Hrvatska uvodi strože kriterije za zapošljavanje stranih radnika

Kriminal.info istražuje kako promjene u Zakonu o strancima mijenjaju igralište za poslodavce i radnike koji traže posao u Hrvatskoj. Novi okvir uvodi strože zdravstvene uvjete, naglašava važnost učenja hrvatskog jezika i nastoji suzbiti nelegalne prakse te zadržati nelojalnu konkurenciju pod nadzorom. Iako broj izdanih radnih dozvola bilježi pad, statistike pokazuju porast prijavljenih radnika kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), što ukazuje na bolje planiranje poslodavaca i stabilnije planove zapošljavanja. Ova analiza iznosi detalje izmjena, razloge iza njih, te putokaze za poslodavce, radnike i stručnjake koji prate tržište rada u Hrvatskoj.

Što mijenjaju nove izmjene Zakona o strancima?

Državni sustav zapošljavanja stranih radnika prolazi kroz značajne prilagodbe kako bi se uspostavila veća kontrola, smanjila nelojalna konkurencija i suzbile nelegalne prakse. U fokusu su tri ključne točke: stroži zdravstveni uvjeti za dolazak stranaca, jače naglašavanje učenja hrvatskog jezika kao temelja integracije, te precizno praćenje i kontrola radnih dozvola i produženja. Ove promjene nisu izolirani korak, već dio šireg napora da se tržište rada učini predvidljivijim i sigurnijim za sve sudionike.

Stroži zdravstveni uvjeti i status cjepiva

Jedan od kamenčića u mozaiku izmjena su novi zdravstveni uvjeti za dolazak stranaca. Prema najavi prvih prijedloga, državljanin treće zemlje morat će uz zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak priložiti potvrdu o zdravstvenom stanju i cjepnom statusu, a ta potvrda mora biti aktualna, ne starija od 90 dana. Ovakav pristup ima za cilj smanjiti rizike po javno zdravstvo i spriječiti da zdravstveni problemi postanu teret sustavu socijalne sigurnosti ili poslodavcima koji se oslanjaju na strane radnike u osjetljivim sektorima.

Ova promjena, kako naglašavaju stručnjaci, nije samo by-the-book formalnost; radi se o transparentnom pristupu koji želi unaprijedita planiranje poslovanja. Ako poslodavac zna da dolazi radnik s potvrdom o trenutnom zdravstvenom stanju, manjeli su rizici od neočekivanih troškova i odgoda zbog medicinskih provjera na posljednjem trenutku. U javnim raspravama često se ističe da zdravstveni uvjeti moraju biti realni, primjenjivi i prilagođeni radnim mjestima koja su u pitanju, s posebnim naglaskom na rad u uvjetima s višim fizičkim ili psihičkim zahtjevima.

Da bi se razumjelo dugoročno, treba uzeti u obzir da zdravstveni uvjeti ne služe samo zaštiti samog pojedinca, već i javnog zdravlja te konsolidaciji potpora za zaštitu zaposlenika i poslodavaca od rizika koji mogu proizaći iz radnog angažmana stranih radnika bez adekvatne zdravstvene kontrole. U ovom kontekstu, pravilnik koji donosi važne izmjene u javnom savjetovanju predstavlja okvir za buduće operativne protokole i rokove za prilagodbu poslovanja.

Učenje jezika kao temelj integracije

Državni tajnik Ivan Vidiš naglašava značaj učenja hrvatskog jezika kao osnove integracije stranih radnika. Prema njegovim riječima, “novine, kao što je učenje hrvatskog jezika, je osnova.” U praksi to znači da poslodavci i državni instrumenti daju prioritet programima jezika, a dio obveze je i sufinanciranje tih programa iz fondova EU, posebno iz Europskog socijalnog fonda. No odaziv na te programe, kako ističe, nije dovoljan, a svijest o potrebi učenja jezika nije na zadovoljavajućoj razini. Građani imaju pravo očekivati da radnik pokaže barem početni interes za jezikom, ali također je ključno stvoriti stimulativno okruženje gdje su takvi programi dostupni i poticani.

Ovaj segment ukazuje na širu društvenu misiju: osigurati da integracija ne ostane na razini formalne prisile, nego postane živa praksa koja koristi i radniku i poslodavcu. U realnim scenarijima, radnici koji govore osnove hrvatskog jezika lakše se sprijateljuju s kolegama, razumiju sigurnosne protokole, koriste zanatske i operativne upute pravilno, te se brže uklapaju u tim. Za poslodavce to znači manje administrativnih zastoja, manje nesporazuma i manje rizika od pogrešnih interpretacija radnih zadataka.

Voditeljica Službe za zakonodavstvo na području boravka stranaca, Anita Mandić, naglasila je skalu brojki koje svjedoče o dosadašnjem intenzitetu procesa: “Do sada smo zaprimili više od 260 tisuća zahtjeva, a odobreno je 167 tisuća.” Od toga je izdano 69 tisuća produljenih dozvola, gotovo 79 tisuća za novo zapošljavanje te skoro 20 tisuća za sezonske radnike. Najviše dozvola ove godine izdano je državljanima BiH (oko 32 tisuće), Nepala (31 tisuća), Srbije (oko 24 tisuće) te Filipina (oko 17 tisuća).” Ovi brojevi ilustriraju konkretan tijek procesa i važnost planiranja na svim razinama – od administrativnih službi do poslodavaca u proizvodnji, turizmu i logistici.

Kako to utječe na poslodavce i radnike?

Promjene prate i primjese o tome kako poslovne organizacije, sektori i pojedinci percipiraju nove okolnosti. U ovoj sekciji analiziramo praktične posljedice za dvije strane kapitalnog odnosa na tržištu rada: poslodavce i radnike stranog podrijetla.

Poslodavci: planiranje, troškovi i rizici

Bolja kontrola smanjuje rizik od neplaćenih doprinosa i opášnije djelovanje na tržištu rada. Smanjuje se mogućnost podmetanja i nepoštene konkurencije jer poslodavci moraju transparentno voditi evidenciju i poštivati uvjete za strance.
Troškovi administracije rasto na kratki rok, jer su potrebni provjere prije dolaska i periodične provjere zdravstvenog stanja i cjepivnog statusa. U dugom roku ovi troškovi mogu biti kompenzirani manjom fluktuacijom radnika i manje vremena potrošenog na formalnosti pri produženju dozvola.
Produženje učinka: podatak da 40% radnih dozvola se produljuje signalizira da poslodavci pokušavaju planirati dugoročno, što smanjuje ponavljanje procesa i troškove regrutacije. To također znači stabilniju radnu snagu i mogućnost boljeg planiranja projekata.
Integracija kroz jezik: usvajanje hrvatskog jezika kod zaposlenika smanjuje rizik od nesporazuma i povećava sigurnost na radu. S takvim potezima poslodavci dobivaju partnera koji bolje razumije procese, sigurnosne procedure i kvalitetu rada, što dugoročno povećava produktivnost.

Radnici: sigurnost, zdravlje i mogućnosti karijere

Stroži zdravstveni uvjeti povećavaju sigurnost svih uključenih, ali i potencijalno uvode dodatne prepreke za hitan pristup tržištu rada. Radnici koji dolaze s jasnim i ažuriranim zdravstvenim kartonima imaju lakši pristup poslu i manju vjerojatnost od prekida boravka zbog zdravstvenih razloga.
Učenje jezika otvara dublje mogućnosti integracije i proširenje poslovnih mreža, ali i povećava početne troškove i vrijeme prilagodbe. S druge strane, zaposlenik koji govori hrvatski jezik brže razumije zadatke, lakše se prilagođava sigurnosnim protokolima i bolje komunicira s nadzornim tijelima te kolegama.
Informiranost o dozvolama, okvirima i rokovima pomaže radnicima da aktivno sudjeluju u upravljanju svojim statusom. To smanjuje mogućnost nepravilne produžavanja ili kašnjenja u evidenciji, što može uzrokovati gubitke vremena i posla.

Statistički pregled i trendovi

Statistike iz protekle godine pukle su očima javnosti: Hrvatska bilježi 17 posto manje radnih dozvola u odnosu na isto razdoblje lani, ali istovremeno i 10 posto više prijavljenih radnika kod HZMO-a. Ovi signali ukazuju na promjenu obrasca poslodavačkog planiranja i veći naglasak na formalnostima i sigurnosti. Smanjenje broja dozvola može biti rezultat poboljšanih metoda nadzora i jače kontrole, ali porast prijavljenih radnika sugerira da poslodavci više doprinose sigurnim i registriranim radnim odnosima.

Izrazito važan pokazatelj je i postotak dozvola koje se produljuju – pristup koji označava da poslodavci preferiraju stabilne mogućnosti zadržavanja zaposlenika. Oko 40 posto dozvola za strane radnike produžava se, što znači da se većina radnih odnosa pretvara iz kratkoročnih u dugoročne, uz manje rizika od prekida unutar projekata.

Najveći broj izdanih dozvola ove godine bio je za državljane BiH (oko 32 tisuće), Nepal (31 tisuća), Srbija (oko 24 tisuće) te Filipini (oko 17 tisuća). Takva geografska struktura govori o ekonomskim i geostrateškim razlozima koje poslodavci uzimaju u obzir pri zapošljavanju: blizina tržišta rada, kulturna sličnost, potreba za radnicima u građevini, proizvodnji, te ugostiteljstvu. U praksi to znači da uvjeti i procedure trebaju biti prilagođene kontekstu ovih tržišta rada, uz jasnu komunikaciju o that is ready to happen.

Izazovi i rizici

Svaka reforma tržišta rada nosi sa sobom izazove i rizike. U kontekstu ovih izmjena, ključni rizici uključuju administrativni teret za poslodavce, potencijalni rast troškova za zdravstvene preglede i cjepiva, te potrebu za dodatnom edukacijom osoblja koje se bavi zapošljavanjem stranih radnika. Istraživanja pokazuju da povećana birokracija može usporiti proces zapošljavanja, osobito kod manjih i srednjih poduzeća koja nemaju profesionalnu HR podršku.

Uz to, postoji rizik od pogrešnog tumačenja novih zahtjeva od strane poslodavaca i radnika, što može dovesti do sporova ili kašnjenja u ispunjenju zahtjeva. Zato je ključno da se svi dionici u aquis-u – državni službenici, poslodavci i agencije za posredovanje radnika – usklade s novim pravilima, primjenjuju ih jednako i transparentno. Transparentnost i razumljivost procesa bit će parametri uspjeha reformas na dugoročno.

Mišljenja stručnjaka i praktične procjene

U dinamičnoj dinamici tržišta rada, mišljenja stručnjaka često nude dublji uvid u kontekst:

“Sustav je bolje kontroliran i za strane radnike, ali i poslodavce”, naglasio je Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u emisiji U mreži Prvog. Prema njegovim riječima, pojačane kontrole dovele su do uređenijeg tržišta rada.

Dodao je da Hrvatska bilježi 17 posto manje radnih dozvola u odnosu na isto razdoblje lani, ali istovremeno i 10 posto više prijavljenih radnika u HZMO-u, što ukazuje na bolje planiranje i veći broj radnika koji se pravilno registriraju i doprinose. «To govori da poslodavci bolje planiraju, ali i da smo došli na 40 posto radnih dozvola koje se produljuju. Smanjujemo fluktuaciju i ozbiljnije planiramo sa stranim radnicima. Odlučili smo poslati jasne poruke onima koji su se odlučili za nelegalne prakse», rekao je Vidiš.

Anita Mandić, voditeljica Službe za zakonodavstvo na području boravka stranaca, dodala je: “Do sada smo zaprimili više od 260 tisuća zahtjeva, a odobreno je 167 tisuća.” Ordinirale su se brojke izdavanja i produženja dozvola, a najveći broj tentativno pripisi u BiH, Nepal, Srbija i Filipine.

Stručnjaci upozoravaju da uz ovakve promjene treba imati i jasne programe za edukaciju poslodavaca o novim pravilima i obavezama te jače mehanizme za provjeru usklađenosti. S druge strane, za radnike je bitno da budu informirani o svojim pravima, rokovima i mogućnostima za produženje boravka – posebno za sezonske i kratkoročne poslove. Upravo takva informiranost smanjuje rizik od pogrešnog tumačenja zakona i sprječava eventualne zlouporabe.

Studije slučaja i praktični primjeri

Različite gospodarske grane pokazuju različite potrebe i izazove. U poljoprivredi i turizmu sezonski radnici često su ključni segment, pa se njihovo pravno i zdravstveno certificiranje provodi s posebnim naglaskom na stručnost i učinkovitost. U proizvodnom sektoru, gdje je radna snaga često kratkoročna, poslodavci traže jasne i brzo provedive metode za produženje dozvola i planiranje radnih ciklusa. U sektoru građevine, gdje su sigurnost i zdravlje na radu odlučujući, stroži zdravstveni uvjeti mogu biti dodatni uvjet za zapošljavanje stranih radnika i smanjenje potencijalnih rizika po sigurnost radnih mjesta.

Također postoji potreba za pojačanjem nadzora i edukacijom o tome kako se pravilno provodi produženje dozvola, kako se pravilno vodi evidencija o radnim mjestima i kako se provode zdravstveni pregledi. U praksi to znači da će poslodavci morati imati jasne podatke o svojim zaposlenicima i lakše se snaći u novom pravilniku. Primjeri iz svijeta pokazuju da uredni i transparentni procesi povećavaju povjerenje među radnicima i povećavaju učinkovitost kompanija, jer zaposlenici više osjećaju sigurnost i sigurnije planiraju svoje karijere.

Praktične preporuke za pogođene dionike

Kako bi se promjene učinkovito implementirale, donosimo nekoliko praktičnih preporuka:

Poslodavci: uspostavite jasne internetske vodiče o novim uvjetima, uspostavite redovite HR137 sastanke s radnicima stranog podrijetla i uspostavite centralizirani sustav praćenja zdravstvenog statusa i cjepiva.
Radnici: prije dolaska pribavite ažurne zdravstvene potvrde i budite otvoreni za tečajeve jezika; planirajte boravak i karijeru uz svijest o rokovima i procedurama za produženje dozvola.
Državne institucije: pojednostavite administrativne procese, osigurajte brzu i jasnu komunikaciju o rokovima, te unaprijed pripremite obrazovne materijale koji pojašnjavaju nove zahtjeve na više jezika.
Agenţije za posredovanje rada: prilagodite program nabave stranaca prema novom pravilniku i usmjerite kandidate na relevantne tečajeve jezika i zdravstvene preglede prije dolaska.

FAQ – Često postavljena pitanja

Što točno znači da se uvodi stroži zdravstveni uvjet za dolazak stranih radnika?: To znači da će radnik morati priložiti potvrdu o zdravstvenom stanju i cjepnom statusu koja nije starija od 90 dana kao dio zahtjeva za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak.
Kako se provode programi učenja hrvatskog jezika?: Programi su sufinancirani iz Europskog socijalnog fonda, a cilj je potaknuti poslodavce da uključe radnike u tečajeve jezika kako bi se brže integrirali i lakše uklopili u radne procese.
Koliko dozvola se produžuje u prosjeku?: Prema ovim podacima, oko 40 posto radnih dozvola se produljuje, što ukazuje na veće planiranje i stabilniji angažman stranih radnika.
Koje su najveće zemlje iz kojih dolaze strani radnici?: Najveći broj dozvola ove godine izdano je državljanima BiH, Nepala, Srbije te Filipina.
Kako nove mjere utječu na male i srednje poduzetnike?: Najizazovnije bi mogle biti administrativne obaveze i troškovi usklađivanja. No dugi rokovi i sigurnija radna snaga mogu smanjiti buduće troškove vezane uz nepravilno zapošljavanje i prekide u projektima.
Što se događa sa sezonskim radnicima?: Za sezonske radnike postoje posebne odrednice, koje zahtijevaju jasne rokove i prilagodljive programe sigurnosnih i zdravstenih provjera kako bi njihovo razdoblje rada bilo zajamčeno i legitimno.
Koji su glavni rizici promjena?: Administrativni teret, povećani troškovi zdravstvenih i cjepivnih provjera te rizik od nejasne interpretacije novih pravilnika mogu usporiti zapošljavanje, posebno kod manjih poduzeća.
Gdje mogu poslodavci potražiti dodatne informacije?: Najpouzdanije su službene internet stranice državnih tijela, prijemna vremena i kontakt centre Ministarstva rada i mirovinskog sustava, HZMO-a i drugih nadležnih institucija. Također se preporuča pratiti izvore poput HRT-a i stručnih publikacija koje analiziraju implementaciju pravilnika u praksi.

Zaključak

Hrvatska postrožuje uvjete za zapošljavanje stranih radnika s jasnim ciljem – uspostaviti transparentnije, sigurnije i predvidljivije tržište rada. Stroži zdravstveni uvjeti, naglašena važnost učenja jezika i bolja kontrola radnih dozvola predstavljaju tri centralna stuba reforme, koji zajedno služe i državi i gospodarstvu, ali i radnicima. Kratkoročno može doći do povećanog administrativnog opterećenja i prilagodbe poslodavaca, no dugoročno očekuje se jača sigurnost radnih odnosa, manja fluktuacija i veća sposobnost planiranja projekata. U kontekstu globalne ekonomije, Hrvatska stvara okvir koji potiče legalno, transparentno i odgovorno zapošljavanje stranih radnika, što značajno doprinosi zdravijem tržištu rada i održivijem gospodarskom rastu.

—