Hrvatski izvoz ubrzava rast: ključni sektori i prilike

U ovom naslov članka donosimo detaljnu analizu najnovijih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o robnoj razmjeni Hrvatske u prvih deset mjeseci 2025. godine. Naslov sam po sebi ističe stimulativan trend rasta izvoza, no cilj je prodrijeti dublje – razložiti brojke, razumjeti uzroke, ispitati posljedice i usporediti ih s povijesnim i međunarodnim kretanjima.

Uvod: Što znači naslov porasta izvoza?

Svaki naslov nosi ključne informacije, ali rijetko kad pruža cijelu priču. Iako je vrijednost robnog izvoza u prvih deset mjeseci 2025. dosegla 21 milijardu eura, to je tek vrh ledenog brijega. S jedne strane stoji kontinuirani rast domaće proizvodnje, a s druge sve složenija globalna logistika i promjene u potražnji. U ovom uvodu objasnit ćemo temeljne pojmove: izvoz, uvoz, vanjskotrgovinski deficit i pokrivenost uvoza izvozom, te ukratko predstaviti ključne statistike.

Naslovni trendovi: Ključne brojke izvoza i uvoza

Rast robnog izvoza

Pod naslovom “rast robnog izvoza” DZS je objavio da je izvoz u razdoblju od siječnja do listopada 2025. dosegnuo 21 milijardu eura, što predstavlja 5,9% povećanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ta stopa rasta nadmašuje prosjek EU koji se kreće oko 4%. Konkretno, snažan doprinos zabilježili su:

• automobilski dijelovi i oprema (+7,4%),
• farmaceutski proizvodi (+9,1%),
• prerađevine od metala (+6,5%).

Primjerice, domaća montaža elektroničkih komponenti za njemačke proizvođače vozila znatno je ojačala, što potvrđuje važnost diversifikacije izvoznog portfelja.

Porast uvoza i deficit

Naslov “porast uvoza i deficit” referira se na činjenicu da je uvoz u istom razdoblju porastao za 3,8%, na 37,3 milijarde eura. To znači da je vanjskotrgovinski deficit dosegnuo 16,3 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 56,2%. Ako usporedimo s prvih deset mjeseci 2024. (54,8%), vidimo blago poboljšanje pokrivenosti, ali deficit ostaje značajan.

Pokrivenost uvoza izvozom

Pokrivenost uvoza izvozom (omjer izvoz/uvoz) ključni je pokazatelj vanjskotrgovinske održivosti. Naslovno, svaka država koja pokriva izvozom barem 80% uvoza smatra se relativno stabilnom. Hrvatska je na 56,2%, što signalizira potrebu za daljnjim jačanjem izvoznih kapaciteta ili smanjenjem uvozne ovisnosti u određenim sektorima.

Naslov per destinacije: Izvoz u EU i izvan EU

Izvoz u članice EU

DZS-ovi podaci govore da je vrijednost izvoza Hrvatske u države članice Europske unije porasla za 6,7%, dosegnuvši 13,9 milijardi eura. To je najviše potaknuto:

1. njemačkom i slovenskom potražnjom za auto-dijelovima,
2. francuskim interesom za prehrambene proizvode,
3. talijanskom potražnjom za plastičnom ambalažom.

Trend rasta unutar EU ukazuje na integrirane industrijske lance i rastuću konkurentnost hrvatskih izvoznika.

Izvoz u nečlanice EU

Pod naslovom “izvoz u nečlanice EU” označavamo skočni izvoz na tržišta izvan Unije, koji je u prvih deset mjeseci 2025. povećan za 4,4%, na sedam milijardi eura. Ključni faktori bili su:

• povećana potražnja u SAD-u za pomorskim dizalicama,
• uvoz električne i optičke opreme u Veliku Britaniju,
• robna razmjena s baltičkim državama za metalne prerađevine.

Naslov partnera: Glavni vanjskotrgovinski suradnici

Njemacka

Najveći vanjskotrgovinski partner ostaje Njemačka. Naslov statistike za prvih devet mjeseci 2025. ističe da je hrvatski izvoz u Njemačku porastao za 12,6%, dosegnuvši 2,4 milijarde eura. Istovremeno, uvoz iz Njemačke povećao se za 5,8%, na 4,9 milijardi eura. Riječ je o visokokvalitetnim strojevima i transportnoj opremi, što potvrđuje duboku integraciju hrvatskih i njemačkih lanca opskrbe.

Slovenija

Slovenija je na drugom mjestu. Naslov ove podsekcije odražava porast izvoza u Ljubljanu za 13,2% (2,19 milijardi eura) te uvoza iz Slovenije za 4,1% (3,96 milijardi eura). Veliki udio ima kemijska industrija i prometna oprema.

Italija

Kada govorimo o Italiji, naslov bilježi rast hrvatskog izvoza za 7,3% (2,14 milijardi eura). No, zaiteresantno je da je uvoz iz Italije pao za 10,5% (3,97 milijardi eura), što dijelom odražava zamjene dobavljača i preusmjeravanje na alternative iz centralne Europe.

Ostali partneri

Uz trijumvirat Njemačka–Slovenija–Italija, bilježimo i solidan izvoz u Mađarsku, Češku i Austriju, kao i rast na tržištima Azije, prije svega u Južnu Koreju i Kinu, gdje su farmaceutski proizvodi i strojni dijelovi zabilježili dvoznamenkaste stope rasta.

Prednosti i nedostaci: Analiza po naslovu pro i kontra

Prednosti rasta izvoza

Pod naslovom “prednosti” valja istaknuti:

• Povećanje BDP-a i rast udjela industrije u ekonomiji,
• otvaranje novih radnih mjesta u izvozno orijentiranim sektorima,
• jačanje međunarodne reputacije hrvatskih tvrtki,
• fleksibilnost dobavne mreže i veći kapaciteti domaćih proizvođača.

Nedostaci i rizici

Naslov “nedostaci” ukazuje na potencijalne probleme:

• prevelika ovisnost o pojedinim tržištima (posebno Njemačkoj),
• osjetljivost na globalne narušene lance opskrbe,
• valutni rizici pri jačanju eura,
• upitna održivost deficita bez dodatnih mjera za zamjenu uvoza.

Zaključak

Naslov članka “Porastao hrvatski izvoz” objašnjava osnovno kretanje: hrvatska je robna razmjena doživjela rast izvoza i uvoza, uz povećanje deficita, ali i poboljšanu pokrivenost uvoza. Dok izvoz u EU i globalno jača, izazovi poput ovisnosti o ključnim partnerima i oscilacija valuta ostaju na listi prioriteta. Preporuka za daljnje korake jest diversificirati portfelj, jačati konkurentnost u visokotehnološkim sektorima i nastaviti poticaje za izvozno orijentirane tvrtke.

FAQ

1. Koji je glavni razlog porasta hrvatskog izvoza?

   Prije svega, oporavak industrijske proizvodnje nakon pandemije, ulaganja u tehnologiju te jača potražnja na najvećim tržištima – Njemačkoj i Sloveniji.

2. Što znači pokrivenost uvoza izvozom?

   To je omjer vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz. Ako je izvoz 56,2% vrijednosti uvoza, znači da izvoz pokriva malo više od polovice potrebnih uvoznih dobara.

3. Kako se mijenja položaj Hrvatske među EU zemljama po izvoznoj konkurentnosti?

   Hrvatska ubrzano nadmašuje neke ekonomije srednje Europe zahvaljujući specijaliziranim industrijskim nišama i rastućim ulaganjima u prerađivačku industriju.

4. Koji sektori najviše doprinose rastu izvoza?

   Strojna industrija, elektronika, farmacija, prehrambeni proizvodi i prerađevine od metala vodeći su sektori u izvoznoj strukturi.

5. Koji su rizici povezani s trenutnim deficitom?

   Visok deficit može ograničiti monetarnu i fiskalnu politiku, povećati vanjsku zaduženost i izložiti ekonomiju valutnim šokovima.

6. Kako Hrvatska može dodatno poboljšati izvoz?

   Investicijama u digitalizaciju proizvodnih procesa, poticajima za visoku dodanu vrijednost i diversifikacijom tržišta prema Aziji i Bliskom istoku.

Autor: Tim Kriminal.info. Podaci preuzeti s Državnog zavoda za statistiku (DZS) prema stanju do listopada 2025. godine.