Konačna cifra božićnog vojnog šopinga kojeg je Andrej Plenković obavio ovog tjedna u Parizu i Berlinu mogla bi biti više od dvije milijarde eura.
Prvo je s Francuzima dogovorio kupnju 18 haubica, čija se cijena zna, ali i za modernizaciju 12 Rafalea, godinu dana nakon što smo ih dobili, čija se cijena ne zna, što se baš ne sviđa predsjedniku države.
Onda je s Nijemcima dogovorena kupnja 44 tenka Leopard, po mnogima najboljih na svijetu, na čemu nam danas čestita i Aleksandar Vučić.
A mislite li da trošimo previše novaca na naoružanje, slušajte samo glavnog tajnika NATO-a koji otvoreno govori da moramo biti spremni za rat kakav su iskusili naši djedovi i pradjedovi.
Na pitanje RTL-a jesmo li sad ta neka nova moderna zapadna vojska, stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić jasno odgovara: “Daleko od toga”.
Vojni analitičar Goran Redžepović drugačijeg je mišljenja. “Je na dobrom smo putu, ali do tog cilja treba puno puno znoja i rada”. Nećemo odmah nabacit negativu jer imamo hrvatske leoparde. Ultimativni božićni šoping, obavljen.
Neće škripati tenkovi kad ih podmažemo, jurit će. O čemu se zapravo radi? Sad imamo stare M-84 iz bivše države koje smo malo unaprijedili s modernim sustavom – pogađa metu do 2 kilometra, težak je 42 tone.
A sad smo kupili Leoparde koji pogađaju do 5 kilometara, imaju štit protiv dronova, termovizijske kamere, GPS i teški su 60 tona. Da prevedemo, dakle dosad smo imali nešto kao one stare nokije, koje su ok, pouzdane, sad smo kupili moderne pametne telefone. Skupe.
“Za jednu bojnu Leoparda dva vi možete opremiti čitavu mehaniziranu brigadu, stavljati sva jaja u jednu košaru je vrlo, vrlo opasno”, upozorava Redžepović, za RTL
Trebalo je, kaže, malo više šarati.
Sigurno ćemo te strukturne probleme riješiti do 2027. godine, kad nam počnu stizati Leopardi. Njih smo platili milijardu i pol eura, a polovne Rafale milijardu, ali hej Francuzi nam nisu rekli da će ih prodati i Srbiji.
Kupili smo i turske Bayraktare koje su toliko pomogli Ukajincima u borbi protiv Rusa da su im posvetili i pjesmu – cijena 67 milijuna eura. “Oni su počeli praviti dronove veličine komarca koji ima kameru na sebi”, kaže Kalinić.
Pitali su ga da usporedi što imaju susjedi, jesmo li bolji od njih? “Pa ja se nadam da jesmo, ali ako je moguće, ja bih sa svim susjedima potpisao pakt o nenapadanju”, rekao je Kalinić.
VLADA Nabavlja se protudronska zaštita, haubice i tenkovi za dvije milijarde eura
Odgovori: naslov (bez prefiksa), prazan red, članak. Samo hrvatski!
U ovom članku razotkrivamo ono što se često skriva iza zvučnih najava o obrambenim iskoracima, pa krenimo od početka: zašto se čini da Hrvatska svakim novim sporazumom ulazi u područje koje se ne isključuje iz javnih rasprava i političkih tenzija? Odgovor nije jednostavan, jer brojke i tehnički detalji često prelijepe čitavu priču u kojoj se balansira između strateške potrebe i političkog marketinga. Dok se javnost veselila modernizaciji i procjenama da će vojna sposobnost biti „na drugim razinama“, mnogi su ostali skeptični, pogotovo kada se cijena proteže iznad dviju milijardi eura i kada su mnogi detalji transakcija ostali nepoznati ili nejasni.
Naime, ključno pitanje nije samo koliko vojne opreme kupujemo, već i kako taj novac doista povećava sigurnost građana i otpornost sustava. Hrvatska već dulje vrijeme posluje u dinamici gdje veliki projekti dolaze s velikim očekivanjima, ali i s rizicima po transparentnost i javne nabave. Ova tema nije samo tehnički problem: radi se o temeljima demokracije, o tome kako državni novac koristi javnost i koliko ozbiljno se pristupa kontroli trošenja u sektoru obrane.
Nabava i pravni okvir: što stoji iza ovih dogovora
Koje su službene komponente kupnje
U aktualnom paketu, Hrvatska je dogovorila nabavu 18 haubica s tehničkim karakteristikama koje su dobro poznate na europskom tržištu, uz plan za modernizaciju sustava Rafala koji bi trebao osnažiti zrakoplovne kapacitete. U operativnom dijelu stoji i kupnja 44 modernih tenkova Leopard, koji su često isticanu kao jedni od najboljih po performansama u toj klasi. Paralelno, objavljeno je da će Hrvatska također razmotriti nabavu protudronske zaštite kako bi se podigla razina otpora protiv sve sofisticiranijih bezpilotnih sredstava u modernim bojnim scenarijima. Pored ovoga, javnost je zainteresirana za Bayraktare, koji su u povijesnom kontekstu postali simbol otpornosti protiv agresije na istočnom frontu.
Transparentnost i javna rasprava
Javna rasprava o ovim ugovorima do sada nije prošla bez protivnika i kritičara koji upozoravaju na rizike skrivenih troškova, nejasnih ugovora i mogućeg povećanja deficita. Kritičari upozoravaju da bi javni novac trebao biti praćen jasnim auditima i jasnim rokovima isporuke, kako bi se smanjila mogućnost korupcije ili nepotrebnog birokratskog zadržavanja. Pad razine transparentnosti može imati dugoročne posljedice na povjerenje građana u vladine institucije i na reputaciju sigurnosnih savezničkih partnera.
Tehnički aspekt nabave: što zapravo kupujemo
Leopard 2: performanse i izazovi integracije
Leopard 2 predstavlja kilovat snage i poznat je po visokoj pouzdanosti, iznimnoj vatrenoj moći i mogućnosti rada u teškim terenskim uvjetima. Međutim, integracija ove tehničke opreme u postojeće oružane snage zahtijeva značajne logističke prilagodbe, obuku posada i, naravno, infrastrukturnu potporu. Hrvatska vojska, koja je u posljednjem desetljeću modernizirala svoj skladišni i tehnički kapacitet, mora mapirati gdje će se nalaziti veći dijelovi logističkog lanca: od zaliha streljiva do rezervnih dijelova i obuke tehničkog osoblja. Uočljive su i brige o činjenici da bi prevelika koncentracija egzotične opreme na jednom mjestu mogla postati ranjiva točka ukoliko bi došlo do sustavnih problema s opskrbom i održavanjem. Zanimljivo je da se u javnim diskusijama ponekad uspoređuju “stari M-84” i moderni Leopard, gdje se pretpostavlja da bi moderniziran M-84 mogao ostati u uporabi kao privremena, ali niža razina potpore, dok Leopard preuzima primarnu ulogu u operativnim djelovanjima.
Rafale i modernizacija
Rafale nije samo borbeni avion; riječ je o cjelokupnom konceptu modernizacije zračnih snaga koji uključuje radarske sustave, paletu naoružanja i mogućnost integracije novih komponenti u budućnosti. Modernizacija Rafalea, koju navodi javnost, implicira dugoročne ugovore i troškove koji su daleko od završetka. Kritičari naglašavaju da cijena modernizacije nije samo brojka na papiru; ona uključuje troškove obuke posade, nadogradnju infrastrukture i rokove isporuka koji se mogu pomaknuti zbog tehničkih izazova ili geopolitičkih okolnosti. U svakom slučaju, Rafale za Hrvatsku imaju potencijal povećane operativne sposobnosti i težnje za integracijom u zajednički NATO okvir, ali uz to dolazi i odgovornost za održavanje i sigurnost proračuna.
Haubice i protudronska zaštita
Houbice su važan element konvencionalne sposobnosti i sposobnosti potpora pješačkim i mehaniziranim snagama. U kombinaciji s protudronskom zaštitom, sustavi postaju dio šireg rukovodstva koji pokušava smanjiti rizike od dronova u modernim borbenim scenarijima. No, postavljanje protudronske zaštite nije samo tehničko rješenje. Ono zahtijeva pravilnu integraciju s postojećim sustavima, pravilne procedure i operativne protokole koji mogu značajno utjecati na učinkovitost i troškove. U ovom kontekstu, pitanja o točnim specifikacijama, kompatibilnosti s postojećim vozilima i mogućnostima nadogradnje ostaju otvorena za stručnu raspravu i donošenje odluka temeljenih na ozbiljnim analizama.
Ekonomija i društveni kontekst: koliko košta i što to znači za državu
Troškovi i financijski rizici
Procjene troškova za ovaj paket nabave prelaze granice koje mnogi građani doživljavaju kao značajne. Procijenjeni iznos prelazi dvije milijarde eura, a dio tih sredstava uračunava i dugoročne troškove održavanja, obuke posada te nadogradnje infrastrukture. Takva razina potrošnje mora biti praćena transparentnim procesima i jasnim vremenskim okvirima isporuke. U krupnim brojkama, trošak nije samo cijena po jednoj komponenti; riječ je o životnim troškovima koji uključuju logistiku, potrošni materijal, osiguranje i mogućnost prilagodbe proračuna u godinama kada se troškovi povećavaju zbog inflacije ili promjena na tržištu oružja.
Utjecaj na proračun i javnost
Procjene javnih financija pokazuju kako ovakvi projekti mogu otežati financiranje drugih ključnih potreba u državnom proračunu. Logika nabave vojne opreme često se sučeljava s potrebom za socijalnim i infrastrukturnim investicijama. Zbog toga je ključno da se potrošnja u obrani objasni kao dio šireg sigurnosnog okvira koji nema kontrast s potrebama građana. Transparentnost tih procesa postaje odlučujući faktor: kada su ugovori jasno transparentni, rizik od percepcije nepotrebnog trošenja opada, a podrška javnosti za ovakve projekte raste.
Regionalni i međunarodni kontekst
Savezništva i NATO okvir
Iz perspektive sigurnosti i odvraćanja, Hrvatska je čvrsto smještena unutar NATO-a i evropskog sigurnosnog okvira. U tom kontekstu nabava moderne vojne opreme treba biti usklađena s politikama saveznika i standardima interoperabilnosti. Uloga ovih projekata često prelazi državne granice jer ujedinjeni sustavi omogućavaju bržu i učinkovitiju reakciju u slučaju krize. Dok mnogi političari ističu i simboličku važnost oživljavanja odnosa s partnerima, stručnjaci upozoravaju da interoperabilnost nije jedina mjerila sigurnosti. Efikasnost sustava, održavanje, logistika i sposobnost brze mobilizacije ključni su faktori.
Susjedi i širi okvir regionalne sigurnosti
Kad se bavimo proširenim nabavama, bitno je promatrati i regionalni kontekst: stanje sigurnosti u susjedstvu, rizici od eskalacije ili stabilnosti koja bi mogla biti pogođena promjenom nabavnih obrazaca. U ovoj fazi, stručnjaci sugeriraju da Hrvatska kroz takve odluke avansno nastoji uspostaviti jasne mehanizme za nadzor i potporu demokratskim institucijama, čime se osigurava da sigurnost bude usmjerena na zaštitu građana, a ne samo na privlačenje pažnje domaće politike.
Transparentnost, rizici i nadzor
Nadzor nad nabavom i etička pitanja
Transparentnost ostaje ključna komponenta jer javnost želi jasno vidjeti kako se troše sredstva. U praksi to znači detaljan zapis o svakom ugovoru, jasne rokove isporuke, troškovnike i mehanizme za audit. Bez ovog okvira rizik od korupcije i nepotrebnih residua ostaje velik. U mnogim zemljama gdje su nabave vojne opreme slabo nadzirane, problem nije samo preplaćivanje, nego i nepotrebno zadržavanje u logistici te fragmentiran rad na projektima. Stoga bi redovni audit i vanjski nadzor trebalo biti standard uz pravovremene objave javnosti.
Pros i cons: sažetak
- Pros: jača obrambena sposobnost; posredno jača interoperabilnost s partnerima u NATO-u; poticanje domaće obrambene industrije i tehnološkog razvoja; mogućnost modernizacije postojećih sustava i integracije novih tehnologija.
- Cons: visoki troškovi koji mogu ograničiti druge prioritetne programe; rizik od nejasne transparentnosti i sukoba interesa; logistički i tehnički izazovi pri integraciji nove opreme u postojeće sustave; dugoročna održivost i obuka posade ostaju ključni izazovi.
- Neutralno: vremenski okvir implementacije i realne efekte na sigurnost mogu varirati ovisno o vanjskim faktorima poput geopolitičkih promjena i tehnoloških inovacija.
Zaključak
Na površini, riječ je o ambicioznom paketu koji pokušava spojiti viziju moderne vojske s realnošću proračuna i logistike. Hrvatska se nalazi na raskrižju između očuvanja strateške sigurnosti i potrebe za jasnim, transparentnim i odgovornim upravljanjem javnim sredstvima. Modernizacija ne znači automatsku sigurnost; to je kompleksan proces koji zahtijeva jasan plan, kontrolu troškova, adekvatnu obuku i dugoročnu održivost. Razlika između trenutka kada oružje stigne u skladišta i trenutka kada stvarno povećava sposobnost zaštite građana često je u detaljima – koji su ili previše ili premalo objašnjeni javnosti. U tom kontekstu, razgovor o sigurnosti ne smije biti samo o brojkama na papiru, već o transparentnosti postupaka i stvarnoj sposobnosti sustava da preživi i podnosi najzahtjevnije uvjete.
FAQ: najčešća pitanja korisnika
- Koji su konkretni troškovi nabave Leopard 2 i Rafale, i jesu li cijene definitivne?
- Kako će nabava utjecati na hrvatski proračun i temeljne socijalne projekte?
- Koliko su Leopard i Rafale interoperabilni s ostalim snažnim snagama u NATO-u?
- Koje su mjere za nadzor i transparentnost nabave i hoće li biti javno objavljenih izvješća?
- Koliko je rok isporuke i kada točno možemo očekivati punu operativnost novih sustava?
- Koji su rizici od korupcije i kako se sprječavaju tijekom ovih nabava?
- Što će se dogoditi s postojećom opremom i jamstvenim probnim vremenima?
- Hoće li nabave značajno povećati obrambeni kapacitet ili ostati na razini očekivanog trajnog modernizacijskog procesa?
- Kakav je plan obuke posada i tehničkog osoblja za nove sustave?
- Kako ova nabava utječe na regionalnu sigurnost i stavove susjednih zemalja?
Zaključno, hrvatska vojna nabava iz proteklih dana signalizira namjeru jačanja obrane kroz moderne tehnologije, ali i otvara pitanja o transparentnosti, troškovima i realnoj sposobnosti da se učinkovitije odrazi na sigurnost građana. Uloga javnosti i nadzora ostaje ključna, jer sigurnost nije samo tehnička karakteristika nego i demokratski proces koji zahtijeva jasne odgovore, odgovorno ponašanje i dosljednu provedbu planova uz mjerenja učinka na terenu. Dok jedni pjevaju o brzom napretku, drugi upozoravaju da trebamo ostati prizemni i realno sagledati izazove koji dolaze s ovakvim investicijama u obranu. U svakom slučaju, slijed događaja, planovi isporuke i rezultati implementacije bit će dio javne rasprave koja će definirati ne samo obranu, nego i povjerenje građana u institucije koje ih štite.
Leave a Comment