila neujednačena. Komisija je upozoravala na nedovoljno neovisno pravosuđe i sporo gonjenje visokopozicioniranih korupcionaša.
Posljedice za proračun i pravosuđe
Rezultat je bio delikatna situacija u kojoj smo dobivali manje novca za projekte modernizacije, dok je bolna činjenica da nismo završili konkretne slučajeve korupcije – ostajala u sjeni brojki. Usljedile su opomene, ali i poticaji za usmjeravanje sredstava na ključne reforme.
Zašto često ne dobijemo “cvijeće”?
Kada analiziramo ključne prigovore, primjećujemo dva dominantna razloga: strukturalne slabosti i politički deficit volje. Hrvatska često ne uspijeva zadovoljiti sve indikatore na vrijeme, pa u konačnici izostane pohvala ili dodatno financiranje.
Strukturni problemi
Od usklađivanja pravne stečevine do prakse u lokalnim samoupravama, često ne postoji sinkronizacija između različitih razina vlasti. Usporedimo li s uspješnim primjerima, poput Estonije ili Latvije, razlike u administrativnim kapacitetima postaju očite.
Pitanje političke volje
Kontekst 2020. i 2021. pokazao je da sredstva često ostanu zamrznuta jer se ministarska fotelja doživljava važnijom od reformskih mjera. Naslоv “znamo da nismo zaslužili cvijeće” mogao bi biti i poziv na suštinsku promjenu prioriteta.
Zašto bismo trebali izbjegavati “batine”?
Punitivni aspekt conditionalityja nosi sa sobom realne posljedice, ne samo u vidu manjka novca, već i reputacijskih rizika. Ulazak na listu država koje ne poštuju vladavinu prava otežava pregovore o strateškim projektima i strani investitori gledaju s rezervom.
Gospodarski utjecaj
Svako smanjenje poticaja od čak 5–10% godišnjeg raspoloživog iznosa EU fondova direktno se prelije na usporavanje gospodarskog rasta, ali i smanjenje broja radnih mjesta u sektoru IT-a, zelene tranzicije i infrastrukture.
Reputacijski rizici
“Kada EU jednom prijeti sankcijama, to se vrlo brzo odrazi i na nacionalnu kredibilnost pred financijskim institucijama.”
U konačnici, i sami smo krivi ako dopustimo da politička retorika zasjeni stvarne napore i rezultate naših institucija.
Alternativni pristupi za maksimalnu korist
Umjesto križanja ruku i očekivanja milosti, trebamo preuzeti inicijativu. Dva glavna trenda mogu nas izvući iz začaranog kruga “ništa ne valja pa kažnjavaju”:
- Unutarnja reforma: Fokus na jačanje kapaciteta sudova, obuka službenika i transparentnost javnih nabava.
- Jačanje pregovaračke pozicije: Realno predstavljanje postignuća EU institucijama, proaktivno sudjelovanje u konzultacijama i lobiranje unutar Vijeća EU.
Unutarnja reforma
Primjer Češke iz 2019. pokazuje: kad se uspostavi neovisno tijelo za reviziju javnih nabava i osigura brza primjena preporuka, EU automatski prepoznaje napredak. Hrvatska bi trebala učiti iz njihovih modela i prilagoditi ih našoj pravnoj praksi.
Jačanje pregovaračke pozicije
Pitanje je koliko smo vični argumentiranju svojih uspjeha u Bruxellesu. I formalni izvještaji su ponekad previše “hladni”. Ako u pregovorima s drugima istaknemo realne primjere uspješnih lokalnih inicijativa – poput digitalnih registara zemljišta ili pilot-projekata “pametnih gradova” – dobivamo legitimitet i poštovanje.
Zaključak
U konačnici, naslov “Ajmo bit iskreni, znamo da nismo zaslužili cvijeće, ali nismo ni zaslužili kaznu” zvuči kao frustrirani vapaj onih koji su svjesni svojih nedostataka, ali istodobno ogorčeni zbog kazni koje često nadmašuju korist. EU mehanizam nije zamišljen kao birokratska sprdnja, već kao poticaj na transparentne, učinkovite i poštene reforme. Ako želimo dobiti cvijeće – ili točnije, dodatna sredstva i priznanje – moramo prije svega pogledati u ogledalo, reformirati ono što ne fercera i jasno komunicirati svoje rezultate. Samo tako ćemo zaista zaraditi nagradu, a izvući se iz senke prijetnji “batine”.
Često postavljana pitanja (FAQ)
- Što je EU conditionality?
To je uredba kojom se isplata EU sredstava veže uz ispunjavanje kriterija vladavine prava, borbe protiv korupcije i transparentnog upravljanja. - Zašto Hrvatska često promaši pragove?
Zbog usporene administracije, nedostatka koordinacije među institucijama i ponekad nedostatka političke volje za dublje reforme. - Koliko sredstava možemo izgubiti zbog kazni?
U ekstremnim slučajevima gubimo i do 10% godišnjeg nacionalnog alociranog iznosa iz EU fondova, što može biti stotine milijuna eura. - Koje su glavne prepreke prikupljanju podataka?
Neusklađenost IT sustava, nesinkronizirani izvještaji ministarstava i spora pravosudna praksa u primjeni preporuka. - Kako možemo poboljšati pregovaračku poziciju?
Jasnim prezentiranjem konkretnih rezultata, aktivnim sudjelovanjem u radnim skupinama EU i učinkovitom lobiranjem unutar Vijeća. - Postoje li pozitivni primjeri iz regije?
Estonija, Slovenija i Češka postižu visoke ocjene zbog digitalnih reformi i neovisnih revizijskih tijela. Njihovi modeli mogu poslužiti kao uzor. - Što učiniti ako se nađemo na popisu “za kaznu”?
Pokrenuti hitne reforme, angažirati civilni sektor za reviziju procesa i intenzivirati dijalog s institucijama EU radi brze korekcije terena.
—
Leave a Comment