Danska, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, inicirala je ove promjene s ciljem jačanja graničnih kontrola i učinkovitijeg upravljanja migracijskim tokovima. Novi dogovor podrazumijeva proširivanje popisa zemalja koje se smatraju “sigurnima”. Na tom proširenom popisu sada se nalaze i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, kao i države poput Bangladeša, Kolumbije, Egipta, Indije, Kosova, Maroka i Tunisa. Ova mjera ima za cilj ubrzati procese povratka za državljane tih zemalja ukoliko njihovi zahtjevi za azil budu odbijeni, čime se nastoji smanjiti pritisak na zemlje članice.

Nastavak i jačanje politike kontrole migracija

Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, izrazio je zadovoljstvo ishodom sastanka u Bruxellesu, nazvavši ga “učinkovitim danom”. On je istaknuo kako novi sporazum predstavlja logičan nastavak europske politike koja sve više ulaže u učinkovitu kontrolu migracija. Božinović je naglasio da je cilj ovakvih mjera sprječavanje zlouporabe europskog zakonodavstva od strane ilegalnih migranata te osiguravanje reda i sigurnosti unutar Unije. Njegova poruka je jasna: stroži pristup i veće ovlasti zemalja članica, osobito od lipnja sljedeće godine, imat će snažan demotivacijski učinak na one koji planiraju nezakonito ući u Europu.

Ključni elementi novog sporazuma

Novi paket mjera donosi nekoliko značajnih promjena koje će utjecati na upravljanje migracijama na razini cijele Europske unije:

  • Prošireni popis “sigurnih” zemalja: Uključivanje novih država na ovaj popis ubrzava postupke povratka za one čiji zahtjevi za azil ne budu odobreni. Cilj je razlikovati one kojima je potrebna međunarodna zaštita od onih koji traže ekonomske prilike, a nemaju zakonsko pravo boravka.
  • Jačanje ovlasti za deportaciju: Članice EU-a dobivaju proširene mogućnosti za brže i učinkovitije deportiranje osoba koje ilegalno borave na njihovom teritoriju. To uključuje i olakšavanje povratka državljana trećih zemalja, čak i onih koji su prethodno bili odbijeni u postupku azila.
  • Uspostava centara izvan Europe: Jedna od najznačajnijih novosti je ideja o uspostavljanju centara za obradu zahtjeva za azil izvan teritorija Europske unije. Namjera je da se u tim centrima, uz suradnju s trećim zemljama, utvrdi tko ispunjava uvjete za azil prije samog dolaska u EU. Time bi se, prema mišljenju zagovornika, značajno smanjio broj pokušaja ilegalnih ulazaka i izbjegle potencijalne opasnosti za migrante na dugim i opasnim putovanjima.
  • Novi “fond solidarnosti”: U okviru sporazuma uspostavljen je i tzv. “fond solidarnosti”. Ovaj mehanizam predviđa financijsku i materijalnu pomoć zemljama članicama koje se suočavaju s velikim migracijskim pritiskom. Drugim riječima, tražit će se da one članice koje su manje pogođene pritiskom pomognu onima koji su na prvoj crti, bilo preuzimanjem dijela tražitelja azila ili financijskim doprinosima.

Hrvatska u kontekstu novih mjera

Ministar Božinović posebno je naglasio pozitivan aspekt za Hrvatsku, ističući da je naša zemlja, zajedno s još nekolicinom članica, izuzeta iz obveza unutar novog “fonda solidarnosti”. Ova činjenica predstavlja olakšanje za hrvatski državni proračun, a ujedno demantira ranije spekulacije i najave pojedinih političkih krugova koji su predviđali značajno financijsko opterećenje za Hrvatsku u tom kontekstu. Božinović je kritički reagirao na one koji su širili paniku, sugerirajući da takve taktike funkcioniraju samo kada se stvara atmosfera straha.

Hrvatski ministar je također ukazao na značajno opterećenje koje hrvatska policija podnosi na svojim vanjskim granicama. Podaci koje je iznio, o više od 64 milijuna putnika i 24 milijuna vozila koji su legalno prošli hrvatskim teritorijem ove godine, nedvojbeno ilustriraju kompleksnost sigurnosne situacije i važnost učinkovite granične kontrole. Unatoč tim izazovima, Hrvatska je, prema Božinovićevim riječima, pokazala sposobnost upravljanja situacijom i nastavlja ulagati u jačanje svojih kapaciteta, što je strateški pristup Vlade.

“Prema tome, svi oni koji se boje zamjene stanovništva i ne znam ni ja što sve šalje u medijski prostor, pogotovo prostor društvenih mreža – uzalud im trud”, poručio je ministar unutarnjih poslova, odbacujući narative o masovnim promjenama stanovništva kao neutemeljene.

Statistički podaci i projekcije

Iako se u članku ne navode detaljne statistike o broju ilegalnih migranata koji su ušli u EU ove godine, ministar Božinovićeva izjava o 64 milijuna legalnih prelazaka putnika i 24 milijuna vozila jasno ukazuje na ogroman promet koji se odvija preko hrvatskih granica. Ovaj broj, sam po sebi, predstavlja značajan logistički i sigurnosni izazov. EU se suočava s konstantnim priljevom migranata, a prema podacima Frontexa, agencije za europsku graničnu i pomorsku stražu, broj ilegalnih prelazaka granica posljednjih godina varira, ali ostaje na značajnoj razini. Na primjer, u 2022. godini zabilježeno je oko 330.000 ilegalnih prelazaka, što je rast od 64% u odnosu na prethodnu godinu. Ove brojke naglašavaju potrebu za koordiniranim europskim odgovorom.

Pros and Cons novog režima graničnih kontrola

Novi režim graničnih kontrola i proširene ovlasti za deportaciju donose niz potencijalnih prednosti, ali i izazova:

Prednosti:

  • Smanjenje ilegalnih migracija: Strože mjere i izmještanje centara za obradu zahtjeva izvan EU-a mogli bi odvratiti mnoge od pokušaja opasnih i ilegalnih putovanja.
  • Veća sigurnost: Učinkovitija kontrola granica i brže deportacije mogu doprinijeti smanjenju sigurnosnih rizika povezanih s ilegalnim ulaskom.
  • Olakšavanje pritiska na države članice: Fond solidarnosti trebao bi pomoći državama koje su najviše pogođene migracijskim pritiskom, promičući europsku solidarnost.
  • Borba protiv krijumčarenja ljudi: Smanjenjem broja ilegalnih ulazaka, smanjuje se i profit krijumčara koji iskorištavaju ranjive ljude.

Nedostaci i izazovi:

  • Humanitarni aspekt: Kritičari ističu da bi izmještanje centara izvan EU-a moglo otežati pristup pravu na azil i potencijalno dovesti do kršenja ljudskih prava, posebice u zemljama s upitnim pravosudnim sustavima.
  • Logistički i financijski troškovi: Uspostava centara izvan Europe zahtijevat će značajna financijska ulaganja i složenu međunarodnu suradnju.
  • Rizik stvaranja novih ruta: Migranti će vjerojatno tražiti nove, potencijalno još opasnije rute za dolazak u Europu.
  • Potencijalno povećanje broja osoba bez prava boravka: Ukoliko procesi deportacije ne budu dovoljno brzi, može doći do povećanja broja osoba koje ilegalno borave na teritoriju EU-a.

Budućnost europske migracijske politike

Ovaj novi sporazum predstavlja značajan zaokret u europskoj migracijskoj politici. Naglasak se sve više pomiče s pasivnog primanja izbjeglica na aktivnu kontrolu i prevenciju ilegalnih ulazaka. Hrvatska, kao zemlja na vanjskoj granici EU-a, aktivno sudjeluje u kreiranju tih politika i implementaciji novih mjera. Ministar Božinović je uvjeren da će ove promjene dugoročno doprinijeti stabilnosti i sigurnosti Europe, te da su svi strahovi od “zamjene stanovništva” neutemeljeni. Vremenski kontekst pokazuje da je EU u stalnoj potrazi za rješenjima koja balansiraju potrebu za sigurnošću s humanitarnim obvezama, a ovaj sporazum je samo jedan u nizu pokušaja pronalaženja tog delikatnog balansa.