—
Inženjeri su ti koji drže Hrvatsku na nogama. Bez njih ne bi bilo sigurnih mostova, stabilnih elektrana, modernih bolnica, ni digitalnih platformi koje danas koriste milijuni ljudi. Ali koliko ih to vrijedi? Koliko ih cijeni društvo? Koliko ih plaća? Ovi pitanja ne traže jednostavne odgovore, ali su neophodna za razumijevanje jednog od najzaboravljenijih problema hrvatskog rada: kako inženjeri u Hrvatskoj nose previše odgovornosti, a dobivaju previše malo priznanja.
—
Zašto je inženjerski posao u Hrvatskoj tako podcijenjen?
Inženjeri nisu samo ljudi koji crtaju planove ili rade računalne simulacije. To su problemotvorci, sigurnosni čuvari i buditelji koji svakog dana moraju donositi odluke koje mogu imati životne posljedice. Ipak, u hrvatskom kontekstu, njihova uloga često se svodi na “tko zna nešto o tehnici” ili “tko može popraviti ovu grešku”. To je ne samo nepošteno, nego i opasno.
1. Odgovornost bez odgovarajućeg priznanja
Inženjeri nose visoku odgovornost, ali rijetko dobivaju odgovarajuću finansijsku ili profesionalnu kompenzaciju. Primjeri su svugdje oko nas:
– Građevinski inženjeri koji projektiraju mostove ili zgrade moraju osigurati da strukture izdrže zemljotrese, vjetrove i vrijeme. Jedna greška može koštati milijune kuna i život ljudi. Ali koliko ih se to plaća? U Hrvatskoj, prosječna plaća građevinskog inženjera iznosi oko 45.000 Kuna brutto (podaci iz 2023.), dok u zemljama kao što su Njemačka ili Švedska, slični stručnjaci zarade dva do tri puta više.
– Elektrotehničari koji dizajniraju električne mreže moraju osigurati da kuće i poslovni objekti imaju stabilnu energiju. Kratki spoj ili loše projektiranje može uzrokovati požare ili dugotrajne prekide. Ali koliko ih se to ceni? U Hrvatskoj, prosječna plaća elektrotehničara kreće se oko 40.000 Kuna brutto, dok u Sloveniji ili Austriji, slični stručnjaci zarade 50-60% više.
– Softverski inženjeri koji razvijaju aplikacije ili sustave moraju osigurati da su sigurni i funkcionalni. Jedna sigurnosna rupa može koštati poduzeće milijune, a korisnike osobne podatke. Ali koliko ih se to plaća? U Hrvatskoj, prosječna plaća softverskog inženjera iznosi oko 50.000 Kuna brutto, dok u zemljama kao što su Kanada ili Izrael, slični stručnjaci zarade do 100.000 Kuna.
Problem nije samo u novcu. Problem je u tome što inženjeri nisu samo “radnici” – oni su ključni za razvoj cijele zemlje. Bez njih ne bi bilo ni hrvatskog digitalnog preporoda, ni modernizacije industrije, ni sigurnih infrastruktura.
2. Rokovi koji nisu realni, a greške skupe
Jedna od najčešćih žalbi inženjera je nerealni rokovi. Poslovi se često pokreću pod pritiskom da se “sve mora uraditi danas”, ali inženjerski rad nije proizvodnja. Zahtijeva pažljivo planiranje, testiranje, provjeru i ponavljanje.
– Primjer iz praxe: Ugrađivanje novog sustava za upravljanje prometom u Zagrebu trebalo je biti završeno za šest mjeseci. Ali zbog nedovoljnih resursa, promjena zahtjeva i burokratskih prepreka, projekt se produžio za gotovo godinu. Inženjeri su morali raditi preko redovnog radnog vremena, a na kraju su dobili malu nadoknadu za prekočasje – dok je grad plaćao milijune kuna kazni zbog kašnjenja.
To nije izuzetak, već pravilo. Inženjeri često moraju sacificirati svoj životni prostor kako bi ispunili neispunive zahtjeve. A što se događa kad se greška dogodi? Inženjeri su prvi koji nose odgovornost, dok su poslodavci ili klijenti često izvan odgovornosti.
3. Kultura šutnje: Zašto inženjeri ne govore o problemima?
Jedna od najgore stvarima u hrvatskom radnom okruženju je kultura šutnje. Inženjeri često ne žale se jer se boje da će biti smatrani “neprijateljima” ili “nezadovoljnicima”. Ali to je opasno za sve.
– Primjer: U jednoj tvrtki za proizvodnju, inženjeri su primijetili da je jedan od proizvoda neispravan i opasan za korisnike. Ali umjesto da to prijave, šutjeli su jer su se bojali da će biti otpušteni. Rezultat? Proizvod je pušten na tržište, a kasnije je povučen zbog sigurnosnih problema. Tvrtka je platila milijune kuna kazni, dok su inženjeri ostali bez priznanja.
To nije slučajni incident. To je sistemska bolest hrvatskog poslovnog svijeta. Inženjeri se ne osjećaju sigurno da će im se slušati, pa preferiraju šutjeti umjesto da se bave problemima.
—
Kako bi se situacija mogla poboljšati?
Inženjeri nisu bezmoćni. Može se promijeniti, ali za to treba otvorenost, poštenje i sustavni pristup. Evo nekoliko ključnih točaka:
1. Transparentnije plaće i priznanje
– Plaće treba biti u skladu s odgovornošću. Ako inženjeri nose rizik od grešaka koje mogu koštati milijune, trebali bi i zaraditi odgovarajuće.
– Premije i bonusi treba vezati za kvalitetu rada, a ne samo za izvršenje zadataka.
– Poduzetnici i javni službenici treba više cijeniti inženjere kao ključne članove tima, a ne samo kao “tehničku podršku”.
2. Realističniji rokovi i resurse
– Poslovi treba planirati realno. Inženjerski rad nije proizvodnja – ne može se uraditi u polovicu vremena bez kvalitete.
– Resurse treba alocirati ispravno. Ako se za projekt alocira samo 20% inženjera koji bi trebali raditi na njemu, rezultat će biti loš.
– Kazne za kašnjenje treba podijeliti po odgovornosti. Ako je posao kašnio zbog nedovoljnih resursa, poslodavac treba platiti kaznu, a ne samo inženjeri.
3. Sigurnije okruženje za govorenje o problemima
– Inženjerima treba osigurati zaštitu od represalija ako prijave greške ili nedostatke.
– Treba imati mehanizme za anonimno prijavljivanje problema, kako bi se osiguralo da se nikad ne plaše.
– Poslovodci treba više slušati inženjere – njihovo mišljenje treba biti ključno u odlučivanju, a ne samo “tehnička detalja”.
4. Podrška obrazovanju i stalnom učenju
– Inženjeri treba imati priliku stalno se obrazovati, jer tehnologija se brzo mijenja.
– Poduzetnici treba investirati u obuku, jer investicija u znanje je investicija u budućnost.
– Vladu treba podržavati projekte koji poboljšavaju status inženjera, kao što su stipendije, mentorstva i profesionalne certifikacije.
—
Što se događa kad inženjeri ode?
Hrvatska ne može se oduprijeti talasu iseljavanja inženjera. Prema podacima Hrvatske agencije za statistiku, između 2015. i 2023. godine, oko 30.000 stručnjaka napustilo je Hrvatsku u potrazi za boljim uvjetima.
– Najčešće odseljavaju mlađi inženjeri (25-35 godina), koji imaju najviše znanja i iskustva.
– Najviše odlazi u Njemačku, Austriju i Švedsku, gdje plaće i uvjeti rada su dva do tri puta bolji.
– Posljedica? Nedostatak stručnjaka u ključnim područjima, kao što su IT, građevinarstvo i energetika.
To nije samo problem pojedinaca – to je problem cijele zemlje. Kad inženjeri ode, Hrvatska gubi razvoj, inovacije i sigurnost.
—
Zaključak: Inženjeri nisu samo “radnici” – oni su budućnost
Inženjeri u Hrvatskoj nose previše odgovornosti, ali dobivaju previše malo priznanja. To nije samo nepošteno – to je opasno. Kad se podcjenjuje njihovo znanje, kad se ne slušaju njihova upozorenja, kad se ne plaća odgovarajuće – Hrvatska plaća cijenu.
Ali situacija se može promijeniti. Potrebno je:
✅ Transparentnije plaće – inženjeri treba zaraditi što vrijede.
✅ Realističnija očekivanja – rokovi treba biti realni, a resurse ispravno alocirati.
✅ Sigurnije okruženje – inženjerima treba osigurati zaštitu ako prijave probleme.
✅ Podrška obrazovanju – inženjeri treba imati priliku stalno se unaprijediti.
Hrvatska ima potencijal da postane moderna, sigurna i konkurentska zemlja. Ali za to treba cijeniti one koji drže sve to zajedno – inženjere.
—
FAQ: Pitanja i odgovori o inženjerima u Hrvatskoj
1. Koliko zaradaju inženjeri u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama?
Inženjeri u Hrvatskoj zaradaju significno manje od inženjera u razvijenijim zemljama. Primjerice:
– Građevinski inženjer u Hrvatskoj: 45.000 Kuna brutto (prosjek)
– Građevinski inženjer u Njemačkoj: 60.000-80.000 Kuna brutto
– Softverski inženjer u Hrvatskoj: 50.000 Kuna brutto
– Softverski inženjer u Kanadi: 100.000-150.000 Kuna brutto
Razlika je do 100%, što pokazuje da Hrvatska ne cijeni inženjersko znanje dovoljno.
2. Zašto inženjeri u Hrvatskoj često odlaze u inozemstvo?
Inženjeri odlaze u inozemstvo zbog boljih plaća, boljih uvjeta rada i većih mogućnosti za karijeru. Prema podacima Hrvatske agencije za statistiku, između 2015. i 2023. godine, oko 30.000 stručnjaka napustilo je Hrvatsku.
Najčešći razlozi:
✔ Plaće su niže – u Hrvatskoj inženjeri zaradaju 30-50% manje od onih u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj.
✔ Nema napredovanja – u Hrvatskoj je teško dostizati visoke pozicije u kratkom vremenu.
✔ Nema priznanja – inženjeri se ne osjećaju cijenjenima, pa im nedostaje motivacija.
✔ Bolji radni uvjeti – u inozemstvu inženjeri imaju bolje radno vrijeme, bolju obuku i veću sigurnost.
3. Što može učiniti vlada da poboljša uvjete za inženjere?
Vlada može aktivno podržavati inženjere kroz:
🔹 Povećanje plaća – kroz povećanje minimalne plaće ili povećanje budžeta za javne projekte.
🔹 Podrška obrazovanju – kroz stipendije, mentorstva i profesionalne certifikacije.
🔹 Poboljšanje radnih uvjeta – kroz bolje zakone o radnom vremenu i zaštiti stručnjaka.
🔹 Atraktivnije uvjete za inozemne stručnjake – kroz više vizama i bolje uvjete za rad u Hrvatskoj.
🔹 Promicanje inženjerskih karijera – kroz kampanje koje ističu vrijednost inženjerskog rada.
4. Kako mogu poduzetnici bolje cijeniti inženjere?
Poduzetnici mogu poboljšati odnos prema inženjerima kroz:
💡 Plaćanje odgovarajućih plaća – inženjeri treba zaraditi što vrijede, a ne samo “dovoljno da prežive”.
💡 Povećanje premija i bonusa – nagraditi kvalitetan rad, a ne samo izvršenje zadataka.
💡 Sigurnije okruženje – osigurati da nikad ne plaše da prijave probleme.
💡 Podrška obrazovanju – omogućiti stalno učenje i profesionalni rast.
💡 Povećana odgovornost – inženjerima treba dati više slobode u odlučivanju, jer znaju najbolje kako uraditi posao.
5. Što se događa kad inženjeri ode?
Kad inženjeri ode, Hrvatska gubi:
❌ Stručno znanje – ostaju neiskusni radnici koji ne mogu zamijeniti iseljene stručnjake.
❌ Inovacije – bez inženjera ne dolaze nove tehnologije i poboljšanja.
❌ Sigurnost – loše projektirane strukture, neispravni sustavi i sigurnosne rupe postaju češći.
❌ Ekonomski rast – manje inženjera znači manje investicija u industriju i digitalnu ekonomiju.
To je opasno za Hrvatsku, jer bez inženjera neće biti ni razvoja, ni sigurnosti, ni konkurentske prednosti.
6. Kako mogu mladi inženjeri bolje se razvijati u Hrvatskoj?
Mladi inženjeri mogu poboljšati svoju karijeru kroz:
🔧 Stalno učenje – certifikacije, kursovi i konferencije su ključni za napredovanje.
🔧 Mrežanje – sastanci s drugim stručnjacima mogu otkriti nove mogućnosti.
🔧 Pretraživanje novih tvrtki – neke tvrtke plaćaju bolje i daju više slobode.
🔧 Prijavljivanje problema – ako vidite grešku, kažite je – to može spasiti posao i vašu karijeru.
🔧 Razmatranje iseljavanja – ako u Hrvatskoj nije moguće napredovati, može biti bolje otići u inozemstvo.
7. Zašto se u Hrvatskoj tako malo govori o problemima inženjera?
U Hrvatskoj pomaže kultura šutnje, jer:
🚫 Ljudi se boje represalija – plaše se da će biti otpušteni ako kažu istinu.
🚫 Nema otvorenog razgovora – poslodavci i vladu rijetko slušaju stručnjake.
🚫 Inženjeri se ne osjećaju cijenjenima – ne osjećaju da im se slušaju mišljenja.
🚫 Nema javnog pritiska – mediji i javnost rijetko ističu probleme inženjera.
To treba promijeniti, jer bez otvorenog razgovora neće biti promjena.
—
Kako mislite? Da li ste inženjer ili poznajete nekog koji radi u ovoj struci? Kako se osjećate u hrvatskom radnom okruženju? Dajte nam svoje mišljenje u komentarima!
Leave a Comment