U današnje vrijeme, Europa nudi Hrvatsku s milijardama eura bespovratnih sredstava, ali čini se da naš sustav ne može ili ne želi napraviti korak naprijed. Umjesto da pametno iskoristimo prilike, mi se često bavimo vlastitom nesposobnošću, uhljebima i birokracijom, dok nam sredstva prolaze kroz prste. U ovom članku detaljno ćemo razjasniti zašto milijarde iz EU propada i kako naši čelnici često nemaju sposobnosti ni za najjednostavnije korake u procesu prijave i upravljanja takvim projektima.
Zašto Hrvatska ne koristi EU sredstva? Ključni problemi
Smanjena učinkovitost prijava i iskorištenosti sredstava
Pažljivo analizirajući podatke, lako je zaključiti da Hrvatska ne koristi na najbolji način dostupne fondove. Prema podacima iz 2023. godine, od ukupno dodijeljenih sredstava iz NPOO (Nacionalni program oporavka i otpornosti), Hrvatska je iskoristila manje od 30%. Za usporedbu, prosjek država članica Europske unije je bio 45%. To znači da je Hrvatska “pokupila” milijarde, ali ih je trošila ili na bespotrebne luksuze, ili jednostavno ih je ostavila po ladicama.
Administrativni kapacitet i nesposobnost
Još gore je stanje s ljudstvom i stručnjacima. Prema izvještajima, hrvatski administrativni kapaciteti zadovoljavaju tek 75% potreba za pravodobno i učinkovito upravljanje EU fondovima. To znači da u 25% slučajeva niti nema tko znati napraviti osnovne poslove, poput podnošenja projekata ili vođenja evidencije. U praksi to rezultira dramatičnim kašnjenjima i gubitkom milijuna eura.
Nepravilnosti i sporovi s EU institucijama
Olako bi se moglo reći da je Hrvatska država koja ima više nepravilnosti nego potpora. Samo do kraja 2023., otkriveno je 777 nepravilnosti vezanih uz EU projekte. No, to su samo one koje su službeno prijavljene ili uočene, a stvarni broj možda je i nekoliko puta veći. Osim toga, slučajevi poput afere Gabriela Žalac, gdje je OLAF (Europska opservatorija protiv prevara) utvrdio nepravilnosti i prevaru – a hrvatske institucije su na to sve relativizirale – ilustriraju koliko je situacija alarmantna.
Platforme za prijavu i upravljanje projektima — ogroman NEPSO
Brojne platforme, jedan kaos
Hrvatski poduzetnici i institucije svakodnevno se suočavaju s lavinom litigacija, različitih platformi i sustava za prijavu projekata. Što više platformi, to više problema. Na državnom webu nalazi se više od pet različitih sustava: eufondovi.gov.hr, fondovi.gov.hr, eKohezija, fondovieu.gov.hr i starije platforme poput eFondovi. Svaka od njih traži zaseban login, posjedovanje različitih dokumenata, pratnju specifičnih procedura, a što je najgore — sustavi često “puknu” ili “nestaju” pri ključnim trenucima, kao što je prijelaz na eurozone ili povećani zahtjevi za dokumentacijom.
Koliki je trošak održavanja?
Za održavanje svega ovoga plaćaju se milijuni kuna. U 2023. godini, Fina je izračunala da su samo za održavanje platformi izdvojene gotovo 2,2 milijuna eura. Za četiri natječaja, trošak software usluga, nadogradnji, i održavanja je dosegnuo novu razinu — a sustavi i dalje ne funkcioniraju kako treba. Na kraju, to financiramo iz hrvatskog proračuna jer EU svejedno ne želi nadoknaditi taj trošak.
Zašto je sustav tako složen i nefunkcionalan?
Konzultanti i stručnjaci kao “lumeni” za odrađivanje posla
Znate li koliko košta angažiranje konzultanta za EU projekt? Prosječno, oko 2.500 eura po projektu, dok neki naplaćuju i do 10.000 eura. Zašto? Jer sustav je toliko garažiran, birokratiziran i neintuitivan, da ga gotovo nitko ne može sam uspješno voditi. Uvijek će se naći neki čovjek ili tvrtka, najčešće strani ili privatni konzultanti, koji će “pumpati” novac od naših poduzetnika i institucija dok oni u istom trenutku nemaju pojma što rade ili ne razumiju niti osnove EU procedura.
Ugodna zarada za konzultante, bespomoćnost za poduzetnike
Mnogo je slučajeva gdje su hrvatski poduzetnici i javne institucije ovisni o radnim satima i znanju konzultanata. Do 90% podnositelja zahtjeva koristi usluge vanjskih stručnjaka, i to iz jednostavnog razloga — sustav je predubok i prekompliciran, a oni se boje da će inozemni ili privatni konzultanti moći napraviti posao brže, jeftinije i učinkovitije nego da sami pokušavaju.
Kako se Hrvatska svakodnevno “dizala na zadnjicu” zbog vlastite nesposobnosti?
Konkretni primjeri koji bole
- Gabriela Žalac i softverska afera – nabava softvera u sumnjivim okolnostima, a službene institucije tvrde da je sve ok.
- Projekt obnove cesta: milijuni eura uloženi u softverske platforme koje nisu nikada zaživjele, zbog kašnjenja od tri godine.
- Nepravilnosti i kontrole: stotine nepravilnosti otkrivene, a one koje nisu – ostaju nepoznate ili prikrivene. Na primjer, slučaj neki od nedavnih pritisaka i netransparentnosti koje su eskalirale u velikim aferama.
Šta na kraju dobijemo?
Najveći paradoks je da znanje i resursi postoje – ali se teško ili nikako ne koriste. Hrvatska ima stručnjake, doktore znanosti, iskusne project menadžere i stručnjake za EU fondove, ali većina od njih radi u inozemstvu ili privatnom sektoru, a ne u javnom sustavu. U državnim institucijama često možete naći ljude koji nisu ni svjesni kako funkcionišu EU projekti, a opet, za njih se daje milione eura godišnje.
Zaključak: vrijeme za promjene ili će milijarde opet propasti
Hrvatska je u situaciji gdje novac iz EU postaje žrtvom interne nesposobnosti, birokracije i koruptivnih interesa. Bez snažnih promjena u obrazovanju, transparentnosti i upravljanju, teško je očekivati da će se bilo kakva sredstava učinkovitije koristiti. Potrebno je radikalno osvježenje čitavog sustava, od obrazovanja ljudi za EU projekt menadžment, do unapređenja digitalnih platformi i smanjenja ovisnosti o konzultantima koji na kraju i ne daju nikakvu trajnu korist hrvatskom društvu.
Hoće li Hrvatska ikada shvatiti lekciju?
Odgovor je, nažalost, vrlo skeptičan. S obzirom na trenutnu situaciju, teško je vjerovati da će se stvari poboljšati brzo. No, ako ne krenemo s promjenama, milijarde će i dalje nestajati, a Hrvatska će biti na začelju EU po iskorištenosti fondova. Vrijeme je da politika i birokracija shvate: pametna potrošnja i upravljanje sredstvima je ključ za napredak.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Zašto Hrvatska ne koristi EU fondove? Zato što je sustav prekompliciran i loše vođen
Naša država nema dovoljno stručnjaka i kapaciteta da učinkovito prijavi i vodi EU projekte, a sustav je prepun procedura koje ne razumiju ni sami dužnosnici.
Koliko Hrvatska zaista iskoristi sredstava iz EU? U prosjeku manje od 30% dodijeljenih sredstava
Statistika jasno pokazuje da se većina novca uopće ne koristi ili se troši neefikasno
Koje su najveće pogreške Hrvatske u upravljanju EU sredstvima? Nepotpuna edukacija, nejasne procedure i ovisnost o konzultantima
Bezbrižno trošenje sredstava bez jasne strategije i edukacije, što često rezultira gubitkom milijuna eura
Što bi pomoglo promijeniti ovu situaciju? Edukacija, digitalizacija sustava i transparentnost u upravljanju
Sustav mora biti pojednostavljen, a stručno osoblje educirano za učinkovito vođenje EU projekata
Leave a Comment