Inflacija blago ubrzala u studenom 2025: DZS potvrdio raniju procjenu

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je svojezronu ažuriranu procjenu koja pokazuje kako potrošačke cijene u Hrvatskoj nastavljaju pratiti odgovor gospodarstva na zbivanja na domaćem i inozemnom tržištu. U studenom 2025. inflacija je na godišnjoj razini iznosila prosječno 3,8 posto, što predstavlja blago ubrzanje u odnosu na listopad, kada je godišnja stopa inflacije iznosila 3,6 posto. Ova promjena nije velika, ali je važna: odražava mjesečne varijacije koje često otkrivaju kretanje u ključnim komponentama poput energije, hrane i usluga. U ovom ćemo članku detaljnije razložiti brojke, objasniti što one znače za svakodnevni život građana te ponuditi neke primjere i perspektive koji pomažu razumjeti kontekst i posljedične implikacije.

Koje brojke donosi DZS: studeni 2025. u kontekstu

Prema drugoj procjeni, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena (CPI), u studenom 2025. na godišnjoj razini bile su veće za 3,8 posto. Na mjesečnoj razini, rast je iznosio 0,6 posto u odnosu na listopad. Ovi podaci potvrđuju trend nastavka rasta cijena, ali impliciraju i određenu stabilizaciju u odnosu na ranije mjesece. DZS je podsjetio kako su neka kretanja posebno poduprta očekivanjima tržišta zbog sezonskih i globalnih faktora, dok su druge kategorije ostale relativno stabilne u odnosu na prethodni mjesec.

Promatramo li šire razdoblje, u rujnu je inflacija bila 4,2 posto, a u srpnju i kolovozu po 4,1 posto. Takav obrasac ukazuje na postupni pad godišnje inflacije kroz sredinu godine, a potom blago usporavanje ranije promatranih nivoa. U studenom su usluge na godišnjoj razini poskupjele za 6,6 posto, energija za 5,2 posto, dok je hrana, piće i duhan rasla za 4,1 posto. S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije su u studenom zabilježili nježno smanjenje od 0,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Takav raspored pokazuje da se uvelike mijenjaju relativne cijene među skupinama, što utječe i na kupovnu moć kućanstava.

Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za 3,5 posto u odnosu na listopad, dok su proizvodi bez energije u toj istoj kategoriji zabilježili gotovo ravnotežu s minimalnim promjenama. U istom razdoblju cijene hrane, pića i duhana te usluga ostale su na sličnim razinama, što sugerira da su najveće mjesečne promjene fokusirane na energetiku i određene uslužne usluge. Ovi podaci daju jasnu sliku o tome koje su komponente inflacije najosjetljivije na kratkoročne turbulencije i kako to utječe na svakodnevnu potrošnju.

Koje su glavne komponente inflacije i što to znači za kućanstva

Usluge, energija i prehrambene kategorije na dnevnom horizontu

Usluge su u studenom 2025. na godišnjoj razini poskupjele za 6,6 posto. To je značajan porast, jer usluge često uključuju troškove prijevoza, najamnine, rekreaciju, zdravstvenu skrb i druge dnevne potrebe koje obiteljima predstavljaju značajan dio budžeta. Povećanje cijena usluga može biti posljedica viših troškova rada, troškova logistike i prilagođavanja usluga inflacijskim pritiscima. Za mnoge građane to prije svega znači da će trošiti više na svakodnevne potrebe poput prijevoza, izvanjskih aktivnosti ili rekreacije koja se često temelji na osobnim uslugama.

Energetska komponenta, koja je ključna i za kućanstva, pokazala je istraživanje porast od 5,2 posto na godišnjoj razini. S obzirom na jesenje i zimske mjere, energija često doživljava znatnije oscilacije, posebno ako se uvedu promjene cijena plina, struje ili grijanja. Mjesec dana ranije energija je bilježila značajan mjesečni rast od 3,5 posto, što pojašnjava osjećaj povećanih računa za struju i grijanje kod mnogih obiteljskih kućnih budžeta. Takvi su skokovi često nesrazmjerno vidljivi krajnjim korisnicima jer energija čini značajan udio ukupnih troškova života.

S druge strane, hrana, piće i duhan na godišnjoj razini zadržavaju porast od 4,1 posto, što je opet značajan teret za obitelji čije su dnevne potrebe usmjerene na prehranu. U kontekstu pandemijskih i globalnih poremećaja lanca opskrbe, cijene hrane mogu biti pod utjecajem sezonskih promjena, valutnog rizika i troškova prijevoza. U novom razdoblju očekivanje je da osnovne namirnice ostanu osrednje poskupljenje, ali uz mogućnost povremenih fluktuacija koje se odnose na poljoprivredne cikluse i vremenske prilike.

Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije doživjeli su blagi pad od 0,1 posto na godišnjoj razini. Ovo ukazuje na djelomičnu stabilizaciju ili čak povremene snižene cijene za određene materijale i proizvode koji se koriste u industrijskom sektoru i koji nisu bezposlove vezani uz energiju. Takav trend može biti signal određenog balansa u tijeku proizvodnje i nabave sirovina, te povremeno otvara mogućnosti za niže troškove kod temeljnijih artikala.

Što znači ova razdioba za svakodnevno življenje

Za građane, najvažniji je ukupni obrazac: puni indeks cijena na godišnjoj razini od 3,8 posto znači da prosječan trgovački koš potrošača poskupljuje, a s time i ukupna kupovna moć. U kombinaciji s mjesečnim rastom od 0,6 posto, možemo očekivati blago povećanje računa i rata, ali i potrebe prilagodbe potrošnje jer se trošici mijenjaju iz mjeseca u mjesec. U praksi, to često znači rebalans budžeta: prioriteti; veće troškove energije i usluga; a u isto vrijeme određene moguće uštede u kategorijama koje su manje osjetljive na kratkoročne fluktuacije cijena. Za mnoge obitelji ključno je planiranje nužnih stavki i preusmjeravanje potrošnje prema prioritetima.

Kako stoje glavne kategorije unutar indeksa potrošačkih cijena?

Indeks potrošačkih cijena podliježe složenim pokretačima. U studenom 2025. gledamo na kombinaciju rasta i uobičajenih sezonskih obrazaca. Energija i usluge čine značajan dio ukupnih promjena. Građani bi trebali biti svjesni da promjena cijena nije samo statistični podatak; to su realne razlike u tome koliko kućanstva mogu priuštiti sebi i svojim najmilijima u narednim mjesecima. U nastavku su dodatne napomene o glavnim komponentama i njihovom utjecaju na svakodnevnu potrošnju.

• Hrana, piće i duhan – rast od 4,1% godišnje ukazuje na stalnu, ali ne pretjeranu inflacijsku pritiska na najvažniju kategoriju troškova domaćinstva. Ovi troškovi variraju s poljoprivrednim ciklusima, cijenama energije u proizvodnji i ljetnjim te zimskim sezonskim obrascima.
• Usluge – poskupljenje od 6,6% na godišnjoj razini naglašava da usluge koje korisnici najviše koriste (poput prijevoza, zdravstva, rekreacije i smještaja) čine glavni dio inflacijskih pritiska, a time i pritisak na dnevne budžete.
• Energija – 5,2% godišnje i 3,5% mjesečno povećanje pokazuju da troškovi grijanja, struje i ostalih oblik energijskih usluga imaju snažan utjecaj na ukupnu inflaciju i na tekuće račune kućanstava, posebno u sezonama grijanja.
• Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije – blagi pad od 0,1% na godišnjoj razini sugerira ipak određeno usporavanje nabavnih troškova u tim segmentima, što može pružiti određene blage olakšice potrošačima u širem spektru proizvoda.

Ovi podaci pomažu razumjeti gdje se kreću troškovi života i zašto je važno pratiti ne samo ukupnu inflaciju, nego i komponente koje je čine. Kojim putem će inflacija krenuti u narednim mjesecima, ovisit će o nizu faktora – od unutarnje potražnje, preko efikasnosti energetskih tržišta, do utjecaja vanjskih cijena i deviznih tečajeva.

Koji su mogući scenariji za sljedeće mjesece i kako to utječe na građane

Analitičari često razlikuju scenarije u ovisnosti o kretanjima energenata, subvencijama i fiskalnoj politici. U studenom 2025. izgledi ukazuju na nekoliko mogućih smjerova: nastavak postupnog smanjenja inflacije u narednim mjesecima ako osnovne komponente ostanu na stabilnoj razini i ako energija ne dosegne nove oscilacije prije sezone grijanja; ili blagi rast inflacije ako energetska cijena ponovno poraste ili ako cijene usluga ostanu visoke. Time su kućanstva suočena s dilemom: kako prilagoditi potrošnju i gdje pronaći dodatne uštede bez ugrožavanja kvalitete života?

Pros i cons zadržavanja inflacije na razini oko 3–4 posto su jasni. Prednosti uključuju predvidljivost, što olakšava planiranje troškova i kamata na dugove. Nedostaci su smanjenja realne kupovne moći građana, posebno onih s fiksnim primanjima i onih s manjim ili promjenjivim prihodima, koji mogu osjetiti pritisak na budžet. Za poslodavce, inflacija koja je dovoljno visoka da ne potone ispod ciljeva, grozi od pritiska na realne plaće i pregovore oko plaća, ali isto tako može potaknuti prilagodbe cijena usluga i proizvoda koje nude korisnicima.

Kako pravilno interpretirati podatke DZS-a i što to znači za normalan život

Brojke iz DZS-a nisu samo statistika; one su okvir koji govori koliko stvarno vrijede naši novci i kako planirati pri sljedećim mjesecima. Razumijevanje dinamike godina i mjesec po mjesec, u kombinaciji s prostupnim uslugama, pomaže čitateljima Kriminal.info da bolje procijene rizike i prilike. U javnoj komunikaciji važno je naglasiti da inflacija ne jednako utječe na sve segmente društva; stoga troškovi života ovise i o strukturi prihoda, običnoj potrošnji, ali i o individualnim navikama potrošnje i potrebama.

Još jedna važna točka jest utjecaj inflacije na kamatne stope i govor o kreditima. Ako se inflacija drži na višu sredinu od ciljne razine, često se očekuje restriktivna monetarna politika koja dovodi do rasta kamatnih stopa. To pak utječe na troškove zaduživanja građana i poduzeća. S druge strane, ako inflacija krene prema cilju i ostane stabilna, mogu se očekivati manje drastične promjene na tržištu kredita, što pruža određenu sigurnost za velike brojke kućanstava koja imaju kredite.

Prosječna potrošnja i porast cijena: kako planirati budžet danas

Upravljanje kućnim budžetom danas zahtijeva proaktivnost. Evo nekoliko praktičnih savjeta koji pomažu građanima da se prilagode promjenjivim cijenama bez drastičnog smanjenja kvalitete života:

• Izradite mjesečni plan potrošnje koji uključuje sve ključne kategorije, s naglaskom na energiju, hranu i usluge.
• Pregledajte pretplate i usluge koje možda ne koristite često; otkazivanje nepotrebnih usluga može donijeti značajne uštede.
• Pratite cijene ključnih namirnica i razmotrite kupnju na popustima ili uporabu sezonskih proizvoda kako biste smanjili troškove hrane.
• Razmislite o energetskoj učinkovitosti kuće i eventualnim investicijama u energetsku učinkovitost kako biste dugoročno smanjili račune za energiju.
• Po potrebi prilagodite zaštitu od rizika kroz refinanciranje postojećih kredita ili preispitivanje kreditnih uvjeta uz stručnu pomoć.

Zaključak: što nam govori studeni 2025. o budućnosti inflacije u Hrvatskoj

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da Inflacija u studenom 2025. bilježi blago ubrzanje na godišnjoj razini do 3,8 posto, uz mjesečni porast od 0,6 posto. Ova dinamika podsjeća na to da je tržište još uvijek osjetljivo na promjene u energetskom sektoru i uslugama te da je cijeli koš potrošačkih proizvoda pod stalnim pritiskom zbog raznovrsnih koraka u gospodarstvu. U ovom trenutku nema naglog skoka koji bi sugerirao nagli uspon inflacije; međutim, stabilnost ili blagi rast ovisit će o zajedničkim naporima politike i tržišta. Građani bi trebali biti spremni prilagoditi svoje navike potrošnje, razmisliti o energetskim i prehrambenim navikama i ostati informirani o daljnjim promjenama koje može donijeti DZS.

FAQ – često postavljana pitanja

1. Što znači 3,8% inflacije u studenom 2025.? To znači da su prosječne cijene dobara i usluga porasle za 3,8 posto u odnosu na studeni 2024. godine. To nije iznos koji svi plaćaju, ali predstavlja opći trend cijena u gospodarstvu i utječe na realnu kupovnu moć građana.
2. Kako se to odnosi na kućni budžet? Povećanje cijena u ključnim kategorijama (energija, usluge, hrana) dovodi do većih mjesečnih troškova. Za mnoge obitelji to znači prilagodbu potrošnje, traženje povoljnijih alternativa ili preispitivanje potrošnje na luksuzne i manje nužne artikle.
3. Koje kategorije rastu najbrže? Najveći godišnji rast bilježe usluge (6,6%), energija (5,2%) i hrana, piće i duhan (4,1%). Ove kategorije često su od najvidljivijih za građane jer se direktno odražavaju na mjesečne troškove života.
4. Što se očekuje u narednim mjesecima? Ako energija ostane stabilna ili se prilagodi, inflacija bi mogla usporavati, ali ako cijene energije porastu, očekivanja mogu ostati oprezna. Monotono bolje stanje bi moglo dovesti do stabilnijih potrošačkih navika i manje pritiska na kupovnu moć.
5. Kako utječe na kredite i kamate? Ako inflacija ostane iznad ciljanih vrijednosti, središnje banke često podižu kamatne stope kako bi ju obuzdale. To ima direktan utjecaj na troškove zaduživanja i mjesečne otplate kredita, osobito onih s promjenjivom ili kratkoročnom harmonizacijom kamatne stope.
6. Koje su najbolje prakse za građane u ovom kontekstu? Planiranje budžeta, praćenje cijena ključnih artikala, razina potrošnje i ulaganje u energetsku učinkovitost mogu značajno pomoći. Osim toga, važno je ostati informiran o novostima iz DZS-a i ekonomskih analiza, kako biste pravovremeno prilagodili svoje odluke.