Premijer Andrej Plenković dao je značajne izjave o vanjskopolitičkim stavovima Hrvatske, posebice u kontekstu Bliskog istoka, tijekom svog boravka u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Njegov osvrt na dugogodišnje nepriznavanje Hrvatske od strane Palestine te naglasak na podršku dvodržavnom rješenju za izraelsko-palestinski sukob, otvara kompleksna pitanja o diplomatskim odnosima, međunarodnom pravu i putu prema održivom miru. U ovom proširenom članku, dublje ćemo analizirati Plenkovićeve riječi, kontekstualizirati ih u širu sliku regionalnih i globalnih odnosa te razmotriti implikacije za budućnost.
Hrvatski stav prema dvodržavnom rješenju: Diplomacija kao ključ mira
Premijer Andrej Plenković nedavno je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu iznio jasan stav Hrvatske o dugotrajnom sukobu na Bliskom istoku. Njegova izjava kako Hrvatska podržava dvodržavno rješenje za Izrael i Palestinu, te da je sama Palestina nepriznavanjem Hrvatske 33 godine propustila priliku za uspostavljanje punih diplomatskih odnosa, bacila je novo svjetlo na hrvatsku vanjsku politiku po ovom pitanju.
“Razumijemo složenost situacije, posebno s ratom koji je počeo prije više od dvije godine. Nažalost, nemamo evidenciju da je prije 33 godine ili kasnije Palestinska samouprava donijela odluku o priznanju Hrvatske“, rekao je premijer Plenković, odgovarajući na upit palestinskog veleposlanika pri Vatikanu, Ise Kasisieha, o mogućnosti priznanja Palestine od strane Hrvatske.
Ova se izjava može protumačiti na više načina. S jedne strane, ona ukazuje na reciprotitet u diplomatskim odnosima – princip da se uzajamno priznavanje i uspostava punih diplomatskih veza očekuju od obje strane. Hrvatska je, kao mlada država koja je stekla neovisnost devedesetih godina, prošla kroz proces međunarodnog priznanja, uključujući i priznavanje od strane tadašnje Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). Međutim, uspostava Palestinske samouprave kao zasebne političke jedinice i njezino kasniji koraci u međunarodnoj areni, očito nisu uključivali formalno priznanje Republike Hrvatske.
Premijer je naglasio da Hrvatska podupire rješenje o dvije države, što je stav koji dijeli i većina međunarodne zajednice. Ovo rješenje podrazumijeva stvaranje neovisne palestinske države uz postojeću državu Izrael, čime bi se osigurao mir i sigurnost za oba naroda. Plenković je također izrazio žaljenje zbog velikog broja civilnih žrtava u sukobu koji je započeo terorističkim napadom Hamasa 7. listopada 2023., te je potvrdio namjeru Hrvatske da nastavi pružati humanitarnu pomoć palestinskim teritorijima. Ovo pokazuje dvostruki pristup: principijelno zalaganje za mir i rješenje sukoba, uz istovremenu empatiju i pružanje konkretne pomoći ugroženom stanovništvu.
Povijesni kontekst nepriznavanja
Činjenica da Hrvatska nije priznata od strane Palestine, ili preciznije od strane njezinih vodećih tijela, vuče korijene iz kompleksnih geopolitičkih odnosa nakon raspada Jugoslavije. Dok je većina zemalja svijeta brzo priznala Hrvatsku, neki arapski narodi i organizacije bili su suzdržani, dijelom zbog solidarnosti s nekim drugim državama u regiji, a dijelom zbog vlastitih unutarnjih previranja i strateških interesa.
Početak 1990-ih: Hrvatska je krajem 1991. i početkom 1992. godine dobivala sve više međunarodnih priznanja. Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO), predvođena Jaserom Arafatom, tada je imala snažan utjecaj na Bliskom istoku i u međunarodnim organizacijama. Iako je bilo diplomatskih kontakata, formalno priznanje Hrvatske od strane PLO-a, a kasnije i Palestinske samouprave, nije se odvijalo s istim intenzitetom i brzinom kao kod drugih zemalja.
Razvoj Palestinske samouprave: Nakon Sporazuma iz Osla 1993. godine, formirana je Palestinska samouprava s ciljem uspostave palestinske države. Međutim, proces uspostave vlastitih institucija i diplomatskih odnosa bio je dugotrajan i isprekidan sukobima s Izraelom. Neki analitičari sugeriraju da je prioritet Palestinske samouprave bio fokus na postizanje neovisnosti i rješavanje pitanja granica i statusa s Izraelom, dok su diplomatski odnosi s novonastalim europskim državama bili sekundarni.
Hrvatska kao neovisna država: Hrvatska je od svog osamostaljenja nastojala graditi partnerske odnose sa svim zemljama svijeta, uključujući i arapske zemlje i palestinsko vodstvo. Cilj je bio promovirati svoje interese, osigurati podršku za svoj teritorijalni integritet i sudjelovati u izgradnji mira u regijama u kojima je to moguće.
Dvodržavno rješenje: Konstantna nada za mir
Podrška dvodržavnom rješenju od strane Hrvatske nije novina. To je stav koji je dosljedno zastupan od strane hrvatskih Vlada, u skladu s rezolucijama Ujedinjenih naroda i stavovima Europske unije.
Principijelan stav: Dvodržavno rješenje nudi realnu mogućnost postojanja neovisne i sigurne države Izrael uz neovisnu i suverenu palestinsku državu. Time se nastoji riješiti temeljni problem sukoba – pitanja teritorija, sigurnosti, izbjeglica i statusa Jeruzalema.
Implikacije za regiju: Uspostava takvog rješenja imala bi pozitivan utjecaj na stabilnost cijele regije Bliskog istoka, smanjujući napetosti i otvarajući prostor za gospodarski razvoj i suradnju.
Uloga međunarodne zajednice: Hrvatska, kao članica Europske unije, sudjeluje u naporima međunarodne zajednice za postizanje trajnog mira. To uključuje diplomatske inicijative, humanitarnu pomoć i podršku pregovaračkom procesu.
Papinska diplomacija kao inspiracija i most suradnje
Boravak premijera Plenkovića na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu nije bio samo prigoda za diplomatske izjave o Bliskom istoku, već i za naglašavanje bogatih povijesnih i kulturnih veza Hrvatske sa Svetom Stolicom. Njegov govor podcrtavao je ulogu papinske diplomacije kao stalnog izvora inspiracije za političke lidere i sve one koji teže mirnom rješavanju sukoba.
“Papinska diplomacija, duboko predana mirnom rješavanju sukoba, trajni je izvor inspiracije za političke čelnike i obične građane”, rekao je Plenković. Istaknuo je da je Gregorijanski kolegij, kao crkvena, papinska i isusovačka institucija, stoljećima oblikovao intelektualni život, moralnu imaginaciju i diplomatsku praksu.”
Ova izjava naglašava univerzalne vrijednosti koje se njeguju u institucijama poput Gregorijane – dijalog, razumijevanje, traženje rješenja kroz nenasilne metode i poštivanje ljudskog dostojanstva. U vremenima globalnih napetosti i sukoba, ovakve institucije pružaju važan referentni okvir za promoviranje mira i suradnje.
Povijesne veze Hrvatske i Svete Stolice
Plenković je podsjetio na duboke i dugotrajne veze Hrvatske s Katoličkom crkvom i Svetom Stolicom, koje sežu više od trinaest stoljeća unatrag. Ova povijesna povezanost oblikovala je hrvatski identitet, kulturu i duhovnost.
“Govorio je i o povijesnom dijalogu Hrvatske sa Svetom Stolicom, podsjetivši da je Hrvatska više od trinaest stoljeća utkana u tkivo zapadnog kršćanstva. Danas Hrvatska i Sveta Stolica dijele ne samo zajedničku duhovnu baštinu, već i duboku predanost ljudskom dostojanstvu, izgradnji mira i kulturnim vrijednostima koje definiraju Europu, kazao je premijer.”
Ova izjava ističe nekoliko ključnih aspekata:
Duhovna baština: Vjerska tradicija koja veže Hrvatsku uz Katoličku crkvu predstavlja temelj njezine kulturne i nacionalne identifikacije.
Zajedničke vrijednosti: Vrijednosti poput ljudskog dostojanstva, mira i poštivanja kulture, koje Sveta Stolica snažno promovira, dijele se i na najvišim političkim razinama u Hrvatskoj.
Europski identitet: U kontekstu europskih integracija, ove duhovne i kulturne vrijednosti služe kao poveznica koja definira europski identitet.
Europska unija kao mirovni projekt
U svom govoru, premijer Plenković iskoristio je priliku da naglasi i ulogu Europske unije kao uspješnog mirovnog projekta. Ovo je važan naglasak, pogotovo u svjetlu globalnih izazova i sukoba.
“„Europska unija – najambiciozniji politički projekt kontinenta – najjasniji je dokaz da je pomirenje moguće kroz zajedničke institucije, solidarnost i zajednički cilj. Iako nesavršena, Europska unija ostaje najuspješniji mirovni projekt na svijetu i dokaz da diplomacija može preoblikovati povijest, poručio je.“
Ova izjava nosi snažnu poruku:
Uspjeh diplomacije: EU je nastala na pepelu ratova i podjela, a njezino postojanje i funkcioniranje dokaz su da se sukobi mogu prevladati dijalogom, suradnjom i stvaranjem zajedničkih institucija.
Solidarnost i zajednički cilj: Temelji EU počivaju na solidarnosti među članicama i zajedničkom cilju postizanja mira, prosperiteta i stabilnosti.
Potvrda diplomatske snage: U svijetu koji se suočava s novim izazovima, EU ostaje svjetionik nade i dokaz da diplomacija, iako ponekad spora i komplicirana, može preoblikovati povijest na pozitivan način.
Uloga Papinskih sveučilišta u izgradnji mira i znanja
Papinska sveučilišta, poput Gregorijane, igraju ključnu ulogu u promicanju znanja, dijaloga i izgradnji mira u svijetu. Njihova misija nadilazi puko prenošenje akademskog znanja; oni su mjesta susreta različitih kultura, ideja i perspektiva.
Kada je riječ o ideji mira, premijer je kazao kako Papinsko sveučilište Gregoriana – i druga papinska sveučilišta – igraju jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu.
Ova uloga se ogleda u:
Akademskom doprinosu: Promoviraju istraživanja i studije o mirotvorstvu, ljudskim pravima, etici i socijalnoj pravdi.
Obrazovanju budućih lidera: Odgajaju nove generacije intelektualaca, svećenika i političara koji su osposobljeni za dijalog i rješavanje sukoba.
Stvaranju prostora za dijalog: Pružaju platformu za susrete i rasprave o najvažnijim svjetskim pitanjima, povezujući ljude iz različitih sredina.
Ruđer Bošković – Simbol znanosti i duhovnosti
Premijer Plenković iskoristio je priliku da podsjeti na doprinos Ruđera Josipa Boškovića, hrvatskog isusovačkog znanstvenika i velikana svjetske znanosti, čija je spomen-ploča otkrivena na Gregorijani 2011. godine.
„Godine 2011. ovdje je otkrivena spomen-ploča u čast hrvatskom isusovačkom znanstveniku Ruđeru Josipu Boškoviću, naglašavajući dugogodišnje akademske i kulturne veze Hrvatske sa Svetom Stolicom. Bošković, kojeg je papa Benedikt XVI. pohvalio kao primjer skladnog jedinstva vjere i razuma, utjelovio je rijetku sintezu analitičke strogosti i duhovne dubine. On ostaje simbol plodnog susreta između znanosti, duhovnosti i ljudske znatiželje“, poručio je predsjednik Vlade.
Ovaj naglasak na Boškoviću ima višestruku važnost:
Most između znanosti i vjere: Bošković je paradigma skladnog odnosa između znanstvene spoznaje i vjerskog uvjerenja. Njegov rad pokazuje da znanost i duhovnost nisu u suprotnosti, već se mogu međusobno nadopunjavati.
Hrvatski doprinos svjetskoj baštini: Isticanje Boškovića podsjeća na značajan doprinos hrvatske intelektualne baštine europskoj i svjetskoj kulturi.
Vrijednost znatiželje i analitičkog pristupa: Boškovićev pristup životu i znanosti, koji je kombinirao analitičku rigoroznost s dubokom duhovnom osjećajnošću, ideal je za suočavanje sa složenim izazovima modernog svijeta.
Susreti s visokim dužnosnicima Svete Stolice
U sklopu svog boravka u Vatikanu, premijer Plenković susreo se s ključnim osobama Svete Stolice. Ti susreti služe kao potvrda snažnih bilateralnih odnosa i prilika za razgovor o važnim globalnim i regionalnim pitanjima.
Plenković se jučer sastao s državnim tajnikom, kardinalom Pietrom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, okončanju rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH. Sutra će ga primiti papa Lav XIV. Plenković će ponoviti poziv papi da dođe u Hrvatsku.
Ovi susreti imaju značajne implikacije:
Bilateralni odnosi: Razgovor s kardinalom Parolinom potvrđuje kontinuirani dijalog i suradnju na razini dviju država.
Rat u Ukrajini: Podrška mirnom rješenju sukoba u Ukrajini je stav koji Hrvatska dosljedno zastupa, u skladu s politikom EU i međunarodne zajednice. Sveta Stolica također igra važnu ulogu u promicanju mira i dijaloga u ovom sukobu.
Jugoistočna Europa i BiH: Hrvatska, kao susjedna zemlja, snažno podupire europsku perspektivu država zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu. Mir i stabilnost u BiH ključni su za cijelu regiju.
Poziv Papi u Hrvatsku: Poziv papi Lavu XIV. da posjeti Hrvatsku izraz je dubokog poštovanja prema Svetoj Stolici i želje za produbljivanjem veza. Takav posjet bio bi značajan događaj za Hrvatsku i njezine građane.
Osvrt na aktualni sukob na Bliskom istoku: Izazovi i perspektive
Govor premijera Plenkovića o nepriznavanju Palestine i dvodržavnom rješenju ne može se promatrati izvan konteksta aktualnog sukoba koji je eskalirao nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine. Taj sukob donio je nebrojene žrtve, humanitarnu krizu i dodatno zaoštrio odnose u regiji.
Ključni akteri i njihovi ciljevi
Hamas: Palestinska islamistička organizacija koja kontrolira Gazu. Njezini ciljevi uključuju oslobođenje Palestine od izraelske okupacije i uspostavu islamske države. Hamas je odgovoran za niz terorističkih napada protiv Izraela.
Izrael: Država Izrael ima za cilj osigurati svoju sigurnost od terorističkih napada i očuvati svoj teritorijalni integritet. Vlada Izraela dugo se zalaže za sigurnosno rješenje koje bi spriječilo buduće napade.
Palestinska samouprava: Vodi palestinsko stanovništvo na Zapadnoj obali i ranije u Gazi. Njezini ciljevi su uspostava neovisne palestinske države kroz pregovore i diplomatske kanale.
Međunarodna zajednica: Uključuje UN, SAD, EU i druge države, koje nastoje posredovati u sukobu, pružati humanitarnu pomoć i promicati mirno rješenje, najčešće kroz dvodržavno rješenje.
Humanitarna situacija i potreba za pomoći
Sukob je rezultirao teškom humanitarnom situacijom u Gazi. Uništavanje infrastrukture, raseljavanje stanovništva i nedostatak osnovnih potrepština, poput hrane, vode i medicinske skrbi, zahtijevaju hitnu i kontinuiranu međunarodnu pomoć. Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, izrazila je spremnost za nastavak pružanja humanitarne pomoći.
Dvodržavno rješenje: Vrata mira ili utopija?
Dvodržavno rješenje ostaje najčešće predlagani okvir za postizanje mira. Međutim, implementacija je izuzetno komplicirana zbog brojnih neriješenih pitanja:
Granice: Definiranje točnih granica između dviju država, uključujući sudbinu izraelskih naselja na Zapadnoj obali.
Jeruzalem: Status Jeruzalema kao potencijalnog glavnog grada obje države.
Izbjeglice: Pravo palestinskih izbjeglica na povratak na svoje nekadašnje teritorije.
Sigurnost: Jamstva sigurnosti za obje države, posebno za Izrael od budućih napada.
Politička volja: Postoji li dovoljna politička volja na obje strane i u međunarodnoj zajednici za postizanje kompromisa i implementaciju dogovora.
Pros dvodržavnog rješenja su očigledni: nudi najrealniji put do dva neovisna, sigurna i koegzistirajuća entiteta, uz podršku međunarodne zajednice. Cons se ogledaju u izuzetnoj složenosti pregovora, dubokoj nepovjerljivosti između strana i postojanju ekstremističkih elemenata koji žele sabotirati svaki mirovni proces.
Zaključak: Diplomacija, vrijednosti i budućnost mira
Premijer Plenkovićeva poruka iz Rima ističe ključne principe hrvatske vanjske politike: predanost miru, podrška međunarodnom pravu i univerzalnim vrijednostima, te naglasak na važnosti diplomatskog dijaloga. Njegov osvrt na nepriznavanje Palestine podsjeća nas da su odnosi utemeljeni na uzajamnosti i jasnim diplomatskim koracima. Istovremeno, podrška dvodržavnom rješenju ostaje okosnica nade za stabilnost na Bliskom istoku.
Boravak na Papinskom sveučilištu Gregoriana bio je idealna prigoda za isticanje važnosti duhovne i kulturne baštine, te uloge institucija poput Svete Stolice u promicanju mira i dijaloga. Hrvatska, sa svojom dugom poviješću veza s Katoličkom crkvom, prepoznaje i cijeni te napore. U kontekstu europskih integracija, vrijednosti koje dijele Hrvatska i Sveta Stolica služe kao snažan temelj za izgradnju pravednijeg i mirnijeg svijeta.
Budućnost mira na Bliskom istoku, kao i u drugim kriznim žarištima, zahtijeva kontinuiranu diplomatsku aktivnost, spremnost na kompromise i nepokolebljivu vjeru u ljudsku mogućnost dijaloga i suradnje. Poruka s Gregoriane nedvojbeno je doprinijela jačanju te vjere.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto Hrvatska nije automatski priznala Palestinu?
Hrvatska kao suverena država temelji svoje diplomatske odnose na uzajamnosti. Iako je Hrvatska devedesetih godina dobila međunarodna priznanja, proces uspostave punih diplomatskih odnosa s Palestinskom samoupravom nije tekao uzajamno s jasnim formalnim koracima priznanja od strane palestinskih vlasti na ranijoj razini. Premijer Plenković je naglasio da ne postoji evidencija o tome da je Palestinska samouprava donijela odluku o priznanju Hrvatske 33 godine unazad ili kasnije, što je ključni diplomatski princip.
Što je dvodržavno rješenje za Izrael i Palestinu?
Dvodržavno rješenje podrazumijeva uspostavu dvije neovisne države: države Izrael i neovisne palestinske države, koje bi koegzistirale u miru i sigurnosti. Ovakav pristup temelji se na rezolucijama Ujedinjenih naroda i podržava ga većina međunarodne zajednice kao najrealniji put ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Kakva je uloga Ruđera Josipa Boškovića u kontekstu Papinskih sveučilišta?
Ruđer Josip Bošković, hrvatski isusovački znanstvenik, simbol je skladnog jedinstva vjere i razuma, te analitičke strogosti i duhovne dubine. Njegova spomen-ploča na Papinskom sveučilištu Gregoriana potvrđuje dugogodišnje akademske i kulturne veze Hrvatske sa Svetom Stolicom. On predstavlja uzor kako se znanost, duhovnost i ljudska znatiželja mogu plodonosno susresti i nadopunjavati.
Zašto je Europska unija opisana kao uspješan mirovni projekt?
Europska unija je nastala iz pepela sukoba i podjela u Europi. Njezino postojanje i funkcioniranje dokaz su da države mogu prevladati povijesne neprijateljstve i izgraditi mirnu suradnju kroz zajedničke institucije, solidarnost i zajedničke ciljeve. Unatoč svojim nesavršenostima, EU predstavlja najdugovječniji i najuspješniji mirovni projekt na svijetu, pokazujući da diplomacija može promijeniti povijest.
Hoće li Hrvatska priznati Palestinu?
Premijer Plenković je naveo da Hrvatska podržava dvodržavno rješenje, ali je također istaknuo da nema evidencije o priznanju Hrvatske od strane Palestinske samouprave. Odluka o diplomatskom priznanju, kao i kod većine zemalja, obično uključuje uzajamne korake i procjenu cjelokupne situacije. Hrvatska nastavlja pratiti razvoj događaja i diplomatski angažman u regiji.
Leave a Comment