Dok Hrvatska nastavlja biti među vodećim zemljama po stopi inflacije unutar eurozone, saborska zastupnica Dalija Orešković donijela je oštar komentar o trenutnoj ekonomskoj politici premijera Andreja Plenkovića. U svom nedavnom Facebook objavu, istaknula je kako se Hrvatska po cijenama hrane približila razinama Francuske, unatoč tome što prosječna primanja hrvatskih građana znatno zaostaju za onima u razvijenijim europskim državama. Ova usporedba otkriva duboke strukturne probleme koji uzrokuju financijsku nelagodu mnogih obitelji, a istovremeno postavlja pitanje održivosti trenutnog gospodarskog smjera.
Usporedba Hrvatske i Francuske: Cijene i Primanja
Orešković je naglasila kako je Hrvatska, unatoč svojem statusu zemlje u razvoju, dosegla razinu cijena karakterističnu za jednu od najskupljih europskih destinacija – Francusku. Međutim, dok su cijene slične, razlika u primanjima je ogromna. Prosječna mirovina u Francuskoj iznosi oko 130% više nego u Hrvatskoj, što predstavlja razliku od približno 800 eura mjesečno. Slično, prosječna plaća u Francuskoj je za 80% veća, odnosno oko 1200 eura više nego kod nas. Ova disparitet omogućava francuskim kućanstvima znatno veći budžet za svakodnevne troškove, uključujući hranu, dok hrvatske obitelji bore s rastućim troškovima uz stagnirajuća primanja.
Primjeri iz Svakodnevnog Života
Kao ilustraciju, Orešković je navela usporedbu cijena u trgovačkim lancima. Na primjer, pakiranje mljevene kave koje u Hrvatskoj košta oko 4 eura, u Francuskoj se kreće između 3,50 i 5 eura, ovisno o brandu. Meso, povrće i kruh pokazuju slične trendove, s time da su hrvatski potrošači suočeni s većim postotnim porastom cijena tijekom 2023. i 2024. godine. Ovi podaci potvrđuju kako su hrvatski građani primorani trošiti znatno veći dio svojih prihoda na osnovne namirnice, što direktno utječe na njihov životni standard.
Uzroci Visoke Inflacije u Hrvatskoj
Prema Oreškovićevoj, jedan od ključnih razloga za visoku stopu inflacije leži u sustavnom uništavanju domaće poljoprivredne i industrijske proizvodnje tijekom posljednjih godina. Dok se francuska vlada fokusira na poticanje lokalne proizvodnje, hrvatska ekonomska politika previše se oslanja na turizam i sredstva iz EU fondova, koja se često ulažu u građevinarstvo umjesto u proizvodne kapacitete. Ovo je dovelo do smanjene konkurentnosti hrvatskih proizvoda i povećane ovisnosti o uvozu, što dodatno potiče rast cijena.
Utjecaj Uvođenja Eura i Porezne Politike
Orešković je također istaknula kako je uvođenje eura u Hrvatskoj provedeno u izrazito nepovoljnom trenutku, što je pridonijelo dodatnom porastu troškova življenja. Uz to, Hrvatska ima drugi najveći porez na dodanu vrijednost (PDV) unutar Europske unije, što dodatno opterećuje potrošače. Od 2024. godine, vlada je najavila i povećanje cijena električne energije, što će nesumnjivo imati kaskadni efekt na većinu roba i usluga, potaknuvši još veću inflacijsku spiralu.
Reakcije Vlade i Buduće Perspektive
Unatoč ovim izazovima, premijer Plenković nekoliko je puta izjavio kako je njegova vlada “pobijedila inflaciju”, iako podaci Eurostata i dalje pokazuju suprotno. Orešković kritizira ovakav pristup, ističući kako vlast prebacuje odgovornost na građane, optužujući ih da “generiraju inflaciju” svojom potrošnjom. Ovo, prema njezinim riječima, pokazuje potpuno odvajanje od stvarnih problema s kojima se suočavaju obitelji svakodnevno.
Statistike i Trendovi
Prema najnovijim podacima, stopa inflacije u Hrvatskoj u prvom kvartalu 2024. iznosila je 4,8%, dok je u Francuskoj bila na 2,3%. Ova razlika od preko 2 postotna boda jasno ukazuje na strukturne razlike u ekonomskim politikama dviju zemalja. Stručnjaci predviđaju kako će inflacija u Hrvatskoj vjerojatno potrajati do kraja 2024., a moguće i duže, uz rizik od daljnjeg pogoršanja standarda stanovništva ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.
Zaključak: Potreba za Promjenom Ekonomskog Smjera
Kao što Orešković naglašava, rezultat trenutne ekonomske politike su “francuske cijene u dućanima i balkanski standard”. Ova paradoksalna situacija zahtijeva hitne promjene u pristupu, uključujući jačanje domaće proizvodnje, smanjenje poreznog opterećenja i bolju zaštitu kupovne moći građana. Bez toga, Hrvatska riskira produbljivanje socio-ekonomskih nejednakosti i gubitak konkurentnosti na europskom tržištu.
Često Postavljana Pitanja o Inflaciji u Hrvatskoj
Zašto je inflacija u Hrvatskoj toliko visoka u usporedbi s drugim europskim zemljama?
Glavni uzroci uključuju visoku ovisnost o uvozu, smanjenu domaću proizvodnju, uvođenje eura u nepovoljnom trenutku i jedan od najviših PDV-a u EU. Ovi čimbenici zajedno doprinose većem porastu cijena nego u zemljama s razvijenijim proizvodnim sektorom.
Kako uvođenje eura utječe na inflaciju?
Uvođenje eura često dovodi do zaokruživanja cijena prema gore, posebno u zemljama s manje stabilnom ekonomijom. U Hrvatskoj, ovo je pojačano lošim timingom i nedostatkom odgovarajućih mjera zaštite potrošača.
Što građani mogu učiniti da uštede novac tijekom inflacije?
Preporučuje se planiranje troškova, kupnja domaćih proizvoda, korištenje akcija i popusta te izbjegavanje nepotrebnih rashoda. Dugoročno, važno je pritisnuti vlasti da poduzmu mjere za smanjenje inflacijskih pritisaka.
Kakve su prednosti i nedostaci visoke stope inflacije?
Prednosti su rijetke i uglavnom privremene (npr. smanjenje realnog tereta duga), dok nedostaci uključuju smanjenje kupovne moći, povećanje siromaštva i smanjenje poticaja za štednju i ulaganja.
Hoće li inflacija uskoro pasti?
Prema trenutnim prognozama, inflacija će vjerojatno ostati visoka tijekom 2024., s mogućim blagim padom u 2025. ako se implementiraju odgovarajuće ekonomske reforme.
Leave a Comment