Nakon što je globalni monitor gladi u petak, 14. veljače 2025., službeno povukao status gladi za Pojas Gaze, mnogi su udahnuli s olakšanjem – no stručnjaci upozoravaju da je situacija i dalje iznimno kritična te da milijunima ljudi i dalje prijeti opasnost od gladi, pothranjenosti i smrti.
Ova promjena statusa dogodila se četiri mjeseca nakon što je Integrirana klasifikacija razine sigurnosti opskrbe hranom (IPC) u kolovozu 2024. izvijestila da se gotovo četvrtina stanovništva Gaze – točnije 514.000 ljudi – suočava s glađu. Unatoč poboljšanju u opskrbi hranom zahvaljujući humanitarnoj pomoći i komercijalnim kanalima nakon primirja između Izraela i Hamasa 10. listopada 2024., IPC naglašava da kriza nije riješena, već je samo privremeno ublažena.
Povijesni kontekst i trenutna situacija
Gaza, uska obalna enklava na Mediteranu, dugi niz godina se suočava s humanitarnim izazovima uslijed blokade, političkih tenzija i ekonomske izolacije. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 80% stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći, a stopa nezaposlenosti prelazi 50%. Opsada teritorija, koja traje više od 15 godina, ozbiljno je ograničila pristup resursima, što je dovelo do kronične nestabilnosti u opskrbi hranom.
U kolovozu 2024., IPC je prvi put u povijesti Gaze proglasio glad, što je alarmiralo međunarodnu zajednicu. No, nedavno povećanje humanitarnih konvoja i komercijalne trgovine – uz posredovanje međunarodnih aktera poput Ujedinjenih naroda i Crvenog križa – omogućilo je bolju distribuciju hrane, što je dovelo do povlačenja tog statusa.
Statistike i temporalni trendovi
Prema IPC-jevom izvješću iz veljače 2025., broj ljudi u kategoriji “katastrofalne nesigurnosti hrane” smanjen je s preko 500.000 na oko 300.000. Ipak, gotovo 1.7 milijuna ljudi – otprilike 75% stanovništva – i dalje se suočava s visokim ili kritičnim razinama nesigurnosti hrane. Ovo poboljšanje diplomično je posljedica povećanog broja kamiona koji ulaze u Gazu; prema izraelskim izvorima, od listopada 2024. dnevno ulazi 600-800 kamiona, od čega 70% čini hrana.
Međutim, palestinski izvori, uključujući Hamas, osporavaju te brojke, tvrdeći da je stvarni broj kamiona znatno niži, često ispod 400 dnevno, što nedovoljno pokriva osnovne potrebe. Ove kontroverze naglašavaju duboke političke podjele koji kompliciraju humanitarnu situaciju.
Uloga međunarodnih aktera i izazovi u distribuciji pomoći
Humanitarne organizacije, poput Svjetskog programa za hranu (WFP) i UNICEF-a, igraju ključnu ulogu u ublažavanju krize. Njihovi napori uključuju distribuciju prehrambenih paketa, medicinske skrbi i podršku poljoprivredi. No, izazovi su brojni: logističke prepreke, sigurnosni rizici zbog povremenih sukoba i administrativne barijere koje nameće izraelska kontrola graničnih prijelaza.
Primjerice, u siječnju 2025., WFP je izvijestio da je uspio dostaviti hranu za 500.000 ljudi mjesečno, ali da je potrebno barem duplo više kako bi se postigla održiva sigurnost hrane. Ovi napori često ovisi o političkoj volji i financijskoj potpori donatora, koji ponekad fluctuiraju ovisno o globalnim događajima.
Ekonomski i zdravstveni utjecaji
Kronichna nesigurnost hrane ima duboke posljedice po zdravlje stanovništva. Prema IPC-jevim podacima, gotovo 101.000 djece u dobi od 6 do 59 mjeseci pati od akutne pothranjenosti i zahtijeva hitno liječenje, uz preko 31.000 teških slučajeva koji mogu dovesti do trajnih zdravstvenih oštećenja ili smrti. Osim toga, 37.000 trudnica i dojilja suočava se s pothranjenošću, što povećava rizik od komplikacija pri porodu i smrtnosti dojenčadi.
Ekonomski, gubitak produktivnosti zbog gladi i bolesti dodatno pogoršava siromaštvo, stvarajući začarani krug ovisnosti o pomoći. Lokalna poljoprivreda, koja bi mogla smanjiti ovisnost o uvozu, teško je razvijena zbog ograničenja u pristupu vodi, gnojivima i tehnologiji.
Budućnost i mogući scenariji
IPC je u svom izvješću iznio nekoliko scenarija za budućnost Gaze. U najboljem slučaju, kontinuirana humanitarna pomoć i mir će postupno poboljšati situaciju, ali će trebati godine da se postigne održiva sigurnost hrane. U najgorem slučaju – ako se neprijateljstva obnove i ako humanitarni priljev bude prekinut – cijeli Pojas Gaze mogao bi se suočiti s glađu već do sredine 2026. godine.
Ova projekcija temelji se na trenutnim trendovima i historijskim podacima iz sličnih kriza, poput onih u Somaliji (2011.) ili Južnom Sudanu (2017.), gdje je glad dovela do masovnih gubitaka života. Krhkost situacije naglašena je činjenicom da IPC tijekom posljednjih 15 godina službeno potvrdio glad samo pet puta – uključujući Gazu 2024. – što pokazuje koliko su rigorozni kriteriji za takvu klasifikaciju.
Značaj globalnog angažmana
Rješavanje humanitarne krize u Gazi zahtijeva koordinirane napore međunarodne zajednice. To uključuje politički dijalog za trajno rješenje sukoba, povećanu financijsku potporu humanitarnim organizacijama, te investicije u lokalnu infrastrukturu kako bi se smanjila ovisnost o vanjskoj pomoći. Bez toga, privremena olakšanja, kao što je povlačenje statusa gladi, mogu se pokazati kratkotrajnima.
“Katastrofalni uvjeti u Gazi nisu nestali – samo su se transformirali u kroničnu krizu koja zahtijeva kontinuiranu pažnju i akciju,” istaknuo je predstavnik IPC-a u nedavnom intervjuu.
Zaključno, iako je povlačenje statusa gladi pozitivan korak, ono ne smije poslužiti kao izliku za smanjenje napora. Suprotno, treba podsjetiti svijet da humanitarna kriza u Gazi i dalje traje te da milijuni ljudi ovise o našem angažmanu kako bi preživjeli i izgradili bolju budućnost.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Je li glad u Gazi u potpunosti nestala?
Ne, povlačenje statusa gladi znači da su se ispunjeni kriteriji za akutnu glad, ali gotovo 75% stanovništva i dalje se suočava s ozbiljnom nesigurnošću hrane, a mnogi su na rubu gladi.
Koji su kriteriji za proglašenje gladi prema IPC-u?
IPC zahtijeva tri uvjeta: ekstremnu nestašicu hrane, visoku stopu akutne pothranjenosti, i smrti povezane s izgladnjivanjem. U Gazi, iako su se smanjili, ovi uvjeti i dalje postoje u manjem opsegu.
Koliko kamiona s hranom ulazi dnevno u Gazu?
Prema izraelskim izvorima, 600-800 kamiona dnevno, dok palestinski izvori tvrde da je broj znatno niži. Nezavisni promatrači procjenjuju da je stvarni broj oko 500, što je nedovoljno za potpune potrebe.
Kako međunarodna zajednica može pomoći?
Kroz financijsku potporu humanitarnim organizacijama, zagovaranje političkih rješenja, i pružanje tehničke pomoći za razvoj lokalne poljoprivrede i infrastrukture.
Koje su dugoročne posljedice pothranjenosti u Gazi?
Uključuju trajna zdravstvena oštećenja kod djece, smanjenje produktivnosti odraslih, i povećanu ovisnost o pomoći, što otežava ekonomski oporavak.
Leave a Comment