U srcu Dalmacije, na otoku Braču, gradić Supetar postao je žarište političkih i društvenih napetosti nakon što je interventna policija morala intervenirati zbog spornog murala s HOS-ovim amblemom. Ovaj incident, koji je izazvao oštre reakcije kako lokalne zajednice tako i vlasti, otkriva dublje podjele u hrvatskom društvu te postavlja pitanja o slobodi izražavanja, javnom redu i simbolima koji i danas dijele naciju. U ovom članku detaljno ćemo istražiti uzroke, tijek i posljedice ovog događaja, analizirati stavove svih uključenih strana te dati kontekst kroz povijesne, kulturne i pravne aspekte.
Početak priče: Mural u čast Jean-Michela Nicoliera
Sve je započelo prije otprilike petnaest dana kada su lokalni navijači na zidu mula u Supetru oslikali mural posvećen Jean-Michelu Nicolieru, hrvatskom branitelju poginulom tijekom Domovinskog rata. Navijači su tvrdili kako su za ovaj potez imali neformalnu dozvolu Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, iako službeni zahtjev nikada nije podnesen. Unatoč nedostatku pismene odobrenja, lokalne vlasti odlučile su “progledati kroz prste” te dopustiti da mural ostane, poštujući emocionalnu vrijednost koju ima za zajednicu.
Primjerice, slični murali posvećeni ratnim herojima postoji u drugim dijelovima Hrvatske, poput Vukovara ili Knina, gdje se često tretiraju kao dio kolektivnog sjećanja. No, u Supetru, stvar nije ostala samo na tome.
Eskalacija: Dodatak HOS-ovog amblema i drugih simbola
Prije nekoliko dana, navijači su noću dodali nove elemente originalnom muralu: amblem HOS-a (Hrvatske obrambene snage) s natpisom “Za dom spremni”, te grbove Vukovara i Škabrnje. Ovi simboli, iako za neke predstavljaju dio hrvatske borbe za neovisnost, za druge asociraju na kontroverzne povijesne trenutke i ekstremizam.
Statistički gledano, prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, uporaba izraza “Za dom spremni” u javnom prostoru porasla je za 20% u posljednjih pet godina, što ukazuje na rastuću polarizaciju u društvu. Dodatak ovih simbola u Supetru odmah je izazvao reakciju gradskih službi, koje su ih procijenile kao kršenje komunalnih pravila i potencijalni izvor netrpeljivosti.
Intervencija vlasti: Nalog za uklanjanje i reakcija građana
Gradonačelnica Supetra, Ivana Marković, izdala je nalog za uklanjanje dodanih dijelova murala, posebno ističući HOS-ov amblem. Na teren su poslani komunalni redari, uz policijsku pratnju kako bi se osigurao nesmetan rad. Međutim, planiranu akciju prekinulo je okupljanje građana koji su se usprotivili brisanju, što je dovelo do napetih situacija i zahtijevalo dolazak interventne policije iz Splita.
Ova eskalacija podsjeća na slične incidente u Hrvatskoj, poput onih u Zagrebu ili Osijeku, gdje su javni prostori postali arena sukoba između slobode izražavanja i javnog reda. U Supetru, interventna jedinica na kraju nije morala djelovati, jer nije došlo do ozbiljnijeg narušavanja mira, ali tenzije su ostale prisutne.
Stavovi aktera: Gradonačelnica, navijači i lokalna zajednica
Gradonačelnica Marković jasno je istaknula kako grafiti na javnim površinama zahtijevaju prethodnu suglasnost te da će Grad uvesti strožija pravila za buduće murales. U svom obraćanju, ona je kritizirala “ljude u crnom, skrivene iza kapuljača”, aludirajući na anonimne pojedince koji pokušavaju upravljati gradom van institucija. S druge strane, navijači i dio građana vide mural kao legitimno ispoljavanje domoljubnih osjećaja i sjećanja na ratne žrtve.
Ova podjela odražava širu društvenu dinamiku u Hrvatskoj, gdje se pitanja prošlosti i nacionalnog identiteta često koriste u političkim obračunima. Primjerice, ankete pokazuju kako 45% Hrvata smatra kako simboli poput HOS-ovog amblema trebaju biti dopušteni u javnom prostoru, dok 55% zagovara strože regulative.
Pravni i društveni kontekst: Što kaže zakon?
Prema hrvatskom zakonu, kazneni zakon i zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira jasno propisuju kako je neovlašteno crtanje grafita kažnjivo, s mogućim novčanim kaznama do 10.000 kuna. Nadalje, simboli koji potiču na netrpeljivost, poput onih povezanih s ekstremizmom, mogu biti dodatno sankcionirani. U Supetru, mural je dodatno kompliciran činjenicom da se nalazi u zaštićenoj staroj jezgri grada, što zahtijeva i konzervatorsko odobrenje.
S druge strane, Hrvatska ustavom jamči slobodu izražavanja, što stvara sivu zonu u tumačenju. Pravni stručnjaci, poput prof. dr. Marka Barišića s Pravnog fakulteta u Zagrebu, ističu kako su takvi slučajevi česti u postkonfliktnim društvima te zahtijevaju balans između poštovanja sjećanja i očuvanja javnog harmonije.
Budućnost murala i sličnih incidenata
Grad Supetar najavio je izradu jasnih smjernica za murales, što bi trebalo spriječiti slične sukobe u budućnosti. Međutim, pitanje ostaje hoće li ove mjere smiriti strasti ili samo potaknuti nove kontroverze. Usporedbe radi, gradovi poput Rijeke ili Pule uspješno su implementirali programe javne umjetnosti koji uključuju zajednicu, smanjujući pritom napetosti.
Za Supetar, ključ će biti u otvorenom dijalogu između vlasti, umjetnika i građana, kako bi se pronašao kompromis koji poštuje i zakon i emocionalne potrebe zajednice.
Zaključak: Refleksija o društvenim podjelama
Incident u Supetru nije samo izolirani slučaj nego simptom dubljih društvenih rascjepa u Hrvatskoj. On podsjeća kako simboli imaju moć ujedinjavati, ali i dijeliti, te kako je nužno pronaći načine za dijalog koji prelazi političke podele. Kako Hrvatska nastavlja suočavati s nasljeđem rata i gradi budućnost, ovakvi događaji služe kao važne lekcije o potrebi za uravnoteženim pristupom slobodi, pravdi i kolektivnom sjećanju.
Nadamo se kako će vlasti i građani Supetra uspjeti izaći na kraj s ovim izazovom na način koji jača zajednicu, a ne dodatno je dijeli.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je točno izazvalo intervenciju policije u Supetru?
Intervencija je izazvana dodavanjem HOS-ovog amblema i drugih simbola na postojeći mural posvećen Jean-Michelu Nicolieru, što je vlasti procijenile kao kršenje komunalnih pravila i potencijalni izvor netrpeljivosti.
Je li mural sada uklonjen?
Dio s HOS-ovim amblemom je uklonjen, dok su grbovi Vukovara i Škabrnje ostali, zajedno s originalnim dijelom posvećenim Nicolieru. Grad planira uvesti jasnija pravila za buduće slučajeve.
Kakav je pravni status simbola poput HOS-ovog amblema u Hrvatskoj?
Prema hrvatskom zakonu, simboli koji potiču na netrpeljivost mogu biti kažnjivi, ali tumačenje varira. Sudska praksa je nekonzistentna, što stvara izazove u provedbi.
Kako se lokalna zajednica odnosila prema muralu?
Zajednica je podijeljena: neki ga vide kao ispravno ispoljavanje domoljublja, dok drugi smatraju kako krši javni red i potiče podjele.
Hoće li biti tužbi ili kazni za sudionike?
Trenutno nije poznato hoće li biti podnesene tužbe, ali komunalni prekršaji mogu dovesti do novčanih kazni za odgovorne pojedince.
Kako se Supetar nosi s ovim incidentom u kontekstu turizma?
Grad nastoji smiriti situaciju kako ne bi ugrozio turističku sezonu, ističući potrebu za ravnotežom između slobode izražavanja i javnog reda.
Imate dodatna pitanja ili želite podijeliti svoje mišljenje? Obratite nam se putem naše kontakt stranice. Pratite naš blog za više analize kriminalnih i društvenih tema u Hrvatskoj.
Leave a Comment